Poduzetnicima jamstva od dvije milijarde kuna

Nakon što je potkraj veljače Hrvatska banka za obnovu i razvitak uspješno provela aukciju za dodjelu kreditnih kvota poslovnim bankama, kako je bilo predviđeno modelom A Vladinih mjera za gospodarski oporavak i razvoj, sredinom ožujka trebala bi se održati i prva aukcija za jamstvene kvote predviđene modelom B. Za razliku od modela A, koji je ponajprije namijenjen osiguranju kredita za obrtna sredstva i rješenje problema nelikvidnosti, modelom B bi se prije svega financirali održivi gospodarski projekti putem jamstvenog fonda za gospodarski oporavak i razvitak.

No, za financiranje obrtnih sredstava i reprogramiranje dugova moći će se iskoristiti do 30 posto iznosa pojedinačnoga kredita za koji se daje jamstvo. Kredite po modelu B moći će dobivati poduzetnici koji trenutačno nisu u poteškoćama i oni koji su u probleme upali nakon 30. lipnja 2008., da bi dobivenim novcem potakli rast proizvodnje, zaposlenosti i konkurentnosti, a prije svega u uvjetima gospodarske krize očuvali radna mjesta.

Zakonom koji je Sabor prihvatio početkom veljače utvrđeno je da jamstveni fond iznosi dvije milijarde kuna, a tim bi novcem država preuzimala pokriće dijela rizika kreditnih plasmana banaka. Jamstvo za pojedinačni kredit moći će iznositi najviše 60 milijuna kuna, a država bi svojim jamstvom preuzimala do 50 posto rizika. U tom bi slučaju maksimalni iznos kredita bio 120.000 kuna, a kada bi svi krediti bili pokriveni državnim jamstvom od 50 posto, banke bi poduzetnicima mogle izdati kredite od ukupno četiri milijarde kuna. Budu li jamstva manja, kreditni potencijal banaka bio bi i veći. Koliko će iznositi državno jamstvo, odredit će HBOR ovisno o rizičnosti nekog projekta, pa će veće pokriće imati projekti koji se ocijene manje rizičnima.

No, na HBOR-ovim aukcijama kriterij prema kojem će banke dobivati jamstvene kvote neće biti samo visina kamate nego i postotak rizika koji je banka spremna preuzeti na sebe. Krediti po modelu B odobravali bi se na tri do deset godina i uz valutnu klauzulu. Kao i kod modela A, za kredite po modelu B akcije bi se održavale najmanje jednom na mjesec. Banka koja neće iskoristi najmanje 90 posto dodijeljene jamstvene kvote izgubit će pravo sudjelovanja na prvoj sljedećoj aukciji, a ako je banka iskoristila manje od 30 posto dodijeljene jamstvene kvote, neće moći sudjelovati na sljedeće tri aukcije. U roku od 45 dana nakon aukcije banka koja je dobila određenu jamstvenu kvotu morat će HBOR-u dostaviti popis kredita za koje se traži jamstvo, a HBOR će u roku osam dana provjeriti ispunjavaju li krediti potrebne uvjete. Zatim bi banke u roku osam dana s poduzetnicima sklopile ugovor o kreditu te im na račun isplatile odobreni iznos kredita.

Modelom A kreditni potencijal od 500 milijuna kuna
Sredinom veljače trebala bi se održati i druga aukcija po modelu A. Na prvu aukciju održanu 19. veljače javilo se 16 banaka, a prihvaćene su ponude njih šest. Njima je HBOR raspodijelio kreditnu kvotu od 200 milijuna kuna, a banke će tom iznosu morati dodati ukupno 300 milijuna, pa će kreditni potencijal osiguran prvom aukcijom biti 500 milijuna kuna. Kamate poslovnih banaka kreću se od 4,98 do 5,11 posto, a najviši iznos kredita koji neki poduzetnik može dobiti je 80 milijuna kuna. Banke u roku 45 dana od aukcije HBOR-u moraju dati popis kredita čije odobravanje traže, a što se poduzetnici s projektima prije jave bankama, prije će dobiti i kredit. Vlada je svojim gospodarskim mjerama predvidjela i osnivanje fondova rizičnog kapitala, a za nekoliko tjedana bit će predstavljen model pomoći tvrtkama koje su u teškoćama zbog strukturnih problema, a ne zbog krize. Ovog tjedna Vlada će donijeti i mjere za potporu poduzetnicama kako bi se osiguralo da do 2013. tvrtke u vlasništvu žena u ukupnim Vladinim potporama namijenjenima poduzetništvu imaju udjel od 40 posto.