Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Lip 2009

Pomicanje fokusa s mesa na trgovinu i natrag

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Matilda Bačelić  

Pomicanje fokusa s mesa na trgovinu i natrag

U Gavriloviću strogo paze na imidž. ‘Tradiciju dugu više od 300 godina osam je naraštaja Gavrilovića prenosilo kroz stoljeća...’ jedna je od misli koje Đuro Gavrilović, predstavnik osme generacije, aktualni vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora petrinjske mesne industrije rijetko kad zaboravi istaknuti. Čini se da su opipljivi financijski rezultati sporedni u odnosu na tajne recepture i tehnologije. Tradicija i brend koji asocijacije potrošača instinktivno upućuje na kvalitetu glavni su asovi u Gavrilovićevom rukavu. Problem je u tome što su možda i jedini.

Zadnjih nekoliko godina u Petrinji su utonuli u san, koji bi poremetio samo neki potez širenja u trgovini, koja je prema ostvarenim rezultatima postala Gavrilovićeva glavna djelatnost. Mesni biznis, koji slovi za osnovni, stajao je na mjestu sve do neočekivane akvizicije pazinskog Purisa potkraj prošle godine. S kakvim će rezultatima završiti priča s Purisom vrlo je važno za Gavrilovićevu poziciju u mesnoj industriji, u kojoj vreba mnogo velikih i jakih igrača predvođenih Agrokorovim PIK Vrbovcem u segmentu crvenog mesa i Vindijinom Kokom u bijelom mesu, da ne spominjemo očekivani ulazak globalnih igrača. Kad se zbroje rezultati, Gavrilovićeve trgovačke tvrtke u prošloj su godini ostvarile ukupni prihod od 1,2 milijarde kuna, u usporedbi s 528,5 milijuna kuna koliko je uprihodila mesna industrija. Proizvodnom se segmentu sada može dodati i prihod Purisa, koji je u 2008. bio 328,4 milijuna kuna, ali Puris uz povećanje prihoda nosi i velike utege. Gubitak, koji se akumulira godinama, u prošloj je godini bio 16 milijuna kuna, a obveze su veće od 120 milijuna kuna.

Niska zaduženost
Što u Gavriloviću planiraju s Purisom, u kojem će smjeru razvijati mesni biznis, a u kojem trgovinu, kako komentiraju ostvarene rezultate i kakvi su im općenito poslovni planovi zasad ostaje nepoznato.

- Stav Uprave je da ne daje odgovore na takva pitanja - kažu u Gavriloviću.

U Purisu je u tijeku restrukturiranje pa je za konkretne rezultate rano. Pazinska tvrtka je s 50-ak posto tržišnog udjela lider u proizvodnji purećeg mesa i prerađevina na domaćem tržištu, a glavne boljke su mu bile slaba distribucijska i prodajna mreža te ovisnost o domaćem tržištu. Prvi problem se, kažu u Purisu, već počeo rješavati na način da je komercijala prebačena u Gavrilović, a proizvodima otvorena trgovačka mreža Gavrilovića i Narodnoga trgovačkog lanca (NTL), čija je članica. Drugi problem, pak, ima i sâm Gavrilović, koji 85 posto proizvoda prodaje na domaćem tržištu, a tek 15 posto u izvozu. Pod okriljem novog vlasnika u Purisu je smanjena proizvodnja jer je zbog povećanih cijena pala prodaja. Kako bilo, dovođenje Dušana Tomaševića na čelo Uprave pozitivan je signal s obzirom na njegovo iskustvo u Upravi Gavrilovića, Danice pa PIK-a Vrbovec, odakle je došao u Puris.

U niskoprofitabilnoj peradarskoj industriji veće se marže ostvaruju na prerađevinama u koje će, uz povećanje proizvodnje, sada Gavrilović morati agresivnije krenuti.

- Puris je strateški dobar iskorak za Gavrilović jer potrošnja bijelog mesa kontinuirano raste, a na taj se način širi u svojoj osnovnoj djelatnosti, u kojoj ima dovoljno znanja i iskustva. S Purisom dobiva jak brend, ali potrebno je još mnogo uložiti da bi se obranila pozicija pred konkurencijom - kaže konzultant Teo Vujčić. Ključno je pitanje koliko će se Gavrilović financijski prenepregnuti u vrijeme krize i nelikvidnosti da to sve posloži. Osim toga, početkom prošle godine kupio je i rapski hotel Ros Maris za 5,8 milijuna eura, čime je dodatno pomaknuo fokus s mesnog biznisa.

Jedna od najjačih strana Gavrilovićevog poslovanja, vrlo niska zaduženost, sada bi se mogla pokazati posebno vrijednom. Prema podacima za 2007. kratkoročne obveze Gavrilovića iznosile su 59 milijuna kuna, a dugoročne 154 milijuna kuna, što u odnosu na ukupnu imovinu daje niski koeficijent zaduženosti od 0,25.Ni ulaganja u tehnologiju u Purisu neće biti zanemariva, a posebno u farme purana, odnosno vlastitu sirovinu. U Pazinu se diče da je njihova sirovina domaća, dok je u Gavriloviću situacija sasvim drugačija. Kooperanata je vrlo malo, a daleko se najveći dio sirovine uvozi, pa se postavlja pitanje kakva će se politika voditi u Purisu.

U Gavriloviću objašnjavaju da je jedan od najvećih problema hrvatske mesne industrije nedostatak kvalitetne domaće sirovine, što ih primorava na uvoz. Ulaganje u vlastitu sirovinu, pravac koji su odabrali Agrokor i Vindija, mnogo je skuplje i zahtjevnije, ali dugoročno isplativije. Uvoziti meso iz Brazila ili Rumunjske može biti jeftinije, ali ne jamči ujednačenu kvalitetu. Gavrilović je u tom segmentu zasad bez jasne vizije.

Jače vezivanje s partnerima u NTL-u, koji s oko tisuću prodajnih mjesta drži 18 posto udjela u maloprodaji, a uz Gavrilovića glavne karike su Kerum, Studenac i Tommy, trebalo bi dovesti do boljih efekata u trgovini. Gavrilović ukupno ima dvjestotinjak trgovina, a proces objedinjavanja svih tvrtki koje se bave trgovinom pod jednim brendom sramežljivo je počeo spajanjem Dalme i Gavrilović trgovine, koja je potom pripojena Dioni, ali konačni su obrisi nepoznati. Prošlogodišnji rezultati pokazuju da su, usprkos laganom rastu prihoda, sva poduzeća osim Merkura zabilježila pad dobiti, od čega Gavrilović d.o.o. i Istarcommerce po 60-ak posto. Izvoz i uvoz rasli su u jednakom postotku - 22 posto - izvoz na 58,4, a uvoz na 180,4 milijuna kuna. S obzirom na snagu brenda i u bivšoj Jugoslaviji, nejasno je zašto je Gavrilović propustio priliku za jače pozicioniranje u regiji.

Sin premlad za imidž
Tržišta na koja najviše izvozi su Slovenija i BiH. Više radi imidža, a manje radi ozbiljnih količina, gotove proizvode i paštete Gavrilović zadnjih godina plasira i na tržišta Amerike, Kanade i Australije.

U upravljanju kompanijom, smatraju poznavatelji funkcioniranja Gavrilovića, nedostaje ‘svježe krvi’. Sve konce u rukama drže otac Đuro, alfa i omega, i majka Margarete, članica Uprave, premda je sin, 31-godišnji Đuro Gavrilović mlađi, već osam godina predsjednik Uprave. On se uglavnom bavi proizvodnjom u Petrinji, a javnost ga nema prilike vidjeti jer je promidžbena i medijska politika Gavrilovića dovedena do apsurda. Naime, on je mlad, a imidž Gavrilovića gradi se na starosti i tradiciji. U skladu s funkcioniranjem obiteljske tvrtke važnu ulogu ima i sinova supruga, koja u tvrtki vodi Marketing i ima glavnu riječ u vezi s Dionom. U Upravi Gavrilovića ljudi od povjerenja su još Miljenko Rospaher, Drago Mioč i Mirko Šušterčić.

Za Gavrilović se, dakle, nameće pitanje kuda i kako dalje. Zadovoljiti se sadašnjom pozicijom i čekati dolazak globalne konkurencije ili ‘bildati’ snagu. Dugoročni plan gradnje nove tvornice u Petrinji manji je, a Puris veći korak u tom smjeru. Kad bi još poradio na kooperantima i osvajanju stranih tržišta, gdje bi mu bio kraj?


Komentari članka

Vezani članci

H&M ima drastičan pad prodaje

03.04.2020.

H&M je zbog pandemije privremeno zatvorio većinu trgovina, najavio otpuštanje velikog broja radnika i ukinuo isplatu godišnje dividende, prvi put od uvrštenja u burzovnu kotaciju 1974. godine.

Ponovno otvaranje specijaliziranih trgovina na tržnicama

02.04.2020.

S izazovima pandemije suočavaju se i obiteljska-poljoprivredna gospodarstva kojih je u Istri oko 7 tisuća. Nekima situaciju donekle olakšava ponovno otvaranje specijaliziranih trgovina na tržnicama

Junetine ima dostatno za prebroditi krizu, a i poslije

31.03.2020.

Ovaj je sektor direktno pogođen najnovijim događajima u Italiji vezanima uz koronavirus, prvi put nakon 25 godina stao je izvoz mesa i žive junadi u tu zemlju. Dok tovljači trpe zbog toga, kao i zatvaranja tržnica, no dijelom su sada opet otvorene, odvija

Koronavirus i cijene: građani prijavili poskupljenje maski, hrane...

30.03.2020.

Prema posljednjim podacima Državnog inspektorata o kontroli cijena u maloprodaji, do 27. ožujka obavljeno je 455 inspekcijskih nadzora, 78 ih je još u tijeku, a kod 31. gospodarskog subjekta sumnja se u povredu Zakona. Građani su prijavili 53 slučaja - na

Kako spasiti biznis u vrijeme korone?

26.03.2020.

MNOGI poduzetnici su očajni, nekima je prihod pao doslovno na nulu jer im je zabranjeno poslovati. Drugi su ostali bez sirovina. Treći bez tržišta. Poslovne okolnosti su užasne posebno za one male, koji u pravilu nemaju rezerve za par mjeseci hladnog pogo

Tag cloud

  1. 1984 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1564 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1043 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1031 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 685 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 561 članka imaju tag marketing
  19. 390 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 276 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija