Plin skuplji 13 posto, struja 10 posto

– Uzmemo li da prosječni račun za potrošnju plina stana od 50-60 četvornih metara sada iznosi tristotinjak kuna, uz 30 lipa skuplji kubik on bi iznosio gotovo 350 kuna. To je znatno poskupljenje – računa G. Bakula, priznajući da je cijena plina u RH manja nego u drugim europskim zemljama.

S druge strane, ministar gospodarstva Đuro Popijač jučer je bio u Rimu kako bi s talijanskim Enijem dogovorio veće isporuke plina iz sjevernog Jadrana. Odnosno, otvorio je vrata Ini koja bi s Enijem trebala u zimskim mjesecima, kada je najveća potrošnja plina, dogovoriti da joj Talijani prepuste svoje količine plina iz sjevernog Jadrana. Za Novu godinu potrošačima plina stiže zgodna čestitka – računi bi im mogli biti veći 33 lipe po kubiku tog energenta. Zbog poskupljenja plina predlaže se i oko 10 posto veća cijena struje, neslužbeno doznajemo od izvora bliskog Vladi. Na ta poskupljenja suglasnost mora dati i Vlada, a kako doznajemo, izvršna će vlast tražiti da ona budu što manja. Poskupljenja tih dvaju energenata ipak su novi i veliki udar na standard građana.

Sve na Popijaču
U Zagrebu će se tako od 1. siječnja 2010. godine prostorni metar plina obračunavati po 2,76 kuna umjesto sadašnjih 2,43, što je 13,6 posto više. Povlaštenim potrošačima, odnosno HEP-u i Petrokemiji kubik plina bit će skuplji 30 lipa. Ipak, o pregovaračkim sposobnostima ministra Đure Popijača ovisi hoće li računi potrošačima biti veći cijele 33 lipe jer ga je Vlada obvezala da s distributerima tog energenta dogovori da se oni odreknu dijela svoje marže kako bi poskupljenje kućanstvima ipak bilo manje.

Drugim riječima, na distributerima je da Vladi predlože tarifni sustav po kojem će poskupljenje plina za krajnje potrošače biti manje od 33 lipe. Nove cijene plina rezultat su dogovora Vlade i MOL-a, odnosno danas potpisana prvog dodatka Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim Vlada odluku o otkupu plinskog biznisa iz Ine odgađa na godinu dana. Osim što je Mađarima, vlasnicima Ine, Vlada dopustila poskupljenje tog energenta jer je prolongirala otkup plinskog biznisa koji Ini donosi gubitke jer taj energent iz Rusije uvozi po višoj cijeni nego što ga u RH prodaje, Vlada je Ini produljila i rok za plaćanje dijela svog duga.

Do 31. prosinca Ina će u državni proračun vratiti milijardu kuna, a za preostalih 500 milijuna, jer se dosad govorilo o 1,5 milijardi duga, dobila je rok do 31.ožujka 2010. godine. Također, ugovorom je određeno kako će se trošak skladištenja plina koji je dosad plaćala Ina od 1. siječnja 2010. godine prevaliti na potrošače. Ugovor je i otvorio mogućnost novih poskupljenja plina uz ograničenje da novih cijena ne može biti prije 1. svibnja 2010. godine.

Dug HAC-u i HC-u
Ina je dug od 1,5 milijarda kuna nabila neplaćanjem naknade od 60 lipa po litri benzina koja pripada HAC-u i HC-u za održavanje i građenje cesta, a prvotno je MOL vraćanje tog duga, odnosno osiguravanje Ini kredita za podmirenje tog minusa uvjetovao otkupom plinskog biznisa. Odlaskom premijera Sanadera i ministra Polančeca vlada J. Kosor nije blagonaklono gledala na izdvajanje poslovanja s plinom jer bi joj donosio gubitke, ali nije ni pristajala na ultimatum da Ina neće vratiti dug dok se ne otkupi plinski biznis. Iako je Vlada sada dogovorila naplatu oko dvije trećine tog duga, ipak je morala pristati na poskupljenje jer je izgubila moć da Ini ograniči cijenu plina.