Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Lip 2009

Pomicanje fokusa s mesa na trgovinu i natrag

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Matilda Bačelić  

Pomicanje fokusa s mesa na trgovinu i natrag

U Gavriloviću strogo paze na imidž. ‘Tradiciju dugu više od 300 godina osam je naraštaja Gavrilovića prenosilo kroz stoljeća...’ jedna je od misli koje Đuro Gavrilović, predstavnik osme generacije, aktualni vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora petrinjske mesne industrije rijetko kad zaboravi istaknuti. Čini se da su opipljivi financijski rezultati sporedni u odnosu na tajne recepture i tehnologije. Tradicija i brend koji asocijacije potrošača instinktivno upućuje na kvalitetu glavni su asovi u Gavrilovićevom rukavu. Problem je u tome što su možda i jedini.

Zadnjih nekoliko godina u Petrinji su utonuli u san, koji bi poremetio samo neki potez širenja u trgovini, koja je prema ostvarenim rezultatima postala Gavrilovićeva glavna djelatnost. Mesni biznis, koji slovi za osnovni, stajao je na mjestu sve do neočekivane akvizicije pazinskog Purisa potkraj prošle godine. S kakvim će rezultatima završiti priča s Purisom vrlo je važno za Gavrilovićevu poziciju u mesnoj industriji, u kojoj vreba mnogo velikih i jakih igrača predvođenih Agrokorovim PIK Vrbovcem u segmentu crvenog mesa i Vindijinom Kokom u bijelom mesu, da ne spominjemo očekivani ulazak globalnih igrača. Kad se zbroje rezultati, Gavrilovićeve trgovačke tvrtke u prošloj su godini ostvarile ukupni prihod od 1,2 milijarde kuna, u usporedbi s 528,5 milijuna kuna koliko je uprihodila mesna industrija. Proizvodnom se segmentu sada može dodati i prihod Purisa, koji je u 2008. bio 328,4 milijuna kuna, ali Puris uz povećanje prihoda nosi i velike utege. Gubitak, koji se akumulira godinama, u prošloj je godini bio 16 milijuna kuna, a obveze su veće od 120 milijuna kuna.

Niska zaduženost
Što u Gavriloviću planiraju s Purisom, u kojem će smjeru razvijati mesni biznis, a u kojem trgovinu, kako komentiraju ostvarene rezultate i kakvi su im općenito poslovni planovi zasad ostaje nepoznato.

- Stav Uprave je da ne daje odgovore na takva pitanja - kažu u Gavriloviću.

U Purisu je u tijeku restrukturiranje pa je za konkretne rezultate rano. Pazinska tvrtka je s 50-ak posto tržišnog udjela lider u proizvodnji purećeg mesa i prerađevina na domaćem tržištu, a glavne boljke su mu bile slaba distribucijska i prodajna mreža te ovisnost o domaćem tržištu. Prvi problem se, kažu u Purisu, već počeo rješavati na način da je komercijala prebačena u Gavrilović, a proizvodima otvorena trgovačka mreža Gavrilovića i Narodnoga trgovačkog lanca (NTL), čija je članica. Drugi problem, pak, ima i sâm Gavrilović, koji 85 posto proizvoda prodaje na domaćem tržištu, a tek 15 posto u izvozu. Pod okriljem novog vlasnika u Purisu je smanjena proizvodnja jer je zbog povećanih cijena pala prodaja. Kako bilo, dovođenje Dušana Tomaševića na čelo Uprave pozitivan je signal s obzirom na njegovo iskustvo u Upravi Gavrilovića, Danice pa PIK-a Vrbovec, odakle je došao u Puris.

U niskoprofitabilnoj peradarskoj industriji veće se marže ostvaruju na prerađevinama u koje će, uz povećanje proizvodnje, sada Gavrilović morati agresivnije krenuti.

- Puris je strateški dobar iskorak za Gavrilović jer potrošnja bijelog mesa kontinuirano raste, a na taj se način širi u svojoj osnovnoj djelatnosti, u kojoj ima dovoljno znanja i iskustva. S Purisom dobiva jak brend, ali potrebno je još mnogo uložiti da bi se obranila pozicija pred konkurencijom - kaže konzultant Teo Vujčić. Ključno je pitanje koliko će se Gavrilović financijski prenepregnuti u vrijeme krize i nelikvidnosti da to sve posloži. Osim toga, početkom prošle godine kupio je i rapski hotel Ros Maris za 5,8 milijuna eura, čime je dodatno pomaknuo fokus s mesnog biznisa.

Jedna od najjačih strana Gavrilovićevog poslovanja, vrlo niska zaduženost, sada bi se mogla pokazati posebno vrijednom. Prema podacima za 2007. kratkoročne obveze Gavrilovića iznosile su 59 milijuna kuna, a dugoročne 154 milijuna kuna, što u odnosu na ukupnu imovinu daje niski koeficijent zaduženosti od 0,25.Ni ulaganja u tehnologiju u Purisu neće biti zanemariva, a posebno u farme purana, odnosno vlastitu sirovinu. U Pazinu se diče da je njihova sirovina domaća, dok je u Gavriloviću situacija sasvim drugačija. Kooperanata je vrlo malo, a daleko se najveći dio sirovine uvozi, pa se postavlja pitanje kakva će se politika voditi u Purisu.

U Gavriloviću objašnjavaju da je jedan od najvećih problema hrvatske mesne industrije nedostatak kvalitetne domaće sirovine, što ih primorava na uvoz. Ulaganje u vlastitu sirovinu, pravac koji su odabrali Agrokor i Vindija, mnogo je skuplje i zahtjevnije, ali dugoročno isplativije. Uvoziti meso iz Brazila ili Rumunjske može biti jeftinije, ali ne jamči ujednačenu kvalitetu. Gavrilović je u tom segmentu zasad bez jasne vizije.

Jače vezivanje s partnerima u NTL-u, koji s oko tisuću prodajnih mjesta drži 18 posto udjela u maloprodaji, a uz Gavrilovića glavne karike su Kerum, Studenac i Tommy, trebalo bi dovesti do boljih efekata u trgovini. Gavrilović ukupno ima dvjestotinjak trgovina, a proces objedinjavanja svih tvrtki koje se bave trgovinom pod jednim brendom sramežljivo je počeo spajanjem Dalme i Gavrilović trgovine, koja je potom pripojena Dioni, ali konačni su obrisi nepoznati. Prošlogodišnji rezultati pokazuju da su, usprkos laganom rastu prihoda, sva poduzeća osim Merkura zabilježila pad dobiti, od čega Gavrilović d.o.o. i Istarcommerce po 60-ak posto. Izvoz i uvoz rasli su u jednakom postotku - 22 posto - izvoz na 58,4, a uvoz na 180,4 milijuna kuna. S obzirom na snagu brenda i u bivšoj Jugoslaviji, nejasno je zašto je Gavrilović propustio priliku za jače pozicioniranje u regiji.

Sin premlad za imidž
Tržišta na koja najviše izvozi su Slovenija i BiH. Više radi imidža, a manje radi ozbiljnih količina, gotove proizvode i paštete Gavrilović zadnjih godina plasira i na tržišta Amerike, Kanade i Australije.

U upravljanju kompanijom, smatraju poznavatelji funkcioniranja Gavrilovića, nedostaje ‘svježe krvi’. Sve konce u rukama drže otac Đuro, alfa i omega, i majka Margarete, članica Uprave, premda je sin, 31-godišnji Đuro Gavrilović mlađi, već osam godina predsjednik Uprave. On se uglavnom bavi proizvodnjom u Petrinji, a javnost ga nema prilike vidjeti jer je promidžbena i medijska politika Gavrilovića dovedena do apsurda. Naime, on je mlad, a imidž Gavrilovića gradi se na starosti i tradiciji. U skladu s funkcioniranjem obiteljske tvrtke važnu ulogu ima i sinova supruga, koja u tvrtki vodi Marketing i ima glavnu riječ u vezi s Dionom. U Upravi Gavrilovića ljudi od povjerenja su još Miljenko Rospaher, Drago Mioč i Mirko Šušterčić.

Za Gavrilović se, dakle, nameće pitanje kuda i kako dalje. Zadovoljiti se sadašnjom pozicijom i čekati dolazak globalne konkurencije ili ‘bildati’ snagu. Dugoročni plan gradnje nove tvornice u Petrinji manji je, a Puris veći korak u tom smjeru. Kad bi još poradio na kooperantima i osvajanju stranih tržišta, gdje bi mu bio kraj?


Komentari članka

Vezani članci

Svaka 8. tvrtka u Hrvatskoj nosi 'titulu' brzorastuće

12.12.2019.

Atribut brzorastuće tvrtke podrazumijeva prosječan godišnji rast broja zaposlenih veći od 10 posto kroz tri godine.

Olakšano je otvaranje tvrtki, a evo kako je zatvoriti...

10.12.2019.

Ideja prestanka po skraćenom postupku je svakako doprinijela uštedi vremena i novca. Ostaje samo pitanje koliko će iznositi naknada za pohranu poslovnih knjiga s obzirom na to da pravilnik nije donesen a rok je do siječnja 2020. godine.

Slavko Kalazić: Brendirati vino ne možemo preko noći, za to su potrebne godine

06.12.2019.

Baranjska vina ubrajaju se u vina visoke kvalitete, no zbog stanja na tržištu vinari ne mogu postići pravu cijenu za svoj proizvod. Što je rekao vlasnik Vinarije Kalazić, provjerite u nastavku.

Amerikanci na "crni petak" potrošili 7,4 milijarde dolara

03.12.2019.

Umjesto čekanja u redovima pred trgovačkim centrima, Amerikanci na "crni petak", kada su najveća sniženja, sve više ostaju kod kuće i kupuju putem interneta.

U kompaniji iz Zagreba već godinu rade 4 dana tjedno i imaju izvrsne rezultate

03.12.2019.

Nedavno smo imali kolegij na kojem sam svoje zaposlenike pitala žele li da nastavimo s praksom četverodnevnog radnog tjedna i jednoglasno su rekli ‘da’

Tag cloud

  1. 1957 članka imaju tag hrvatska
  2. 1986 članka imaju tag turizam
  3. 1556 članka imaju tag financije
  4. 1258 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 995 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1015 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 847 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 925 članka imaju tag ict
  12. 975 članka imaju tag EU
  13. 866 članka imaju tag industrija
  14. 596 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 492 članka imaju tag krediti
  21. 372 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 352 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 308 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 358 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 382 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 272 članka imaju tag opg