Pomor dagnji u Malostonskom zaljevu

U Malostonskom zaljevu događa se nezapamćeni pomor dagnji. Uzgajivači to pripisuju visokim temperaturama mora. Od jutra obilaze lokacije i utvrđuju štetu, koja je, prema prvim procjenama, gotovo 80 posto u uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju.

Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji bave se na površini od desetak hektara. Uginulo im ih je gotovo devedeset posto.

- Pomor koji je nezapamćen. Mi imamo 25 godina obrta, cijeli život se bavimo ovim, i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto, rekao je Zdravko Lazić u uvali Brijesta.

Pomor dagnji zbog nezapamćene topline mora?

Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćena.

- Mi smo imali izmjereno 29,6 stupnjeva. Ne znam, međutim, u momentima siguran sam da je bilo i preko 30 stupnjeva, kaže Vicko Lazić.

U Brijesti od jutra na različitim lokacijama očajni uzgajivači. Kamenice se, kažu, drže, dagnje ugibaju.

- Ne znam što uopće činiti. Prodaja mi je skroz smanjena i idem na neplaćeni godišnji. Šta da radim sad? očajan je Ivica Baćina.

- Kad vidiš kako je to bilo, to je bilo - Bože sačuvaj. Krepano, ne znaš što ćeš. Izvadiš pedeset kila, nemaš deset, petnaest da ti je ostalo. Ne znaš ništa, govori Mila Prlaguzić.

Uvala Bistrina zasad bez pomora, možda zbog vrulja

Ugajivači u zaljevu Bistrina i susjedniim uvalama tvrde da kod njih zasad nema uginuća. Prate stanje.

Stručnjakinja iznosi da sve treba analizirati veterinarski inspektor i objašnjava utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.

- Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije, rekla je dr. sc. Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku.