Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Kol 2018

Poduzetnici žučno o udaru na 'direktorske minimalce'

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Poduzetnici žučno o udaru na 'direktorske minimalce'

Najžešće reakcije na početku javne rasprave o izmjenama devet zakona koje prate treću rundu poreznih promjena izazvala je novina u sustavu doprinosa iz drugog plana i po fiskalnom efektu sporednoga značaja. Ali ne i mnogim mikro poduzetnicima koji sutra može promijeniti računice. Naime, samozaposleni u vlastitim tvrtkama koji su u njima istodobno i direktori, a dosad su doprinose uplaćivali prema minimalno propisanom koeficijentu, od 2019. bi trebali uplaćivati više.

Vlada je predvidjela povećanje koeficijenta za utvrđivanje minimalne osnovice za obračun doprinosa, tako da bi se prosječna plaća množila s 1,1 umjesto sadašnjih 0,65. Predlagatelji zakona kažu da bi se time spriječile zlouporabe propisa i da bi to tek izjednačilo njihovu osnovicu s onom za osiguranike s osnova samostalne djelatnosti. "Smatra li Vlada RH zlorabiteljima ili kriminalcima mikropoduzetnike čije tvrtke ne mogu zaraditi godišnje bar 10.000 eura čisto, što je sada približan trošak te plaće i pripadajućih poreza, a što bi se sutra trebalo povećati i na 17.000 eura", žučljivo je tu novinu komentirao poduzetnik Saša Cvetojević na Facebooku.

Ne koristi minimalni koeficijent, ali će, kaže, sigurno prijeći u taj režim prođe li takav zakon. Onima koji su, često i potaknuti reklamiranjem poticaja za samozapošljavanje, krenuli u poduzetništvo nitko nije rekao da će im sad, ako sami žive u Zagrebu, za taj trošak trebati oko 10.400 kuna, kaže. U žustru Facebook raspravu uključio se i Alan Sumina, (su)osnivač Nanobita koji se ove godine našao i na FT-ovoj ljestvici europskih 1000 najbrže rastućih. Da je takav zakon bio kada su pokretali Nanobit, kaže, ne bi ga nikad mogli pokrenuti, barem ne u Hrvatskoj.

I prvih desetak komentara u okviru e-savjetovanja plan dizanja tog koeficijenta mahom su kritike zbog udara na mikro i malo poduzetništvo, a ima i težih izraza. Već uobičajeno za slične teme, u raspravama ima i Irske, kao i prozivanja "uhljeba koji nikada nisu trebali osigurati novac ni za jednu plaću". Trgovačkih društava s jednim ili nijednim zaposlenim u Hrvatskoj lani je bilo više od 68.600, a za 2017. iskazala su ukupno 1,6 mlrd. kuna gubitka, podsjećaju neki.

Vedran Barišić, odvjetnik iz Koprivnice, smatra da će mnogi koji su otvorili vlastite firme "kao zadnju nadu prije odlaska van", dogodine morati zatvoriti vrata, a deset tisuća kuna mjesečno za isplatu bruto plaće teško će smoći i tvrtka buduće mu supruge, Marisha studio u koprivničkom Poduzetničkom inkubatoru. Sve u svemu, zasad uz taj nacrt zakona uglavnom imamo reakcije onih koje ta novina izravno pogađa ili su generalno gnjevni na antipoduzetničku klimu i porezno opterećenje, a s druge strane šturo obrazloženje Ministarstva financija. MF i Porezna očito će morati argument zlouporaba potkrijepiti i konkretnijim podacima i argumetima, a upitno je hoće li i to biti dovoljno za "obranu".

No, izvjesno je da neće biti dovoljno pozvati se na cjelinu novog paketa i druge mjere koje paralelno nose (i veće) rasterećenje. Većinu građana teško da će iznenaditi "otkriće" da ima dosta npr. mikro poduzetnika koji si isplaćuju minimalac i uplaćuju minimalne socijalne doprinose, a da to nije ni zbog financijskog položaja ni zbog razvoja tvrtke. Poneki na kraju i ne ispadnu efikasniji od države pa završe s minimalnim mirovinama i postanu dio socijalnog problema.

Treba li država one koji ne vode računa o budućnosti prisiliti da to čine? Problem je što je za nametanje te vrste rasprava potrebno više povjerenja i kredibilnosti javnih politika, a u tom začaranom krugu svi prvi korak očekuju od druge strane. Kako bilo, bez ozbiljnijeg propitivanja rashoda ni fiskalna rasterećenja očito ne idu bez kompenzacijskih mjera, a u širenju porezne baze zatvaranjem rupa katkad se očito ne pogodi samo meta. To bi mogao biti slučaj i s direktorskim minimalcima. No, da i upola toliko energije i aktivizma u javnom prostoru ima oko golemih fiskalnih utega dubioza zdravstva ili propitivanja rješenja i rupa u Uljaniku koje premašuju efekt oba kruga poreznog rasterećenja, danas vjerojatno ne bismo ni govorili o povećanju minimalnog koeficijenta.


Komentari članka

Vezani članci

Novi oblik porezne utaje: Dvije trećine lokala vara državu na računima

16.08.2019.

Nefiskalizirani računi nisu novost u poslovanju poduzetnika i oni ih izdaju kada poslovnim partnerima šalju informativne ponude ili kada nisu sigurni da će oni platiti račun.

Sve više velikih svjetskih kompanija bira malu državu u srcu Europe kao svoju središnjicu

14.08.2019.

Budući da mnoge svjetske kompanije zbog nadolazećeg Brexita ostaju bez svoje europske središnjice, sićušna zemlja u srcu Europe pokazala se kao idealna destinacija koja će nadomjestiti tu poziciju. Zahvaljujući britanskom izlasku iz Europske unije, Luksem

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

Kako varaju ugostitelji i obrtnici: Računi se kopiraju i storniraju toče se pića iz rinfuze, a domišljatiji imaju i paralelne blagajne

12.08.2019.

Nakon objave teksta o tome kako domaći ugostitelji umjesto fiskaliziranih računa kupcima, pretežito stranim turistima daju ponude, narudžbe i slične dokumente na temelju kojih naplaćuju svoje usluge i tako varaju državu javili su nam se brojni čitatelji k

Lipa prikupila 10 tisuća potpisa protiv novih poreza

12.08.2019.

Lipa poziva sve porezne obveznike da se uključe u javnu raspravu o novim porezima te putem službenog kanala poruče vladi što misle o ovom dijelu 4. kruga porezne reforme.

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1958 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 902 članka imaju tag ict
  12. 963 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 332 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija