Poljoprivredu su obilježili ASK i prosvjedi seljaka

Jedno od glavnih obilježja gospodarske 2023., u poljoprivredi i stočarstvu, pojava je bolesti afričke svinjske kuge (ASK) i prosvjed poljoprivrednika nezadovoljnih načinom borbe s tom bolešću.
ASK je kod domaćih svinja potvrđen 26. lipnja, a prvi slučaj kod divljih svinja potvrđen je 5. srpnja.
Bolest je najviše pogodila Vukovarsko-srijemsku te dijelove Osječko-baranjski i Brodsko-posavsku županiju.

Ministarstvo poljoprivrede netom po izbijanju bolesti donijelo je rješenja o određivanju zona ograničenja i zaraženog područja, a poduzelo je i druge potrebne mjere.
Ovisno o razvoju epidemiološke situacije određivale su se nove zone ograničenja i zaražena područja te ažurirala postojeća. U zonama ograničenja i na zaraženom području provodile su se mjere, koje su uključivale i eutanazije, odnosno usmrćivanja životinja. Neugodne, za neke i šokantne, slike desetaka eutanaziranih svinja država je opravdavala kao jedinim učinkovitim i propisanim načinom za borbu protiv bolesti, jer je ona vrlo zarazna, a cjepiva i lijeka nema.
Seljaci, kojima je na ugroženim područjima svinjogojstvo često jedini ili dominantni izvor prihoda, našli su se u teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji, pa su napetosti tijekom ljeta i jeseni rasle. Dobrom dijelu seljaka ASK je dodatni, veliki problem nakon pustošenja koje je izazvala nezapamćena oluja u srpnju.

Kako bi ublažila negativne gospodarske i socijalne učinke i financijski pomogla svinjogojcima za štetu koju trpe, Vlada RH je u više navrata donosila mjere pomoći, ukupno vrijedne oko 32 milijuna eura.
Prema iznesenim podatcima, eutanazirano je 35 tisuća svinja, što je tri posto ukupnog fonda svinja u Hrvatskoj, kojih je oko 950 tisuća.

Dio poljoprivrednika, nezadovoljnih mjerama koje država provodi u suzbijanju ASK-a, započeo je 22. studenoga prosvjede, koji su završili 7. prosinca. Prosvjedi nezadovoljnih svinjogojaca trajali su 15 dana u organizaciji Stožera za obranu hrvatskog sela, kojem se naknadno pridružio i Sindikat zaposlenih u poljoprivredi Slavonije i Baranje. Najvažniji zahtjevi prosvjednika odnosili su se na zabranu eutanazije i omogućavanje prometa zdravim svinjama te svinjokolja.
Prosvjedi su imali i političku notu, pri čemu je Vlada optuživala prosvjednike da su instrumentalizirani od opozicije, no oni su tvrdili da im je glavna briga spas hrvatskog sela i domaće svinjogojske proizvodnje.

Od 29. studenoga u Hrvatskoj nema ni jednog novog slučaja afričke svinjske kuge, a 15. prosinca Europska komisija (EK) donijela je pozitivnu odluku za Hrvatsku, kojom je omogućena trgovina svježim mesom i svinjokolja na gospodarstvima za vlastite potrebe, uz ispunjavanje svih biosigurnosnih i drugih propisanih uvjeta za držanje svinja na objektima, te nakon prethodno provedenih veterinarskih pregleda. Odluka je stupila na snagu 21. prosinca.