Poduzetnici aktivirali krizne planove

Duboka recesija, koja je zakucala na vrata gotovo svake kompanije, prije svega se osjeća u smanjenju prodaje, iz čega proizlazi nužnost smanjenja troškova i investicija kako bi se zadržao kakav-takav poslovni rezultat. Istraživanje koje je proveo Hendal, u suradnji s tportalom, jasno pokazuje rast pesimizma poduzetnika u pogledu dometa poslovanja u ovoj godini. Većina poduzetnika očekuje u 2009. manji promet, pri čemu čak 28,7 posto ispitanih poduzetnika prognozira pad prodaje veći od 10 posto, dok ih 31,2 posto računa s padom prodaje do 10 posto. Oko trećine poduzetnika smatra da će uspjeti održati prodaju na razini iz 2008, a samo osam posto očekuje rast prodaje u ovoj godini.

Slični negativni trendovi očekuju se u kretanju dobiti. Oko polovice ispitanika očekuje pad dobiti, pri čemu 30,7 posto poduzetnika računa na pad dobiti do 10 posto, a 20 posto tvrtki očekuje pad dobiti veći od 10 posto. Zbog poteškoća u poslovanju, 9,4 posto ispitanih očekuje gubitak. Stabilnu dobit na razini one iz 2008. godine očekuje trećina poduzetnika, dok u rast dobiti vjeruje samo 4,9 posto poslovnih subjekata.

Recesija pogodila sve sektore
Glavni su makroekonomski indikatori, koji nedvojbeno potvrđuju smanjenje gospodarskih aktivnosti i otežanu prodaju, dramatični pad industrijske proizvodnje, uz istovremeni ogroman pad osobne potrošnje građana. U veljači je industrijska proizvodnja zabilježila pad od 12,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što predstavlja najveći pad u posljednjih petnaestak godina. Činjenica da je veljača peti mjesec zaredom u kojem indeks industrijske proizvodnje bilježi pad na godišnjoj razini ukazuje na ozbiljan zastoj u prerađivačkoj industriji.

Najveće probleme s prodajom imaju proizvođači trajnih proizvoda za široku potrošnju (kućanski aparati, namještaj, elektronika, bicikli) koji su u veljači smanjili proizvodnju za gotovo trećinu. Ovaj segment industrijske proizvodnje širom svijeta najjače je pogođen krizom jer se radi o proizvodima koji nisu nužni za svakodnevni život tako da u kriznim uvjetima ljudi ponajprije reduciraju kupnju takvih dobara. Slijedi proizvodnja intermedijarnih proizvoda koja je pala za 16,1 posto. Radi se o proizvodima primarne obrade koji najčešće služe u domaćoj industriji ili se izvoze kao sirovine, materijal ili proizvodne komponente.

Snažan pad (-19 posto u veljači) bilježi i prodaja netrajnih proizvoda za široku potrošnju u koje spadaju hrana, piće, obuća, odjeća, tekstil i sl., na koje se odnosi nešto više od trećine industrijske proizvodnje. Pad potražnje za robom široke potrošnje ukazuje na snažno smanjenje osobne potrošnje, o čemu svjedoče podaci o kretanju trgovine na malo koja je u siječnju zabilježila smanjenje od 11,7 posto. Do promjena u ponašanju potrošača, odnosno smanjenja osobne potrošnje dolazi uslijed sve veće opasnosti od gubitka posla, ali i zbog znatno nedostupnijih i skupljih kredita te nastavka negativnih kretanja na tržištima kapitala, smatraju analitičari PBZ-a.

Građevinski sektor među prvima je osjetio posljedice recesije. Pad prodaje stanova, reduciranje velikih investicijskih projekata u visokogradnji i smanjenje opsega poslova u niskogradnji ozbiljno je ugrozio poslovanje građevinskih tvrtki koje su u većini slučajeva oslonjene na poslove na domaćem tržištu.

Turistička sezona zasad je neizvjesna, a sve jači su signali koji ukazuju na pad prometa. Prema dosadašnjem bukingu, najbolje prolaze privatni smještaj, kampovi i nautički turizam, dok manjak gostiju osjećaju hotelijeri. 'Očekujemo da će minus biti oko tri posto, što je na tragu procjene Svjetske turističke organizacije za cijelu Europu. Trideset posto sezone već je prodano i vodit će se bitka za ostalih 70 posto', rekao je ministar turizma Damir Bajs predstavljajući Izvješće o stanju sezone 2009. godine

Burza potonula prije loših rezultata

Kompanije koje kotiraju na burzi ovih dana objavljuju rezultate poslovanja u 2008. godini. Dosad objavljeni rezultati pretežno su opravdali očekivanja i čak ohrabrili ulagače da zadnjih dana pojačaju potražnju za dionicama. Tako su, primjerice, vodeće banke (ZABA, PBZ, Erste banka), unatoč financijskoj krizi, postigle izvrsne poslovne rezultate. Značajniji utjecaj recesije ne osjeti se ni u poslovanju T-HT-a, Ericssona Nikole Tesle i Atlantic grupe, koji bilježe rast prihoda i dobiti. Snažan novčani tok omogućio je T-HT-u i Ericssonu NT-u isplatu visokih dividendi. Zasad je dioničare neugodno iznenadila jedino Ina objavom gubitka od 1,1 milijardu kuna, što je znatno više nego kod drugih usporedivih naftnih kompanija.

Premda pretežno dobri poslovni rezultati za 2008. godinu ohrabruju, analitičari s nestrpljenjem očekuju objave rezultata za prvi kvartal 2009. koji bi trebali znatno jasnije pokazivati kako se kompanije uistinu nose s recesijom. Međutim, analitičari smatraju da su u sadašnje niske cijene dionica već ugrađena loša očekivanja u ovoj godini.