Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Stu 2012

'Porazno je da većina gradova ne barata osnovnim informacijama'

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider  

'Porazno je da većina gradova ne barata osnovnim informacijama'

Drugi panel na skupu 48 sati, četvrtom susretu gradonačelnika i poduzetnika koji se ove godine održava u Osijeku bio je posvećen zelenoj gradnji i energetski učinkovitim gradovima.

Neće nas ni jedan zakon izvesti iz krize, već samo dobri projekti, lokalne jedinice, gradovi koji moraju biti pokretači razvoja. Kada se lokalno postiže razvoj, tada on djeluje i nacionalno. Naglasila je to Ana Pavičić-Kaselj, pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja, koja je na panelu Zeleni koncepti i energetski učinkoviti gradovi govorila je o preduvjetima za razvoj energetski učinkovitih gradova. - Vrtimo se u krug, govorimo o krizi, razvoju, konkurentnosti, visokim cijenama energije, a nitko ne govori o projektima – naglasila je Pavičić-Kaselj, pokušavši kroz svoju prezentaciju ukazati na probleme i inertnost gradova pogotovo po pitanju apliciranja za strukturne fondove. Na državi je, kaže, da prepozna zapreke i omogući da se gospodarstvo razvija. Tako su i krenuli donošenjem izmjena ključnog zakona - Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji koji je potaknuo razvoj tržišta pružatelja energetskih usluga te zainteresiranim tvrtkama omogućio ulazak na novo tržište i sudjelovanjem na javnim natječajima za obnovu zgrada javnog sektora. Iz tog su zakona proizašli i drugi akti koji su olakšali provedbu ESCO projekata u javnom sektoru. No porazno je da većina gradova ne barata osnovnim informacijama. - U Hrvatskoj još uvijek ne postoji ozbiljna namjera da se počne baviti razvojem. Ako nemamo tu namjeru, ne možemo razmišljati da li ćemo povući novac u nekakvu obnovu zgrada jer trenutuno ne baratamo osnovnim informacijama – istakla je Pavičić-Kaselj, dodavši da je i Program energetske obnove zgrada javnog sektora prezentiran, između ostalog, zbog dobivanja odgovora na pitanje kako potaknuti gospodarstvo i kako uštedjeti energiju. Govorivši o EU fondovima, naglasila je da se zbog političke situacije i političkih odnosa projekti ne prijavljuju i ne događaju. - To je žalosno. Strukturne fondove koji će nas dočekati 2014. nećemo moći potrošiti jer 2014. nećemo imati spremnih projekata. Pitanje je na nama - što ćemo napraviti ? – pita Pavičić-Kaselj, naglasivši da se za ELENU, inicijativu kojoj je cilj jedinicama lokalne i regionalne samouprave da investiraju u energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju, prijavio samo grad Zagreb. Sličan je slučaj i IEE-MLEI PDA koji nadopunjava instrument ELENA i usmjeren je na manje projekte.

Moramo shvatiti ozbiljno, upozorila je, da ako na, cijene energije rastu, ako ulazimo u EU, ako trebamo biti konurentni, onda moramo biti i održivi i početi se baviti razvojem, a ne politikom. - Ako nismo konkurentni, onda nemamo što raditi u EU jer će nas pojesti. Moramo početi iskorištavati te novce – oštra je bila Pavičić-Kaselj. Predstavila je planove za budućnost, odnosno programiranje u Hrvatskoj za EU za razdoblje od 2014. do 2020., od programa obnove zgrada, razvoja stanovanja, urbane obnove, revitalizacije napuštenih industrijskih površina, vojnih kompleksa i drugo, a koje treba staviti u funkciju razvoja i gospodarstva. Josip Borak iz CEI-a nadovezao se s projektima JPP-a u energetskom sektoru. Što se tiče dosadašnje prakse, istaknuo je, do sada, nije proveden ni jedan JPP projekt. Podsjetio je na novi Zakon o JPP-u te na okvirni program Vlade od 19. travnja napravljen za četiri godine koji sadrži projekte ukupne vrijednosti od oko dvije milijarde eura. - Ima posla za poduzetnike, bitno je dobro se organizirati – napomenuo je Borak objasnivši sve prednosti JPP-a sudionicima konferencije, razliku između tradicionalne nabave građevine i JPP-a te druge bitne segmente te vrste partnerstva. Vedrana Likan iz Savjeta za zelenu gradnju govorila je o zelenijim i održivijim urbanim zonama, naglasivši tržišne potencijale, benefite i troškove zelene gradnje. Temelj je održivi razvoj te u tom kontekstu briga za okoliš, a okosnica su energenti koji iz dana u dan poskupljuju. - Gdje su u svemu tome zgrade koje su odgovorne za 20 posto ukupne potrošnje vode i 40 posto energije? – upitala je Likan. U gradovima danas živi 50 posto populacije, nastavila je, a brojka će rasti. Procjenjuje se, naime, da će 70 posto ljudi za 30 godina živjeti u gradovima. Osim resursa, za održivi razvoj bitna je tako i zelena gradnja koja vodi brigu o iskorištenju energije, zdravlju korisnika i smanjuje negativna utjecaj na okoliš i to potrošnju vode do 40 posto, energenata do 50 posto, utjecaj ugljičnog diokisada do 40 posto. Tvrtko Ćavar iz Philipsa fokusirao se na energetsku učinkovitost u urbanoj rasvjeti ukazavši na europske trendove i iskustva iz Hrvatske, naglasivši smjenu stare tehnologije novom LED štednom rasvjetom.

Praktični primjeri su se mogli čuti u predavanju Vjerana Piršića, predsjednika udruge Eko Kvarner, koji je primjere uspješnog ulaganja u OIE. - Solarizacija istočne obale Jadrana će se dogoditi vrlo skoro. Zadnji je trenutak da se organizirate. Krenite u solarizacije, to je pitanje testa inteligencije. Država daj bože da ne smeta. Konačno je popravila pravilnik koji je bio idiotski i sad počinje juriš. Sva tehnologija postoji, nemojte da taj vlak prođe pokraj vas. Bitno je da shvatite trend i da se organizirate kao lokalna zajednica – poručio je Piršić, veliki zagovornik OIE.


Komentari članka

Vezani članci

Borzan pobijedila velike proizvođače – Europa zabranjuje ugrađene kvarove

25.09.2023.

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan održala je u Kući Europe konferenciju za medije o rezultatima završnih pregovora o zakonu o osnaživanju potrošača u zelenoj tranziciji. Kaže da je došao kraj ugrađenim kvarovima uređaja, a oni koji će kršiti zakon

Vlatko Roland (Prehnit): Kako pomažemo punjenju općinskih blagajni

14.06.2023.

Tridesetak hrvatskih općina i gradova već je spoznalo koliko novca od komunalne naknade gubi zbog nesređenih prostornih podataka. Tvrtka specijalizirana za prikupljanje i obradu prostornih podataka preko geodezije, kartografije i IT rješenja nudi digitaln

Počeo Infobip Shift: Okupili više od 4000 IT stručnjaka

22.09.2022.

Uz središnju kružnu pozornicu koja se dijeli na tri dijela, svoje pozornice na konferenciji u posebnim dvoranama imaju tehnologije Cloud Native i web3. Svoju zasebnu dvoranu dobio je i Infobip Startup Tribe na kojemu je započeo mini-Expo s izložbenim pros

Meso treba jasno označiti, kao auto registarskom pločicom

04.03.2022.

Zašto Nijemac vjeruje svojoj državi i svom proizvodu, a Hrvat ne, te bi li Rusija krenula u rat da nije samodostatna, samo su neke od tema o kojima smo raspravili na današnjoj online konfereciji

Imamo pola milijuna ljudi manje, ali 100.000 više u javnom sektoru

25.01.2022.

IAKO je Hrvatska izgubila 396.360 stanovnika od 2011., a više od pola milijuna od 2001., broj zaposlenih u javnom sektoru oštro je narastao. Zaposlenika u javnom sektoru je sve više i na državnoj i lokalnoj odnosno regionalnoj razini.

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk