Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2020

Podzemno navodnjavanje donosi stopostotno veći prinos

Izvor: www.agrobiz.hr · Autor: J.Š./Agrobiz  

Podzemno navodnjavanje donosi stopostotno veći prinos

Kako je objavljeno na internetskim stranicama Virovitičko-podravske županije, župan Igor Andrović je u pratnji svojih suradnika, načelnika Općine Sopje Berislava Androša, predstavnika Podravke, Brane, poljoprivrednika s tog područja i Savjetodavne službe obišao pokusno polje sustava podzemnog navodnjavanja na OPG-u Siniše Hrgovića. Tamo su na 4,8 hektara posađeni su kukuruz šećerac, soja, šećerna repa i kukuruz, te su navodnjavani vodom iz rijeke Drave, odnosno kroz sustav navodnjavanja Kapinci – Vaška.

Kapinci – Vaška su prvi sustav navodnjavanja koji je izgradila Županija. Otvoren je sustav Đolta, a privode se kraju i radovi na pumpnoj stanici sustava Novi Gradac – Detkovac. Virovitičko-podravska županija je uz pomoć europskih sredstava uložila više od 150 milijuna kuna u sustave navodnjavanja i “pokrila” 2.000 hektara poljoprivrednih površina. No, poljoprivrednici se teško odlučuju na uvođenje navodnjavanja.

"Zato smo odlučili pokrenuti projekt, pokusno polje kako bismo svim poljoprivrednim proizvođačima koji se nalaze u obuhvatu sustava navodnjavanja pokazali što to znači. Raspisali smo Javni poziv za poljoprivrednike i u iznosu od 50 posto sufinancirali smo ovaj sustav, te danas imamo priliku vidjeti rezultate i kako se ustav isplati. Proizvodi koje ovdje vidimo su kvalitetniji, poljoprivrednicima konkurentniji na tržištu", rekao je župan, dodavši da nastavljaju ulaganja u sustave navodnjavanja.

"Uskoro ovdje kreće novi projekt Kapinci-Vaška II. faza na još 700 hektara, projektiramo Đoltu II. fazu i kroz godinu dvije bi trebali imati oko 3000 hektara pod navodnjavanjem. Imamo ideje i za dalje. Očekujemo kroz 5 godina da imamo oko 5000 hektara pod sustavima navodnjavanja što je oko 5 posto naših poljoprivrednih površina", istaknuo je župan Andrović te dodao da trenutno razgovaraju s Ministarstvom poljoprivrede o pokretanju posebne mjere kojom bi se sufinancirala oprema za sustave navodnjavanja.

Na navedeni Javni poziv javio se OPG Siniša Hrgović koji je odabrao sustav podzemnog navodnjavanja s opremom poznate Izraelske tvrtke Netafim, koja je po sustavima navodnjavanja najbolja u svijetu. Instalaciju je izvela renomirana virovitička tvrtka Brana d.o.o.

Prema riječima Siniše Hrgovića, ovakav sustav jedinstven je u Hrvatskoj.

"Riječ je o sustavu kap na kap, jedinstvenom u Hrvatskoj gdje su cijevi ukopane na dubinu 35 do 30 centimetara i gdje se, ovisno o potrebi i kulturi, izvršava svakodnevno dodavanje vode, u prosjeku 4 do 6, a bilo je kada smo koristili i 2 litre vode", rekao je Hrgović, dodavši da je zbog kašnjenja izgradnje sustava, kasnila i sjetva te je upravo zato ovo još zorniji prikaz uspješnosti navodnjavanja.

"Šećerna repa i soja su sijane 21. svibnja, dok su kukuruz šećerac i kukuruz početkom i sredinom lipnja. Sve je u dobroj kondiciji. Ovo je izuzetno zahtjevna godina, sušna po pitanju zadnjih mjesec i pol dana, visoke su temperature, ali to se na ovim kulturama ne vidi, ali se vidi na susjednim parcelama, koje nisu navodnjavane. To što smo radili ima efekta i funkciju i nadam se da će biti interesantno i drugim poljoprivrednicima", istaknuo je Hrgović.

Ono što obećava je činjenica da očekuje stopostotno veće prinose.

"Poznavajući ovu njivu mogu reći da su prinosi veći 100 posto i više. Ne vjerujem da bi šećerne repe ovdje toliko bilo i u normalnom terminu sjetve. Riječ je o laganom pjeskovitom tlu, te ne bi moglo biti više od 50 tona, a mi sada očekujemo 90 ili 100 tona. Soja i kukuruz u prinosu su sigurno bar 100 posto veći nego inače za ovu godinu. U kišnim godinama to možda ne bi bilo toliko izraženo, no već nekoliko godina 7. i 8. mjesec su kritični po pitanju nedostatka vlage. Tada se prinosi drastično smanjuju", naglasio je Hrgović, dodavši da je prednost ovakvog tipa sustava njegova trajnost te mogućnost da se kroz vodu mogu dodavati mineralna gnojiva.

Kada je riječ o visini investicije koju ovakvo navodnjavanje zahtjeva, Hrgović ističe kako se ona kroz pet godina isplati.

"Ovisi na koliko se hektara postavlja, ovaj je sustav više edukacijski, “tip top” je i malo je skuplji, nije jeftin, ali kad se preračuna kroz 20 godina i koji prinos nosi svake godine, kroz 5 do 6 godina je isplativ. No, ovakav sustav se može napraviti i jeftiniji, i to ako se sustav filtera napravi u transportnom obliku te se može koristiti na više polja. Najskuplji dio je filtracija i sustav koji dolazi od hidranta prema polju. Cijevi koje su na zemlji i u zemlji nisu toliko skupe one su i u normalnim sustavima vrlo sličnog tipa, najveći trošak je sustav filtracije", objašnjava Hrgović, dodavši da u početku ova investicija može djelovati skupo, no kroz godine je najjeftinija i najracionalnija.Važnost ulaganja u navodnjavanje naglasio je i načelnik Općine Sopje Berislav Androš, na čijem se području nalazi sustav navodnjavanja Kapinci-Vaška.

"Ovo je za cijelu županiju veliki strateški projekt koji je prije nešto više od dvije godine i realiziran i pušten u pogon. Puno je tu OPG-ovaca koji su u nedoumici hoće li ga početi koristiti. Pokus koji smo obišli primjer je dobre prakse te pokazuje da je sustav navodnjavanja isplativ u vrlo kratkom periodu. Znam da su to velika ulaganja u startu ali ono što on nosi u idućih 20 godina neusporedivo je s onime što se trenutno dobiva. I prihodi i kvaliteta i kvantiteta su daleko veći od onoga što se dobije ako se taj sustav ne koristi", rekao je Androš.


Komentari članka

Vezani članci

Prvi u svijetu odobrili sjetvu GMO pšenice otporne na sušu

15.10.2020.

Transgena pšenica HB4 tvrtke Bioceres otporna je na sušu i podnosi herbicid natrijev glufosinat, kombinaciju za koju tvrtka kaže da može pomoći u povećanju prinosa u godinama bez oborina. Argentinski farmeri žestoko kritiziraju ovu odluku.

Cijena soje 20 do 30 lipa viša nego prošle godine, urod nešto lošiji

01.10.2020.

Relativno nepovoljnu situaciju kada je riječ o urodu, mogla bi malo poboljšati otkupna cijena soje koja je porasla, kaže ratar Ivan Kmetić. U kratkom vremenu Hrvatska je udvostručila površine pod sojom, koja je postala atraktivnom za proizvodnju i vrlo tr

Ivan Han: Monokultura nije preporučljiva ni kod jedne ozime žitarice

01.10.2020.

Pred ratarima je novi ciklus uzgoja ozimih ratarskih kultura, pivarskog i stočnog ječma, pšenice, zobi, a njihovu sjetvu potrebno je planirati nakon žetve ranijih hibrida kukuruza.

DZS: Povećana proizvodnja pšenice, ječma i uljane repice

02.09.2020.

Prvu procjenu proizvodnje za najvažnije usjeve u 2020. godini, objavio je Državni zavod za statistiku.

Započeo je otkup ovogodišnje berbe duhana

01.09.2020.

Otkup je započeo u Virovitici i Pitomači, dok će se na lokaciji Kutjevo organizirati početkom rujna, navode iz Hrvatskih duhana

Tag cloud

  1. 2053 članka imaju tag hrvatska
  2. 2135 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1329 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1039 članka imaju tag trgovina
  8. 775 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 880 članka imaju tag investicije
  11. 977 članka imaju tag ict
  12. 1016 članka imaju tag EU
  13. 712 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 909 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 937 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 313 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 288 članka imaju tag potpore
  25. 373 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 393 članka imaju tag porezi
  29. 338 članka imaju tag opg
  30. 369 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 433 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici