Po površinama zasijanima sjemenskom sojom Hrvatska u samom europskom vrhu

U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog sjemenarskog udruženja Euroseeds, u Zadru je održan 16. Međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo.

Doc. dr. sc. Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik Organizacijskog odbora kongresa, ističe da je skup okupio 170 sudionika, a održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede. Organiziran je i okrugli stol o temi: Nove uredbe europske unije o sjemenarstvu na kojem su govorili Ivica Delić iz Ministarstva poljoprivrede, Valentina Zoretić Rubes iz Ministarstva zdravstva, Renata Hanzer iz HAPIH-a i dr.sc. Domagoj Šimić iz Poljoprivrednog instituta Osijek. Raspravljalo se kako nove genomske tehnike mogu pridonijeti poboljšanju poljoprivredne proizvodnje.

U sklopu kongresa bio je organiziran obilazak poljoprivrednih potencijala Zadarske županije. Sudionici su obišli Grupu Nida u Ninskim stanovima koja se bavi proizvodnjom i preradom masline, smokava i ljekovitog bilja, zatim Cro Cherry, najveću plantažu trešanja u Hrvatskoj s preradom u Ninskim stanovima. Posjetili su i Ornitološki rezervat Vransko jezero Parka prirode Vransko jezero te Vinariju Karaba u Pakoštanima.

Proizvodnja

- Važna tema kongresa bila je Sjemenska proizvodnja u Hrvatskoj, koja u posljednjih 25 godina u prosjeku iznosi 22.266 hektara. Proizvodnja se kretala u rasponu od 15.643 do 28.533 ha. Ulaskom u EU pa do 2017. godine proizvodnja je bila u padu za 34,80 %. Od 2017. do 2023. dolazi do oporavka i rasta sjemenska proizvodnje za 44,54 % - naglašava doc. dr. sc. Josip Haramija.

U 2023. sjemenska proizvodnja bila je na 22.610 ha te smo se vratili na razinu koju smo imali prije ulaska u EU. U odnosu prema desetogodišnjem prosjeku bilježimo povećanje površina za 14,80 %, odnosno 3344,18 ha. Kod biljnih vrsta gdje je razvijena domaća selekcija samodostatni smo kod sjemena (strne žitarice, soja, lucerna, a kod kukuruza zadovoljavamo potrebe do 60 %). Sjeme domaće selekcije i proizvodnje čuvar je cijene sjemena jer je povoljnije od sjemena iz uvoza, dodaje naš sugovornik.

Površine pod sjemenskom proizvodnjom u EU-u iznose 2 milijuna ha. Pad površina za proizvodnju sjemena uočen je u velikoj većini zemalja EU-a, a porast je zabilježen u Danskoj (5 %), Švedskoj (2 %), Cipru (7 %) i Hrvatskoj (4 %).

- Razlog zašto je Hrvatska uspješna u sjemenskoj proizvodnji jest postojanje sustavnog oplemenjivačkog rada i proizvodnje glavnih ratarskih kultura. Samo certificirano sjeme daje garanciju željene sorte i kakvoće sjemena, što je preduvjet ostvarenja visokih prinosa - kaže doc. dr. sc. Haramija.

Razmjena

Na kongresu je analizirana vanjsko trgovinska razmjena sjemena RH. Izvoz sjemena i sadnog materijala vrijednosti 30,3 milijuna eura i uvoz od 77,9 milijuna eura, generirali su negativnu bilancu od 47,6 milijuna eura u 2022. godini. Prosječna izvozna cijena sjemena iznosila je 1549 eura/t, a prosječna uvozna cijena iznosila je 2482 eura/t.

- Pokrivenost uvoza izvozom govori indirektno o niskom stupnju samodostatnosti proizvodnje sjemena i sadnog materijala, što je naročito problematično u uvjetima nestabilnog tržišta i visokih cijena inputa u poljoprivrednoj proizvodnji - objašnjava naš sugovornik. U 2022. pokrivenost uvoza izvozom sjemena žitarica iznosila je 56 %, kod drvenastog sadnog materijala 50 %, a kod sjemena industrijskog i krmnog bilja te povrća tek 19 %. Podaci za šest mjeseci 2023. godine govore o nastavku lošeg trenda u vanjskotrgovinskoj razmjeni sjemena i sadnog materijala.

Negativna bilanca sjemena i sadnog materijala u Hrvatskoj u 2020. godini iznosila je 30,9 milijuna eura, 2021. godine 40,1 milijuna eura, u 2022. negativna bilanca iznosi 47,6 milijuna eura, a u prvih 6 mjeseci 2023. godine negativna bilanca iznosi 30,6 milijuna eura. Čuli su se i podaci iz susjedne Republike Srbije. Iz te je zemlje u 2022. godini izvezeno sjemena za 158,1 milijuna eura, a uvezeno za 91,1 milijuna eura, čime je ostvaren suficit u iznosu od 67,0 milijuna eura. Prosječna izvozna cijena iznosila je 1053 eura/t, a prosječna uvozna cijena bila je 3072 eura/t.

Proizvodnju voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala u 2022. godini za stručni nadzor Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo prijavilo je 55 voćnih rasadnika i 14 loznih rasadnika. Ukupno je prijavljeno 3 933 527 komada voćnih sadnica i 1 758 549 komada loznih cijepova, što je na razini ukupne proizvodnje 10 % manje prijavljenog sadnog materijala od prethodne, 2021. godine. Ukupno je u proizvodnji 35 voćnih vrsta i 73 sorte vinove loze. U strukturi proizvodnje voćnih sadnica najzastupljeniji su lijeska sa 40 % i jabuka sa 16 %, zatim maslina (6 %), šljiva (5 %), agrumi (4 %), kruška (3 %), trešnja (3 %). Od ukupne proizvedene količine voćnih sadnica 5 % su sadnice certificirane kategorije, a od ukupne proizvedene količine loznih cjepova certificiranih 40 %. Najzastupljenije vinske sorte vinove loze u proizvodnji su graševina (25 %), pošip (7 %) i plavac mali (5 %).

Sjemenska proizvodnja krumpira pala je od 2000. sa 217 ha i 3608 tona na 20 ha i 400 tona u 2022., dakle smanjena je deset puta. Nužna je kvalitetna strategija i poticanje sjemenske proizvodnje krumpira kako bismo ostali kvalitetan proizvođač ove važne kulture.

Proizvodnja sjemena povrća u RH pala je gotovo za 20 puta s 293 ha (2002. godine) na 10,7 ha (2019. godine), ali postoji rast proizvodnje na 49,8 ha (2023. godine). Hrvatska uvozi sjemena povrća u količini 900 tona godišnje u vrijednosti od oko 8 mil. USD. Uvozi se većinom najniža kategorija standardno sjeme povrća.

U sjemenskoj proizvodnji u Hrvatskoj bilo je 2002. godine 20 vrsta sjemena povrća, a posljednjih godina od 4 do 6 vrsta povrća. Hrvatska ima odlične uvjete za sjemensku proizvodnju povrća, no bilježimo iznimno malu proizvodnju sjemena i veliki uvoz. Iznimno dohodovna i intenzivna proizvodnja povrća i sjemena povrća zaostaje za ekstenzivnim proizvodnjama kultura u RH koji imaju solidne potpore (krški pašnjaci, pašnjaci, trave, ugar). Karika koja nedostaje jest održavanje osnovnog sjemena uvođenjem potpore za osiguranje osnovnog sjemena za sjemensku proizvodnju povrća, rečeno je na skupu.

Uz osiguranje osnovnog sjemena starih sorti, domaćih, udomaćenih sorti i novih sorti iz oplemenjivačkih programa, uz stabilne i veće potpore moguća je proizvodnja sjemena povrća u Hrvatskoj na 200 do 300 ha, i to od 500 do 600 tona sjemena povrća te proizvodnja 20 vrsta sjemena povrća.

Uvođenjem ekosheme Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina, povećana je potražnja za sjemenom poljoprivrednih vrsta iz botaničke porodice mahunarki.