Poduzetnici: Kamata od 7 posto nam je previsoka

Hrvatski gospodarstvenici pozdravljaju Vladine najave o jačanju Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i osnivanju Fondova za gospodarsku suradnju (FGS), ali upozoravaju da su im i snižene kamate od sedam posto - previsoke!

'Nama je oblik financiranja kakav se predlaže, s kamatnom stopom od sedam posto, preskup i prerizičan. Projekte imamo, ali zašto bismo uzimali takve kredite ako ih u Europi možemo dobiti po kamatnoj stopi od četiri do pet posto', pita se Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta.

Dodaje i kako su novi, povoljniji krediti koje je najavila premijerka Jadranka Kosor namijenjeni ponajprije tvrtkama koje muku muče s likvidnošću, a Elektrokontakt, ističe Ferdelji, nema taj problem s obzirom na to da 90 posto svojih proizvoda izvozi, a na stranim tržištima nema problema s naplatom potraživanja. S druge strane, dodaje, Elektrokontakt svoje projekte sam financira pa nije zadužen.

Sličan stav imaju i u Atlantic Grupi. Ako novi fondovi, napominje Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe, budu namijenjeni samo rješavanju problema nelikvidnosti, onda ta kompanija ne bi bila kvalificirana za dobivanje tih sredstava. No, ako je taj novac namijenjen poticanju projekata, neovisno o poblemima s likvidnošću, onda je Atlantic Grupa itekako zainteresirana. 'U tom slučaju spremni smo nominirati niz izvoznih planova koji u našoj kompaniji imaju rastući trend', ističe Vranković.

Interes za sudjelovanjem u novom Vladinu projektu oživljavanja gospodarstva pokazuje i Domagoj Ivan Milošević, predsjednik Uprave Pastora. On ističe da njegova tvrtka ima projekte koje bi mogla financirati prema novom modelu koji pripremaju Banski dvori, no upozorava da će mnogim tvrtkama prije financiranja bilo kakvih projekata trebati novac za golo preživljavanje. Nelikvidnost u Hrvatskoj je velika. Tvrtke najprije trebaju doći do zraka, a tek onda razmišljati o novim projektima', poručuje Milošević.

'Mi smo zainteresirani za kredite koji se najavljuju, ali kamata od sedam posto i dalje je previsoka. Stoga ćemo pričekati da država prvo završi projekt koji je najavila pa ćemo onda donijeti odluku hoćemo li tražiti pomoć za neke naše projekte', kaže Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje. Za slučaj da se odluče na korištenje povoljnijih kredita koje najavljuje država u Munji već imaju u ladici pripremljena dva projekta. Jedan je preseljenje tvornice iz Zagreba u Brckovljane, a drugi prerada i zbrinjavanje otpadnih akumulatora. Vrijednost obaju projekata, bez cijene zemljišta, procjenuje se na 10-ak milijuna eura.

Velik interes za 'Jadrankinim fondovima spasa' pokazuju i tvrtke iz drugih dijelova Hrvatske. U pulskom Uljaniku, primjerice, novcem iz tih fondova mogli bi financirati gradnju dvaju ili triju brodova, a zanima ih povezivanje domaćih brodara i brodogradilišta, kako bi se amortizirali “potresi” na svjetskom tržištu. 'Apsolutno smo zainteresirani, no u ovom trenutku nemam informacija o detaljima tog projekta. Primjerice, ne znam ima li Uljanik, koji ne pripada u kategoriju malih i srednjih poduzeća, uopće šanse kandidirati se za sredstva iz tog fonda', kaže Anton Brajković, predsjednik Uprave Uljanika.

I u Lošinjskoj plovidbi sa zanimanjem iščekuju detalje o 'kriznom fondu', koji vide kao priliku da nakon više od dva desetljeća za svoju flotu sagrade bar jedan novi brod. 'Ako nam uvjeti budu odgovarali - a, osim visine kamata, to su svakako rokovi povrata i odnos vlastitog učešća - vjerojatno ćemo se kandidirati za sredstva', kaže Zlatko Moković, direktor Lošinjske plovidbe.

Treća po veličini hrvatska farmaceutska kompanija Jadran galenski laboratorij pred realizacijom je nekoliko kapitalnih projekata. Predsjednik Uprave Ivo Usmiani kaže da su zainteresirani za Vladin fond spasa ako im nudi povoljnije financiranje od komercijalnog. 'Osim investicijskih projekata, mi imamo spremno i nekoliko novih proizvoda', kaže Usmiani.

Velika očekivanja od novih fondova imaju i u turizmu. Hotelske su kuće zbog krize morale usporiti sve veće investicijske projekte, pa bi im novi fond itekako dobro došao, kaže Kristijan Staničić, predsjednik Uprave Liburnia Riviera Hotela (LRH). 'LRH ima spreman projekt obnove hotela Kvarner i, ako se uklopimo u kriterije, vjerojatno ćemo se javiti', poručuje Staničić.