Plin je strateška investicija

Tržište plina nominalno je otvoreno, no postoji niz prepreka koje liberalizaciju na terenu čine neostvarivom, smatra Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Da je plin u Europi i Sjevernoj Americi davno prepoznat kao važan energent dok se u Hrvatskoj to tek otkriva, slaže se većina sudionika 27. međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin koji se pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika održava u Opatiji.

"Niska cijena plina, manja od subvencija za solarnu energiju, čini hrvatski plinski sustav neučinkovitim. Iznos od 55 lipa po kubičnom metru ne može privući nijednog koncesionara u Hrvatsku. Obzirom da su državna sredstva ograničena, moramo se okrenuti privatnom kapitalu. No to je nemoguća misija s ovakvom cjenovnom politikom i regulativom", kaže Šunić koji je ponavio da je podizanje cijene plina za dvadesetak posto bilo nužno i iz sigurnosnih razloga, zbog mogućih kvarova i eksplozija na mreži. Naime, većina lokalnih distributera plina vezana je uz komunalna poduzeća pa se novac prikupljen relativno profitabilnim plinskim poslom uglavnom plasirao za "tekuće potrebe" dok se obnova i modernizacija plinske mreže sustavno zapostavljala. Hrvatska troši 3,5 milijardi kubnih metara plina, a gotovo dvije trećine namiruje iz vlastitih izvora. No, zbog očekivane veće potrošnje već se sada radi mreža za kapacitet od 6,5 milijardi kubika, a nužno je pronaći i nove sigurne izvore dobave. Kako pojašnjava Mladen Antunović, predsjednik Uprave Plinacroa, u Hrvatskoj postoji oko 2700 kilometara plinovodnih cijevi, čime je pokriveno 90 posto stanovništva. Plin je stigao do Zadra, a samo je pitanje mjeseca kad će biti i u Splitu. "Autoceste i plinofikacija bile su i ostale strateške nacionalne investicije svake hrvatske vlade. Mi smo u zadnjih deset godina uložili više od četiri milijarde kuna u plinofikaciju, čime smo lideri u regiji. I autocestama i plinovodu je ostalo za pokriti samo još Dubrovnik i vidjet ćemo tko će tamo stići prvi", navodi Antunović. Najavljeno je i ulaganje 180 milijuna kuna u modernizaciju te jačanje kapaciteta plinske stabilnosti Hrvatske.

Tvrtka Skladište plina investirat će u novo sezonsko skladište plina u Grubišnom Polju. Postojeće skladište plina Okoli ne zadovoljava potrebe zemlje pa je nužno izgraditi vršno skladište u Grubišnom Polju, te strateško na zasad nepoznatoj lokaciji. Da je plin vrlo važan energent i u SAD-u, koji ima zalihe za narednih 100 godina, u Opatiji je ponovila Pamela A. Lacey iz Američke plinske udruge (AGA). Njezina udruga okuplja 200 tvrtki koje kroz 3,8 milijuna kilometara cjevovoda opskrbljuju 177 milijuna potrošača s 275 milijardi kubika plina godišnje. To je oko 40 posto američke potrošnje plina koji se na tom tržištu sve više crpi iz škriljevca. Tu metodu prakticiraju i neke europske zemlje, ali ne i Hrvatska. Plin će imati važnu ulogu u denuklearizaciji njemačke energetike, pojasnio je Gerhard Schmitz s tehnološkog instituta u Hamburgu. Njemačka bi za desetak godina mogla imati dovoljno obnovljivih izvora energije da zadovolji modernu potražnju za električnom energijom. No, obnovljivi izvori, poput sunca, vjetra i vode, nisu stalni i ne mogu mijenjati svoj način rada obzirom na trenutnu potražnju. S druge strane, električna energija ne može se skladištiti pa je nemoguće uskladiti proizvodnju iz obnovljivih izvora s potrošnjom. Skup u Opatiji traje do petka i okuplja više od 500 sudionika, od kojih je stotinjak stiglo iz 14 zemalja svijeta.