Poljoprivredi treba pomoć države

Gotovo 56 posto populacije u Europskoj uniji živi na ruralnom području, stoga i ne čudi činjenica da se za drugi stup potpora u poljoprivredi koje se odnose na ruralni razvoj nakon 2014. planira 101,2 milijarde eura, navodi Tajana Radić, voditeljica samostalnog Odjela za regionalni razvoj Hrvatske poljoprivredne komore.

Hrvatski poljoprivredni proizvođači trenutačno se susreću s nizom prepreka u dobivanju sredstava iz fondova kojima bi povećali svoju konkurentnost, upozorava Tajana Radić. To su neriješena zemljišna pitanja, zakon o legalizaciji objekata, spora administracija, nedostatak konzultanata, nepovjerenje poljoprivrednika, nepostojanje jamstvenog fonda i slično. S druge strane, navodi ona, tržište EU-a je iznimno konkurentno i bez jasne prodajne strategije, potpore države, pa i medija, naše proizvode moglo bi se izvan Hrvatske percipirati, kao što mi percipiramo kineske, neovisno o kvaliteti. Za prehrambene proizvođače bilo bi važno da se sada sve učini kako bi hrvatskim građanima domaća hrana bila dostupna i prvi izbor. Kada se govori o mogućoj izvoznoj ekspanziji prehrambenih proizvoda, postavlja se pitanje što se čini po pitanju plasiranja naših proizvoda na strana tržišta, kako pregovaramo za domaće proizvode, kako educiramo i ohrabrujemo te potičemo poljoprivredne proizvođače, kako pregovaramo za domaće proizvode preko naših predstavništava u drugim zemljama. O tim pitanjima svi bi se nadležni za razvoj Hrvatske trebali očitovati i zasukati rukave, jer dobra prodajna strategija i dobar plasman proizvoda potiču proizvodnju, a time i zapošljavanje, upozorava Tajana Radić. Ona drži kako je uz liberalno tržište sektoru proizvodnje hrane ipak potrebna pomoć. - Dopustili smo velik uvoz jeftine robe sumnjivog podrijetla, a time sami sebi srušili standard i nacionalni dohodak. U HPK smo pokušali o svim ovim problemima upozoriti nadležne i pripremiti naše poljoprivrednike za ulazak u EU. Komora je uspjela utjecati na međunarodnoj razini da naši poljoprivrednici dobiju poticaje od prve godine članstva Hrvatske u EU u iznosu od 380 eura po hektaru, za razliku od ostalih članica koje to nisu imale. Kroz naših 18 odbora i 21 županijsku komoru predlagali smo niz rješenja i promjena koje su potrebne da možemo napredovati - podsjeća Tajana Radić. Napominje kako su naši poljoprivrednici zahvaljujući sredstvima iz stranih fondova koje je HPK povukao imali priliku vidjeti kako uistinu funkcionira sustav EU i što se treba primijeniti kod nas, a što je dobro izbjeći.

- Sigurno je da bez dobre međusobne suradnje poljoprivrednika i podrške politike, jasne strategije, edukacije, savršene prodajne strategije, nemamo šanse - drži Radić. Kaže kako su posebice svjesni što ih očekuje mladi poljoprivrednici, i oni su spremni na prilagodbe kako bi mogli napredovati. Tajana Radić ističe kako se za ozbiljnu proizvodnju hrane sve više zanimaju i visokoobrazovani i tehnološki educirani kadrovi, premda su neki od njih s diplomama iz područja medicine, kemije, informatike... Čak drži da je to trend među mladima iz gradova koji sve više žele na selo te gledaju mogućnosti kupnje zemlje zaključujući kako ne bi bilo čudno da u jednom trenutku selo postane utočište za intelektualce, što zbog straha od nedostatka zdrave hrane, što zbog duševnog mira.