Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Velj 2020

Pogledajte koje su SVE neoporezive isplate i kako ih isplatiti radniku

Izvor: lider.media · Autor: Biljana Švaljek, Infokorp  

Pogledajte koje su SVE neoporezive isplate i kako ih isplatiti radniku

O nedostatku radne snage, posebno one kvalitetne, priča se već neko vrijeme. Neki od razloga su rast gospodarstva i porezno opterećenje rada. Većini poslodavaca radnici predstavljaju najveću troškovnu stavku, dok radnicima zbog istog tog poreznog opterećenja neto primanja ostaju razmjerno skromna. Posljedično tome, značajan broj radnika iz svih sektora odlazi raditi u druge zemlje. S druge strane, u usporedbi s konkurentnim gospodarstvima, visoko plaćeni radnici u Hrvatskoj su i dalje razmjerno skupi, što destimulira privlačenje novih investicija i novo zapošljavanje.

Vlada nastoji naći rješenje tog problema putem zadržavanja radnika te je do sada uvela određene mjere kroz četiri porezne reforme. Između ostalih izmjena, porezne reforme su uključile i povećanje broja mogućnosti isplata neoporezivih naknada.

S godinama je propisano sve više obveznih evidencija prilikom isplate neoporezivih primitaka što iziskuje dodatno vrijeme za poslodavca i knjigovođu. Osim toga postoji kriterij koji određuje smije li se uplatiti isključivo na račun ili je moguća isplata u gotovini. Također je propisano koji primici smiju biti uplaćeni na radnikov zaštićeni račun ako je ovršen. Neki primici se čak evidentiraju u JOPPD i vežu na radnika, a da fizičke isplate nije bilo, poput primitaka za troškove prehrane radnika koji su nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca ili smještaja radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije koji su podmireni direktno dobavljaču. Nastavno na vrste neoporezivih naknada, ispod je specifikacija svih primitaka prema mogućnostima isplate.

Možda je najzanimljiviji propis da se radniku može plaćati smještaj temeljem stvarno nastalog izdatka. Jasno je da se radi o namjeri da poslodavac može lakše zaposliti radnika koji ne živi u mjestu gdje radi ili da ga može poslati na teren i tamo mu platiti smještaj. Međutim, isti propis dozvoljava da se radniku može platiti smještaj u mjestu gdje živi i radi. Također nije propisano tko tom radniku može pružiti smještaj, po kojoj cijeni i ima li taj radnik već neku nekretninu u posjedu. Za očekivati je da će se u nekom kraćem razdoblju navedeni propis izmijeniti ili dopuniti.

Neoporezivi trošak skrbi djece radnika u vrtić je vrlo pozitivna stvar, ali postavlja se pitanje zašto u obzir nisu ušla djeca koja se nalaze u produženom boravku s obzirom na to da i ona spadaju u kategoriju djece koja ne mogu biti bez nadzora odraslih osoba. Vezano za neoporezivo plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja, radnici najčešće uplaćuju dopunsko zdravstveno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Razlog tome je možda olakotna okolnost što ih sustav u zdravstvenim ustanovama odmah prikazuje ili zato što su ranijih godina osiguravajuće kuće bile manje angažirane na tom području osiguranja. Do zadnje izmjene propisa, poslodavci su uglavnom odustajali od plaćanja dopunskog zdravstvenog kada bi saznali da pokraj uplate te naknade još moraju platiti i dodatne doprinose u isti proračun. Prema tome, mogućnost plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja bez plaćanja poreza i doprinosa je propis koji je po mnogima trebao biti donesen i ranije.


Komentari članka

Vezani članci

Prosječna plaća u posljednje četiri godine porasla 16,1%

24.02.2020.

d siječnja 2016. do prosinca 2019. najviše su relativno rasle plaće radnika s najmanjim primanjima (do 4536 kuna), oko 23 posto. Ako, pak, imate neto plaću preko 10.240 kuna, ušli ste u krug 10 posto zaposlenih s najvećim plaćama. To pokazuju novi podaci

U Hrvatskoj plaće realno niže nego prije deset godina

07.02.2020.

Hrvatska je među 6 država Europske Unije s plaćama prosječno nižim nego prije 10 godina, navodi se u objavi Europske konfederacije sindikata (ETUC) koja prenosi podatke European Trade Union Instituta.

Što je sve neoporezivo? Poslodavac radniku može godišnje ‘isplatiti‘ i 50.000 kuna, a da se na to ne plati porez

28.01.2020.

Ako se zbroji nekoliko neoporezivih isplata koje poslodavac godišnje može isplatiti svome zaposleniku, dobije se iznos od 50.000 kuna. U taj iznos uključili smo 7500 kuna koje radnik godišnje može dobiti kao nagradu, uplatu u treći stup, dobrovoljno zdrav

Zaposlenici će od sada moći lakše raditi od kuće, ukida se jedan važan pravilnik

03.01.2020.

Poslodavci, između ostalog, više neće imati obavezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada, ako su to administrativni, uredski i slični poslovi za koje je u skladu s odredbama Pravilnika prethodno

Šefica udruge poslodavaca: Privatnog sektora se ne boje jer ne štrajka na ulici

11.12.2019.

Ljudi koji nisu zadovoljni pakiraju kofere i odlaze. Ne iz državnih službi, iz lokalne uprave i samouprave, iz javnih poduzeća – odlaze uglavnom oni iz privatnog, realnog sektora. Odlaze oni koji trebaju napuniti proračun i osigurati sredstva iz kojih će

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1036 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 680 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 499 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija