Po hektarima pod sjemenskom sojom u europskom smo vrhu

Hrvatska je u samom europskom vrhu po površinama pod sjemenskom sojom, a najveće površine pod sjemenskom sojom su u Osječko-baranjskoj županiji i čine ukupno 25,21 posto ovogodišnje proizvodnje. Od ukupne proizvodnje sjemenske soje čak se 86,30 posto odvija u slavonskim županijama.
Podatci su to koji će, među ostalima, biti prezentirani na ovogodišnjem 14. međunarodnom kongresu "Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo", koji se ovoga tjedna održava u Zadru.
U povodu toga nam je dr. sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo, oslikao kretanja sjemenske proizvodnje soje u posljednjem desetljeću. Podatci govore kako je u 2010. godini bila zasnovana na 2776 hektara, a u 2015. na 3882 hektara.
- Pozitivan trend rasta nastavljen je i u 2020., kada se proizvodnja odvijala na 5453 hektara, a daljnji rast zabilježen je i u 2021. godini. Danas imamo 6196 hektara i radi se o povijesno najvećim površinama pod sjemenskom proizvodnjom ove kulture u Hrvatskoj – ističe Jukić dodavši da je, prema podatcima Europske agencije za certificiranje sjemena ESCAA iz 2020., Hrvatska treća zemlja po površinama pod sjemenskom proizvodnjom soje, odnosno da bismo s ovim novim rastom i površinama od 6196 hektara trebali biti drugi u EU-u.

Domaći sortiment

Ove se vegetacijske sezone u Hrvatskoj proizvodi 69 različitih sorata soje domaće i strane selekcije. Od ukupnog broja sorti u proizvodnji, postupak priznavanja u našoj zemlji prošle su 33 sorte koje se ujedno nalaze na nacionalnoj sortnoj listi.
- U strukturi sjetve soje u RH od 55 do 60 posto čini domaći sortiment, većinom iz oplemenjivačkih programa Poljoprivrednog instituta Osijek i manjim dijelom Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Ostatak čine introducirane sorte stranih selekcijskih kuća koje se proizvode u našoj državi - pojašnjava Jukić.
Istodobno su rasle i certificirane količine sjemena soje za domaće i tržište trećih zemalja. Tako su u 2010. godini iznosile 5310 tona, a u 2015. godini 6710 t. Prošle je pak godine certificirano 10.460 tona sjemena.
- Pozitivan trend rasta certificiranih količina nastavio se i 2021. godine. U ovom trenutku u Republici Hrvatskoj ukupno su certificirane 11.223 tone sjemena u 17 različitih dorada i ovdje se radi o najvećim certificiranim količinama soje u povijesti - ističe naš sugovornik.
Od 2017. godine Ministarstvo poljoprivrede pokreće Program sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost genetski modificiranih organizama (GMO). Navedeni program omogućio je potvrđivanje i označavanje svih partija sjemena soje oznakom GMO free što je dovelo do povećanja tržišta sjemena i povećanja potražnje za hrvatskom merkantilnom sojom koja u pravilu na međunarodnom tržištu ostvaruje bolju cijenu. Jukić navodi da domaća proizvodnja i certificirane količine sjemena potpuno zadovoljavaju potrebe za sjemenom soje za merkantilnu proizvodnju, odnosno ne postoji potreba za njegovim uvozom, te dodaje kako imamo 3000 tona sjemena viška u odnosu prema domaćim potrebama, koje zbog svoje izuzetne kvalitete genetskog materijala, sortne čistoće i potvrde da se radi o GMO free sjemenu, bez ikakvih problema završava na tržištima država članica EU-a ili trećih zemalja.

Ika najbolja

Zanimljiv je i podatak da smo u postupku priznavanja novih sorti soje u 2010. godini imali dvije sorte, a u razdoblju od 2015. do 2018. ni jednu. No od 2018. godine dolazi do konstantnog rasta broja sorti u postupku priznavanja. - Te je godine pristiglo sedam novih zahtjeva, a u 2020. godine imali smo ih 18. Ove godine u Hrvatskoj su 24 nove sorte u postupku priznavanja, što je i najveći broj koji smo ikada imali - ističe još jedan rekord. Posebno su zanimljivi rezultati istraživanja gospodarske vrijednosti (VCU) soje, provedenog u sklopu međunarodne suradnje tijekom 2019. i 2020. godine u 14 zemalja (Austrija, Belgija, Hrvatska, Češka, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Nizozemska, Poljska, Slovačka i Slovenija) na dvanaest različitih sorti soje (erica, sculptor, tiguan, alexa, aurelina, RGT shouna, bolgar, ES mentor, lenka, demetra, ika i PR91M10). - Naša zemlja je u istraživanje poslala sortu ika Poljoprivrednog instituta Osijek koja je dugi niz godina najzastupljenija sorta u sjemenskoj i merkantilnoj proizvodnji te je višestruki dobitnik priznanja Zlatno sjeme. Prema rezultatima ispitivanja, sorta ika ostvarila je najbolji rezultat prinosa zrna u odnosu prema drugim sortama - ističe voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo navodeći kako je prosječan prinos svih lokacija i godina ispitivanja iznosio 2,44 tona po hektaru, a kretao se u rasponu od 1,79 do 2,99 tona po hektaru. - Upravo najveći prosječni prinos svih lokacija u 14 zemalja i godina ispitivanja od 2,99 t/ha ostvarila je naša domaća sorta ika. Dobiveni rezultati upućuju na visoku kvalitetu i adaptabilnost sorte ika, odnosno domaćeg selekcijskog programa – zaključuje Jukić.