Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Stu 2018

Popović: Irci nam nude da tamo preselimo čitavu tvrtku

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Igor MIKULIĆ  

Popović: Irci nam nude da tamo preselimo čitavu tvrtku

Predsjednik uprave riječke tvrtke Alarm automatika Boris Popović na prošlotjednom sastanku Liderovog Kluba izvoznika u Osijeku, održanom u Ericsson Nikoli Tesli, iznio je upozorenje koje ukazuje na probleme poduzetnika sa zapošljavanjem, odnosno zadržavanjem stručnjaka u domaćim tvrtkama iz ICT sektora.

Nagrađivanje izvoznika
Kazao je kako u njegovoj tvrtki, koja zapošljava timove inženjera, stalno strahuju od odlaska stručnjaka koji dobivaju unosnije poslovne ponude. Osim što takve ponude dobivaju zaposlenici, dobivaju ih i poduzetnici te je i on iz Irske dobio ponudu da tamo preseli čitavu tvrtku.Alarm automatika bavi se isporukom rješenja u više segmenata tehničke zaštite, odnosno sigurnosnih sustava. Tvrtka kupuje hardvere u svijetu, ali razvija svoje softvere, stvara svoje brendove i sve zajedno sklapa u jedinstveno rješenje koje nudi kupcima na više tržišta. Otprilike trećinu prihoda tvrtka ostvaruje izvozom svojih proizvoda, a plan je, kaže Popović, da prihod od izvoza do 2020. godine dosegne polovinu ukupnog prihoda tvrtke.Temu o tome kako hrvatska država može pomoći izvoznicima Popović je potaknuo u Osijeku, navevši primjere nekih zemalja, poput Kanade, koja u strateškim industrijama financira plaće za istraživanje i razvoj. Spomenuo je Kinu i Južnu Koreju koje nagrađuju svoje izvoznike.- Interes je države i društva da poduzetnici otvaraju nova radna mjesta i investiraju u razvoj. Država bi zbog toga trebala poticati one koji investiraju i otvaraju nova radna mjesta. Kako to može činiti? Tako da pokrije dio troškova koji nastaju u istraživanju i razvoju, a također i da porezno rastereti rad. Vidjeli smo primjer Rumunjske koja je odredila da im je ICT strateška industrija te je za sve zaposlene u tom sektoru smanjila davanja na najmanju moguću mjeru. U Rumunjskoj je sada aktivno 300 tisuća stranih tvrtki. Ta je zemlja postala najveći centar za razvoj ICT industrije i sada je prosječna plaća u tom sektoru u Rumunjskoj dvije tisuće eura - ističe Popović.On drži kako bi za poduzetnike bilo vrlo važno da se maksimalno smanje porezi na rad, odnosno davanja na plaće zaposlenih. To bi, kaže, sigurno pridonijelo većem zapošljavanju i sigurno većem korištenju potencijala stručnjaka, stvaranju novih proizvoda i osvajanju novih tržišta.- Mi smo konkurentni na tržištima na kojima poslujemo, ali se mučimo. Ulažemo golemu energiju i držim da bi mnogo učinkovitije bilo da umjesto državi, više dajemo našim zaposlenicima. U Hrvatskoj sada imamo sto zaposlenih, a izvan Hrvatske njih 50. U prosjeku su njihove plaće više od tisuću eura, naravno, ovisno o segmentu u kojem rade. Bilo bi dobro da su ta davanja na plaće i iz plaća bar 20 do 30 posto niža, i da su plaće naših zaposlenika toliko više. Stalno smo u strahu da će nam otići najvažniji ljudi, jer neprestano dobivaju ponude drugih tvrtki. I ne samo oni, naša tvrtka dobiva ponude. Bila nam je u gostima irska razvojna agencija koja nam je predložila da cijelu tvrtku preselimo u Irsku. Za sada to nećemo učiniti, ali ako dođemo u sitaciju da ostanemo bez ljudi, što ćemo drugo nego ići za njima. - kaže Popović.

Nameti
U Hrvatskoj Alarm automatika ima urede u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru, a izvan Hrvatske posluje u svim zemljama bivše Jugoslavije te u Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Prema Popovićevim riječima najbolji uvjeti poslovanja su u Sloveniji, a potom u Rumunjskoj, Bugarskoj i Mađarskoj. U Hrvatskoj su najveća davanja na plaće zaposlenika. Navodi i primjer Poljske u kojoj su davanja na plaće 30 posto, dok su u Hrvatskoj 60 posto.- I normalno je da smo za toliko manje konkurentni. I nije samo to problem, jer imamo još i niz drugih poreznih i neporeznih nameta koji su viši nego u ovim nama konkurentnim zemljama - kaže on.Valja podsjetiti da i Hrvatska udruga poslodavaca često ističe velik problem svojih članica s radnom snagom. HUP je Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava dostavio prikupljene potrebe svojih članova za zapošljavanjem stranih radnika u 2019. godini. Kako su naveli iz HUP-a, ove je godine iskazana najveća potreba za zapošljavanjem stranaca do sada. HUP je podsjetio kako je za ovu godinu ta kvota iznosila više od 30.000 radnih dozvola i bila je dvostruko veća nego za 2017. te da se očekuje kako će za 2019. taj broj biti znatno veći.

Oporezovati nekretnine, rasteretiti rad
Boris Popović napominje da u pojedinim zemljama država izravno potiče istraživanje i razvoj, ali i internacionalizaciju poslovanja, odnosno kompanije koje izvoze. One, dodaje, daju nagrade svojim izvoznicima, izravno ih financijski potiču kada ostvare izvoz u određenim iznosima. “Kod nas takve potpore nisu moguće zbog pravila Europske unije, no treba reći da mi u Hrvatskoj, u usporedbi s ostalim zemljama istočne Europe, imamo najveće opterećenje na plaće. S druge strane mi očekujemo da se konačno uvede porez na nekretnine kojim bi se financijski opterećivala imovina koja stoji. Time bi se stvorio financijski prostor za rasterećenje rada”, kaže Popović.


Komentari članka

Vezani članci

Infobip početkom veljače otvara novi ured u Tuzli i zapošljava 25 IT stručnjaka

17.01.2019.

Tvrtka Infobip će početkom veljače otvoriti novi ured u Tuzli te zaposliti 25 IT stručnjaka, objavili su u srijedu iz te tehnološke tvrtke, koja ove godine planira zaposliti 250 developera i 250 inženjera, od čega polovicu u Hrvatskoj.

Hrvatski proizvođači putem Spara izvezli proizvode u vrijednosti 68 milijuna eura

17.01.2019.

Veliki, srednji i mali hrvatski proizvođači putem Spara prošle su godine izvezli proizvode u vrijednosti od čak 68 milijuna eura, odnosno više od pola milijarde kuna, što je rast od 12 posto u odnosu na godinu ranije, i to u Austriju, Mađarsku, Sloveniju

Goleme razlike robnog izvoza među županijama

08.01.2019.

Vrijednost izvoza Grada Zagreba od 33,2 milijarde kuna dva je puta veći od ukupnog izvoza županija Jadranske Hrvatske (15.9 milijardi kuna) i čini trećinu od 104,6 milijardi kuna ukupnog izvoza zemlje

Pad cijena najveći kod ove tri vrste mesa, dok se kod Hrvatima omiljene svinjetine neće ni osjetiti

07.01.2019.

S prvim danom nove 2019. godine, na snagu je stupilo čak 80 novih pravilnika, uredbi i izmjena zakona, a PDV na meso, ribu, voće, povrće te pelene smanjen je na 13 posto.

Google u 2017. prebacio gotovo 20 milijardi eura u bermudski porezni raj

07.01.2019.

Tako Googleov vlasnik Alphabet već dulje od deset godina plaća porez na dobit ostvarenu izvan matičnog SAD-a po efektivnim jednoznamenkastim stopama, otprilike tri četvrtine nižim nego u zemljama u kojima ju je ostvario.

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast