Pobjednici ove sezone su hoteli i kampovi s najskupljim smještajem

Od katastrofe do još jednoga sjajnog rezultata – tako izgledaju ocjene turističke sezone oko čijega se uspjeha u posljednjih nekoliko godina lome koplja. Kontroverzija nije izostalo ni ove godine. Za katastrofične ocjene zaslužni su, naravno, mediji, koji uvijek i u svemu vide samo crnilo, kako tvrde brojni zagovaratelji promašene premise ‘mediji se moraju fokusirati samo na pozitivno‘. Da je pak sve odlično, uporno ponavlja dio ekonomskih analitičara koji svoja razmišljanja temelji isključivo na statistikama, katkad ih tumačeći bez doticaja s realnim svijetom.

Kao i uvijek, statistika pruža uporište za oba tabora. Oni koji domaći turizam gledaju kroz ružičaste naočale, pozivaju se na podatak sustava eVisitor koji pokazuje da je prvih sedam mjeseci ove godine u hrvatska ljetovališta došlo tri posto više turista nego u istome lanjskom razdoblju. Ta sila turista ostvarila je jedan posto više noćenja nego od siječnja do srpnja 2023. godine. S druge strane, ‘kugličari‘ – kako se posprdno naziva suprotni tabor jer se užasava skupe kuglice sladoleda – upućuju na podatak za srpanj, tijekom kojega je došlo 144 tisuće turista manje. Najveći pad pri tome bilježe Istra i Kvarner, što se objašnjava većim izostankom tradicionalnih gostiju na tom području, Nijemaca (osam posto manje noćenja) i Talijana (sedam posto manje). Iako gotovo 150 tisuća turista manje zvuči alarmantno, riječ je o padu od samo tri posto u odnosu na lanjski srpanj.

Kako su sijali, tako i žanju
Koliko god da je turista došlo, pojedini segmenti domaćega gospodarstva oslonjeni na tu granu koja nam, nažalost, pretjerano znači, nisu se njima jednako okoristili. Dakle, tko su gubitnici, a tko dobitnici ovogodišnje turističke sezone? I što o tome kažu ljudi s terena, a ne tek suhoparni podaci? Unutar turističke industrije dobitnicima bismo već sada mogli proglasiti hotele. Nakon vrlo dobre predsezone, na samom vrhuncu sezone ostvareni su također kvalitetni rezultati, a objekti u koje se kontinuirano investira, pogotovo oni visoke kategorije, bilježe visoku popunjenost, ističe direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.

– Hoteli s pet zvjezdica na vrhuncu su sezone popunjeni 96 posto, kampovi s pet zvjezdica 100 posto, a hoteli s četiri zvjezdice 93 posto. Poslovne izazove imaju objekti nižih kategorija, posebno oni s dvije zvjezdice, koji zbog inflacijskih troškova pokušavaju postići cijene koje tržište očito ne prihvaća – navodi taj turistički djelatnik s dugogodišnjim iskustvom i nekadašnji ministar turizma u vladi Zorana Milanovića. Budući da je 2024. prva godina ‘stvarnosti hrvatskog turizma‘, nakon dvije prethodne sjajne sezone na krilima snažnije potražnje za Hrvatskom u ‘godinama COVID-a‘, sada se može primijeniti krilatica ‘kako siješ, tako ćeš i žeti‘, dodaje Ostojić.

Previše ih je da bi svi bili puni
Proteklih godina skupoću su, kad je riječ o smještaju, najviše ‘sijali‘ apartmani. A oni čine čak dvije trećine ukupnih smještajnih kapaciteta, pa se Hrvatska sa samo 9,5 posto hotelskog smještaja diči najnepovoljnijom strukturom turističkih ležajeva na Mediteranu. Ostojić tvrdi da je popunjenost registriranih vikendica u visokoj sezoni bila malo iznad 20 posto, a komercijalni objekti za kratkoročni najam – kako se službeno zovu apartmani i vile – bilježili su popunjenost od oko 55 posto.

Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja (HUOS)​ Barbara Marković navodi kako su najbolje radile, već od travnja i bit će ‘u pogonu‘ do listopada, kuće za odmor, tj. vile, zatim obiteljski smještaj s kvalitetnom uslugom i sadržajima te oni apartmani koji su već prepoznati na tržištu.

– Činjenica je da se od 1. lipnja otvaraju mnoge smještajne jedinice za najam, posebice apartmani, tj. stanovi koji rade samo sezonski, pa na tržištu u jednom trenutku imate golemu ponudu smještaja. Jasno je kako ne mogu svi biti dobro popunjeni, bez ikakvih rupa tijekom cijele sezone, jer je konkurencija velika i opstaju samo najbolji, najkvalitetniji te ne nužno i najjeftiniji. Katkad srozavanje cijene neće donijeti gosta ili popunjenost kakvu želite, već će gosti doći privučeni vašim dosadašnjim radom i bogatim sadržajem koji nudite. Upravo je to i pouka ove sezone. Niža cijena često ne diktira popunjenost, kao što to misle u komercijalnom smještaju, ali za obiteljski smještaj srozavanje cijena usred sezone obično nije dobro. Obiteljski smještaj ima dosta troškova s obzirom na sadržaje koje nudi, a mora održavati i hladni pogon tijekom zimskih mjeseci – objašnjava Marković.

Kakve još ocjene za ovogodišnju turističku sezonu dolaze ‘s terena‘, koliko su hotelijeri ove godine dizali cijene te kakve brojke bilježe Hrvatske autoceste čitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.