Poljoprivreda ima najveću potražnju za svjetskim slatkovodnim resursima

Danas se obilježava Svjetski dan voda, pod motom, Vrednovanje vode. Obilježava se već dvadeset i osmu godinu zaredom s ciljem podizanja svijesti i skretanje globalne pozornosti na njezin značaj i važnost te promicanja održivog korištenja vodnih resursa.

Ovogodišnjim se motom želi obratiti pažnju na to kako različiti ljudi cijene ovaj resurs za sve potrebe, u različitim kontekstima. Kampanjom ih se želi ohrabriti da daju svoje priče, misli i iskustva o njezinoj vrijednosti.

U domaćinstvima, školama i na radnim mjestima voda znači zdravlje, higijenu, dostojanstvo i produktivnost. Na kulturnim, vjerskim i duhovnim mjestima ona može simbolizirati vezu sa stvaranjem, zajednicom i sobom. U prirodnim prostorima predstavlja mir, sklad i očuvanje.

Danas je ovaj resurs pod ekstremnom prijetnjom sve većeg broja stanovništva, sve većih zahtjeva poljoprivrede i industrije te pogoršanja utjecaja klimatskih promjena.

Poljoprivreda i industrija sve žedniji
Ekonomski razvoj i rastuća globalna populacija znače da su poljoprivreda i industrija sve žedniji, a proizvodnja energije intenzivno raste kako bi zadovoljila potražnju. Klimatske promjene čine vodu nestabilnijom i doprinose zagađenju. Dok pojedina društva uravnotežuju potrebe za ovim resursima, interesi mnogih ljudi se ne uzimaju u obzir.

Jedan od ciljeva UN-a za održiv razvoj je osigurati vodu i kanalizaciju za sve. Pet različitih perspektiva valorizacije predstavlja vrednovanje njezinih izvora, usluga, vode kao resursa za proizvodnju i druge aktivnosti, socio-kulturnih aspekata te procjenu vrijednosti vodne infrastrukture.

Svu vodu generiraju ekosistemi što znači da se sva ona koju crpimo za ljudsku upotrebu na kraju vraća u okoliš, zajedno sa svim zagađivačima koje smo dodali. Kružni tok vode je naša najvažnija "usluga ekosistema". Stoga se zaštiti okoliša mora dati veća vrijednost kako bi se osiguralo kvalitetno opskrbljivanje i izgradila otpornost na udare poput poplave i suše.

Poljoprivreda ima najveću potražnju za svjetskim slatkovodnim resursima i najviše doprinosi degradaciji okoliša. Iako je voda ključna za sigurnost u proizvodnji hrane, uglavnom ima nisku cijenu kada se gleda kroz isključivo ekonomske aspekte.

"Razorni učinci pandemije Covid-19 podsjećaju nas na važnost pristupa vodi, sanitarnim i higijenskim objektima i ističu da je previše ljudi još uvijek bez njih. Mnogi naši problemi nastaju jer vodu ne cijenimo dovoljno, ona se prečesto uopće ne cijeni", kaže Gilbert F. Houngbo, predsjedatelj UN-Water i predsjednik Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD).

Voda u EU
O tome što nam ona znači govori i odobrenje kojim je Europski Parlament krajem prošle godine dao podršku dogovoru s državama članicama o reviziji Direktive o vodi za piće usmjerenoj prema poboljšanju kvalitete one iz vodovoda na cijelom području Europske Unije.

Europska Komisija bi do 2022. godine trebala izraditi popis tvari i spojeva, među kojima su i lijekovi, endokrini disruptori i mikroplastika koji izazivaju zabrinutost javnosti i znanstvene zajednice te ih pratiti u vodi. Određivanjem strožih graničnih vrijednosti za neke onečišćavajuće tvari, uključujući olovo, poboljšat će se kvaliteta one iz vodovoda. Komisija će izraditi i europske popise tvari koje smiju doći u kontakt s onom za piće. Najavljene su i aktivnosti kako bi osigurali infrastrukturu u vodnom sektoru (cjevovodi i spremnici), a koji ju ne bi onečišćavali.

Također, istraživanje EK je pokazalo kako bi smanjenje potrošnje flaširane vode pomoglo europskim kućanstvima da uštede više od 600 milijuna eura godišnje, što bi moglo biti i više promatramo li sve iz kuta smanjenja takve vrste plastičnog otpada, a time i smanjenje negativnog utjecaja na bioraznolkost te očuvanje prirode i okoliša, a posredno i na klimatske promjene.

Svjetski dan voda 2021. će se i ove godine u uvjetima pandemije koronavirusa obilježavati uglavnom virtualno.