Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Kol 2019

Poduzetnici su složni: Finu treba ukinuti, to je država u državi

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Poduzetnici su složni: Finu treba ukinuti, to je država u državi

Fina, koja je preživjela raspad bivše države i promjenu ekonomskog sustava, nasljednica je nekadašnjeg Zavoda za platni promet, a prije toga Službe društvenog knjigovodstva. Zapošljava oko 3000 ljudi i njihova "radna mjesta" jedini su razlog njenog postojanja. Gotovo svi koji su s njima imali posla - od ovršenih građana do poduzetnika - imaju negativna iskustva. Pitali smo nekoliko uspješnih poduzetnika što misle o Fini i treba li je ukinuti.

Alan Sumina, suosnivač uspješne tvrtke Nanobit koja se bavi proizvodnjom igara i zapošljava preko 100 ljudi te ima poslovanje u nekoliko država, koji je od Fine čak i dobio nagradu, jasan je u svom stavu da je treba ukinuti.

"Imamo iskustva s poslovanjem u nekoliko država EU-a (Mađarska, Velika Britanija i Rumunjska) i nismo se nikada susreli s nečime što bi bilo usporedivo s hrvatskom Finom. Naime, Fina ne pruža niti jednu uslugu koju ne bi mogli pružati privatni subjekti. Od poduzetnika skuplja statističke podatke, kažnjava ih za besmislene prekršaje (koji nisu prekršaji nigdje u EU jer takva agencija ne postoji) i onda iste te podatke prodaje poduzetnicima.

Također, iz osobnog iskustva mogu reći da su njihovi djelatnici izuzetno bezobrazni i nekooperativni.

Moram još napomenuti da smo mi (Nanobit) i dobili nagradu od Fine za najbolje poduzeće u kategoriji Informacije i komunikacije, no moj stav je i dalje tu jasan - Finu treba ukinuti", kaže Sumina.

Ivan Franičević, predsjednik uprave kompanije Rasco, jednog od najvećih proizvođača opreme za održavanje cesta u Europi, koja zapošljava 400 radnika i većinu svoje proizvodnje izvozi, smatra da bi se država trebala prestati baviti poslovima kojima konkurira privatnom sektoru i da bi cijeli sustav trebalo optimizirati, a da bi onda i potreba za postojanjem Fine - nestala.

"Mišljenja sam da se sustav u cjelokupnosti može optimizirati, a duboko vjerujem da nakon te optimizacije više ne bi bilo smisla da Fina postoji.

Treba napraviti dvije stvari. Prvo, Fina se treba prestati baviti nekim poslovima i drugo, treba analizirati da li neki drugi dio državnog aparata može u sklopu svog posla pružati i neke usluge koje pruža Fina, čime bi postojanje Fine postalo nepotrebno", govori nam Franičević.

"Dakle, ono što sigurno treba napraviti, unutar Fine i unutar cijele države, jest da se država odmah prestane baviti bilo kakvim poslovima u kojima konkurira posredno ili neposredno privatnom sektoru. Primjerice, Fina prodaje police osiguranja Croatia Osiguranja, ugovara članstvo za Diners kreditne kartice, omogućava usluge Western Uniona, prodaje biljege i, pazite ovo, USB stickove. Potpuno je besmisleno da se državna institucija bavi ovakvim poslovima. Ima ovakvih primjera još - izrada pečata i natpisnih tabli sigurno nije usluga kojom se država treba baviti. Čak i eRačun je upitna usluga, zatim digitalizacije arhiva, itd.", navodi Franičević.

"Netko želi opravdati postojanje Fine"

"Čini mi se da netko želi opravdati postojanje Fine u ovoj veličini kroz prihode od usluga i proizvoda koji su sasvim nelogičan dio portfelja jedne specijalizirane državne kompanije. Pitanje je i iz perspektive tržišnog natjecanja da li se neke od tih usluga interno subvencioniraju iz poslovanja drugih usluga Fine i time stvaraju potencijalno i nepoštenu konkurenciju privatnim poduzetnicima.

Kad se izuzmu sve ove usluge kojima se država ne treba baviti, u Fini ili bilo gdje drugdje, ostaje tek manji broj, no vrlo značajnih usluga. Finu se može ukinuti, no neke od usluga koje pruža mora nastaviti pružati država, jer se ne mogu delegirati privatnom sektoru. Primjerice, mora postojati organizacija koja je certifikacijski autoritet na nacionalnoj razini te netko mora prikupljati financijske izvještaje kompanija, itd.", kaže naš sugovornik.

"Mislim da smo jedina država koja je digitalizirala pečat"

"Kod ovakvih usluga bi logično bilo istražiti da li postoje druge institucije koje bi mogle preuzeti ove poslove od Fine. Odgovor je prilično jasan, a zove se APIS IT. Velika je vjerojatnost da bi APIS mogao preuzeti gotove sve digitalne usluge koje Fina pruža. Jedina razlika je u fizičkim poslovnicama, koje u današnje vrijeme znače sve manje i manje. Većinu tih poslova, koji se svakim danom vjerojatno smanjuju u obujmu, mogli bi preuzeti uredi državne uprave ili neka druga grana administracije.

No obujam posla koji ostane nakon što se eliminiraju svi poslovi kojima se država ne treba baviti, ostatak, može ostati čak i pod okriljem Fine. Ista bi vjerojatno u tom trenutku bila 10 puta manja nego danas.

Za kraj ove analize, nevezano, samo želim napomenuti da je moj osobni favorit i pobjednik u kategoriji glupost tjedna - ePečat. Ne mogu biti 100% siguran, ali mislim da smo mi jedina država koja je digitalizirala pečat. Jer eto, pečat je snažniji od osobnog digitalnog potpisa odgovorne osobe", kaže Franičević.

Carić: Fina se ponaša kao država u državi

Lucijan Carić, stručnjak za informacijsku sigurnost i suosnivač DefenseCodea, firme koja se bavi izradom cyber-oružja, odnosno specifičnog softvera za borbu protiv hakera, kaže da Fina ima monopolistički položaj i upozorava na neke, kako kaže, skandalozne prakse poput naplate predaje financijskih izvještaja.

"Fina svoj monopolistički položaj temelji na propisima koji joj omogućuju jedinstven privilegirani status, kakav u Hrvatskoj nema niti jedna druga organizacija ili tvrtka. Država joj predaje svoje funkcije i onda omogućuje da te aktivnosti naplaćuje. Tako ispada da ne plaćate predaju izvještaja o naplati PDV-a, već plaćate certifikat koji vam to omogućuje. Upitno je da li Fina zadovoljava uvjete da bude certifikacijski autoritet, ali nazivno, svatko može izdavati svoje certifikate pod uvjetom da ih drugi prihvate - ili budu prisiljeni prihvatiti", govori nam Carić.

"Skandalozno je da poduzetnici plaćaju predaju završnog računa"

"Također, poduzetnici de facto plaćaju predaju završnog računa, što je blago rečeno skandalozno. Mi trenutno imamo tvrtke u tri zemlje i poznajem neke osnove poslovanja u još nekoliko zemalja, no nigdje nisam vidio nešto slično. Naveo sam primjer Ujedinjenog Kraljevstva gdje je predaja izvještaja o naplati PDV-a besplatna i za nju nisu potrebni nikakvi certifikati. Pored toga, Fina se ponaša kao država u državi, još po principu plati (izvrši) pa se žali, a žaliti se možeš upravi vodovoda.

Najgore je da Fina zapravo ne raspolaže nikakvim posebnim tehnologijama ili znanjima koje bi joj omogućile opstanak na slobodnom tržištu, dovoljno je pogledati kako im rade potpisna rješenja za funkcioniranje kojih je potrebno isključiti gotovo sve sigurnosne postavke. Tako su se i svojevremeni pozivi na njenu privatizaciju temeljili na zadržavanju monopolnog, zakonom uvjetovanog položaja i ubiranju vrhnja za uvijek podobne 'poduzetnike' koji bi je u tom slučaju preuzeli. Tako da, po mom mišljenju, pitanje da li Fina treba biti ukinuta ima samo jedan odgovor", kaže Carić.

Vela: Država bi velik broj Fininih usluga trebala prepustiti tržištu

Ariana Vela, vlasnica konzultantske kuće Avelant, koja se bavi EU projektima, smatra da bi država široku paletu usluga koje danas pruža Fina trebala prepustiti tržištu.

"Zagovaram načelo po kojem bi država trebala prepustiti tržištu pružanje široke palete usluga pa tako i onih koje, temeljem različitih ovlaštenja ugrađenih u pravni okvir Republike Hrvatske, pruža Fina.

Ako već želi biti na tržištu, onda neka koristi logistiku i hladni pogon koji je stvorila na tržištu, a ne one koje ima na raspolaganju kao tvrtka u državnom vlasništvu. Sve ostalo protivno je načelima tržišne utakmice koja je zajamčena ne samo Ustavom RH nego i primarnim pravom Europske unije", kaže Vela.


Komentari članka

Vezani članci

'Za mali kredit HAMAG traži toliko papira da od svega želim odustati'

01.04.2020.

Imam potrebna znanja za ispunjavanje ove procedure i pribavljanje potrebnih dokumenata, ali za to su mi potrebna barem dva dana. Međutim, kada prosječan mikro poduzetnik vidi sve zahtjeve, smatram da neće ni pokušati sam realizirati kredit

Usprkos slomu Uljanika, svi ekonomski pokazatelji istarskog gospodarstva u 2019. su rasli

04.02.2020.

Od općina prvi je Medulin s 499 poduzetnika i 923 zaposlena, Žminj sa 106 poduzetnika i 807 zaposlenih te Kršan s 98 poduzetnika i 613 zaposlenika.

Zabilježili najveću dobit u pet godina

04.02.2020.

Najveće ukupne prihode u 2018. godini ostvarilo je društvo Žito d.o.o. iz Osijeka. Harburg-Freudenberger Belišće ostvario je najveći prihod od izvoza. Najveću dobit u Osječko-baranjskoj županiji ostvarilo je društvo Nexe grupa d.d. iz Našica

Loša poduzetnička klima, manjak novca i iseljavanje usporili otvaranje novih tvrtki

13.01.2020.

Loša poduzetnička klima i masovno iseljavanje sve se više odražavaju i na dinamiku otvaranja novih tvrtki u Hrvatskoj. Kako pokazuju podaci Fine, preko servisa Hitro.hr prošle je godine osnovano oko tisuću manje tvrtki i obrta nego u 2018. godini, što pre

Solin je meka za poduzetnike: po broju otvorenih poduzeća drugi je grad u državi, po dobiti i broju zaposlenih odmah iza Splita...

19.12.2019.

U svrhu poticanja suradnje javnog i privatnog sektora, a radi postizanja što većega gospodarskog napretka na području grada Solina, danas se u hotelu “Salona Palace” održala druga po redu panel-diskusija “Poduzetnička sinergija”.

Tag cloud

  1. 1984 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1564 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1043 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1031 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 685 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 561 članka imaju tag marketing
  19. 390 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 276 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija