Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Kol 2019

Poduzetnici su složni: Finu treba ukinuti, to je država u državi

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Poduzetnici su složni: Finu treba ukinuti, to je država u državi

Fina, koja je preživjela raspad bivše države i promjenu ekonomskog sustava, nasljednica je nekadašnjeg Zavoda za platni promet, a prije toga Službe društvenog knjigovodstva. Zapošljava oko 3000 ljudi i njihova "radna mjesta" jedini su razlog njenog postojanja. Gotovo svi koji su s njima imali posla - od ovršenih građana do poduzetnika - imaju negativna iskustva. Pitali smo nekoliko uspješnih poduzetnika što misle o Fini i treba li je ukinuti.

Alan Sumina, suosnivač uspješne tvrtke Nanobit koja se bavi proizvodnjom igara i zapošljava preko 100 ljudi te ima poslovanje u nekoliko država, koji je od Fine čak i dobio nagradu, jasan je u svom stavu da je treba ukinuti.

"Imamo iskustva s poslovanjem u nekoliko država EU-a (Mađarska, Velika Britanija i Rumunjska) i nismo se nikada susreli s nečime što bi bilo usporedivo s hrvatskom Finom. Naime, Fina ne pruža niti jednu uslugu koju ne bi mogli pružati privatni subjekti. Od poduzetnika skuplja statističke podatke, kažnjava ih za besmislene prekršaje (koji nisu prekršaji nigdje u EU jer takva agencija ne postoji) i onda iste te podatke prodaje poduzetnicima.

Također, iz osobnog iskustva mogu reći da su njihovi djelatnici izuzetno bezobrazni i nekooperativni.

Moram još napomenuti da smo mi (Nanobit) i dobili nagradu od Fine za najbolje poduzeće u kategoriji Informacije i komunikacije, no moj stav je i dalje tu jasan - Finu treba ukinuti", kaže Sumina.

Ivan Franičević, predsjednik uprave kompanije Rasco, jednog od najvećih proizvođača opreme za održavanje cesta u Europi, koja zapošljava 400 radnika i većinu svoje proizvodnje izvozi, smatra da bi se država trebala prestati baviti poslovima kojima konkurira privatnom sektoru i da bi cijeli sustav trebalo optimizirati, a da bi onda i potreba za postojanjem Fine - nestala.

"Mišljenja sam da se sustav u cjelokupnosti može optimizirati, a duboko vjerujem da nakon te optimizacije više ne bi bilo smisla da Fina postoji.

Treba napraviti dvije stvari. Prvo, Fina se treba prestati baviti nekim poslovima i drugo, treba analizirati da li neki drugi dio državnog aparata može u sklopu svog posla pružati i neke usluge koje pruža Fina, čime bi postojanje Fine postalo nepotrebno", govori nam Franičević.

"Dakle, ono što sigurno treba napraviti, unutar Fine i unutar cijele države, jest da se država odmah prestane baviti bilo kakvim poslovima u kojima konkurira posredno ili neposredno privatnom sektoru. Primjerice, Fina prodaje police osiguranja Croatia Osiguranja, ugovara članstvo za Diners kreditne kartice, omogućava usluge Western Uniona, prodaje biljege i, pazite ovo, USB stickove. Potpuno je besmisleno da se državna institucija bavi ovakvim poslovima. Ima ovakvih primjera još - izrada pečata i natpisnih tabli sigurno nije usluga kojom se država treba baviti. Čak i eRačun je upitna usluga, zatim digitalizacije arhiva, itd.", navodi Franičević.

"Netko želi opravdati postojanje Fine"

"Čini mi se da netko želi opravdati postojanje Fine u ovoj veličini kroz prihode od usluga i proizvoda koji su sasvim nelogičan dio portfelja jedne specijalizirane državne kompanije. Pitanje je i iz perspektive tržišnog natjecanja da li se neke od tih usluga interno subvencioniraju iz poslovanja drugih usluga Fine i time stvaraju potencijalno i nepoštenu konkurenciju privatnim poduzetnicima.

Kad se izuzmu sve ove usluge kojima se država ne treba baviti, u Fini ili bilo gdje drugdje, ostaje tek manji broj, no vrlo značajnih usluga. Finu se može ukinuti, no neke od usluga koje pruža mora nastaviti pružati država, jer se ne mogu delegirati privatnom sektoru. Primjerice, mora postojati organizacija koja je certifikacijski autoritet na nacionalnoj razini te netko mora prikupljati financijske izvještaje kompanija, itd.", kaže naš sugovornik.

"Mislim da smo jedina država koja je digitalizirala pečat"

"Kod ovakvih usluga bi logično bilo istražiti da li postoje druge institucije koje bi mogle preuzeti ove poslove od Fine. Odgovor je prilično jasan, a zove se APIS IT. Velika je vjerojatnost da bi APIS mogao preuzeti gotove sve digitalne usluge koje Fina pruža. Jedina razlika je u fizičkim poslovnicama, koje u današnje vrijeme znače sve manje i manje. Većinu tih poslova, koji se svakim danom vjerojatno smanjuju u obujmu, mogli bi preuzeti uredi državne uprave ili neka druga grana administracije.

No obujam posla koji ostane nakon što se eliminiraju svi poslovi kojima se država ne treba baviti, ostatak, može ostati čak i pod okriljem Fine. Ista bi vjerojatno u tom trenutku bila 10 puta manja nego danas.

Za kraj ove analize, nevezano, samo želim napomenuti da je moj osobni favorit i pobjednik u kategoriji glupost tjedna - ePečat. Ne mogu biti 100% siguran, ali mislim da smo mi jedina država koja je digitalizirala pečat. Jer eto, pečat je snažniji od osobnog digitalnog potpisa odgovorne osobe", kaže Franičević.

Carić: Fina se ponaša kao država u državi

Lucijan Carić, stručnjak za informacijsku sigurnost i suosnivač DefenseCodea, firme koja se bavi izradom cyber-oružja, odnosno specifičnog softvera za borbu protiv hakera, kaže da Fina ima monopolistički položaj i upozorava na neke, kako kaže, skandalozne prakse poput naplate predaje financijskih izvještaja.

"Fina svoj monopolistički položaj temelji na propisima koji joj omogućuju jedinstven privilegirani status, kakav u Hrvatskoj nema niti jedna druga organizacija ili tvrtka. Država joj predaje svoje funkcije i onda omogućuje da te aktivnosti naplaćuje. Tako ispada da ne plaćate predaju izvještaja o naplati PDV-a, već plaćate certifikat koji vam to omogućuje. Upitno je da li Fina zadovoljava uvjete da bude certifikacijski autoritet, ali nazivno, svatko može izdavati svoje certifikate pod uvjetom da ih drugi prihvate - ili budu prisiljeni prihvatiti", govori nam Carić.

"Skandalozno je da poduzetnici plaćaju predaju završnog računa"

"Također, poduzetnici de facto plaćaju predaju završnog računa, što je blago rečeno skandalozno. Mi trenutno imamo tvrtke u tri zemlje i poznajem neke osnove poslovanja u još nekoliko zemalja, no nigdje nisam vidio nešto slično. Naveo sam primjer Ujedinjenog Kraljevstva gdje je predaja izvještaja o naplati PDV-a besplatna i za nju nisu potrebni nikakvi certifikati. Pored toga, Fina se ponaša kao država u državi, još po principu plati (izvrši) pa se žali, a žaliti se možeš upravi vodovoda.

Najgore je da Fina zapravo ne raspolaže nikakvim posebnim tehnologijama ili znanjima koje bi joj omogućile opstanak na slobodnom tržištu, dovoljno je pogledati kako im rade potpisna rješenja za funkcioniranje kojih je potrebno isključiti gotovo sve sigurnosne postavke. Tako su se i svojevremeni pozivi na njenu privatizaciju temeljili na zadržavanju monopolnog, zakonom uvjetovanog položaja i ubiranju vrhnja za uvijek podobne 'poduzetnike' koji bi je u tom slučaju preuzeli. Tako da, po mom mišljenju, pitanje da li Fina treba biti ukinuta ima samo jedan odgovor", kaže Carić.

Vela: Država bi velik broj Fininih usluga trebala prepustiti tržištu

Ariana Vela, vlasnica konzultantske kuće Avelant, koja se bavi EU projektima, smatra da bi država široku paletu usluga koje danas pruža Fina trebala prepustiti tržištu.

"Zagovaram načelo po kojem bi država trebala prepustiti tržištu pružanje široke palete usluga pa tako i onih koje, temeljem različitih ovlaštenja ugrađenih u pravni okvir Republike Hrvatske, pruža Fina.

Ako već želi biti na tržištu, onda neka koristi logistiku i hladni pogon koji je stvorila na tržištu, a ne one koje ima na raspolaganju kao tvrtka u državnom vlasništvu. Sve ostalo protivno je načelima tržišne utakmice koja je zajamčena ne samo Ustavom RH nego i primarnim pravom Europske unije", kaže Vela.


Komentari članka

Vezani članci

Kroz uslugu START u tjedan dana proradila četiri obrta, jedan osnovan u roku dva dana

13.12.2019.

U prvih tjedan rada javne usluge elektronskog pokretanja tvrtki i obrta START podneseno je 54 zahtjeva za osnivanje trgovačkih društava i osam obrta, doznajemo u Financijskoj agenciji

Fina: Blokirano je 241.807 građana i 18.286 poslovnih subjekata

11.12.2019.

Po podacima Fine, u blokadi je krajem studenoga bilo 7698 pravnih osoba s ukupnim dugom od 5,8 milijardi kuna, od čega se na glavnicu odnosi 4,5 milijardi, a na kamatu 1,3 milijarde kuna.

Olakšano je otvaranje tvrtki, a evo kako je zatvoriti...

10.12.2019.

Ideja prestanka po skraćenom postupku je svakako doprinijela uštedi vremena i novca. Ostaje samo pitanje koliko će iznositi naknada za pohranu poslovnih knjiga s obzirom na to da pravilnik nije donesen a rok je do siječnja 2020. godine.

Najveća briga naših tvrtki trošak plaća

15.11.2019.

Pada optimizam europskih poduzetnika, dok u Hrvatskoj raspoloženje stagnira.

FINA kupila deset posto dionica Zagrebačke burze

11.11.2019.

Financijska agencija potvrdila je da je od tvrtke Eunex C kupila 9,99 posto dionica Zagrebačke burze putem blok-transakcije, a radi se o kupnji 463.106 dionica po cijeni od 16,50 kuna o dionici

Tag cloud

  1. 1957 članka imaju tag hrvatska
  2. 1986 članka imaju tag turizam
  3. 1556 članka imaju tag financije
  4. 1259 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1015 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 847 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 925 članka imaju tag ict
  12. 975 članka imaju tag EU
  13. 866 članka imaju tag industrija
  14. 599 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 492 članka imaju tag krediti
  21. 373 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 353 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 308 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 358 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 382 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 272 članka imaju tag opg