Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Sij 2023

Porezne novosti u novoj godini: Nova pravila za plaće, uzdržavane članove... pogledajte što se sve mijenja

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Bi. S. / Hina  

Porezne novosti u novoj godini: Nova pravila za plaće, uzdržavane članove... pogledajte što se sve mijenja

Velike tvrtke s izrazitijim rastom dobiti u odnosu na četverogodišnji prosjek ove će godine na tu iznadprosječnu dobit platiti jednokratni dodatni porez po stopi od 33 posto, plaće se više neće morati obvezno isplaćivati na tekući račun, a iznos primitaka koje neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom povećan je na 24 tisuće kuna (oko 3.185 eura).

To su tek neke od poreznih novosti koje će se primjenjivati 2023. godini, a koje su regulirane novim zakonima ili zakonskim izmjenama koje su na snagu stupile krajem prošle ili s prvim danom ove godine.

Ovu će godinu svakako obilježiti uvođenje eura, a u pripremama za to prošle je godine, uz temeljni Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, donijeto još 70-ak zakona ili zakonskih izmjena. I dok su neke od tih izmjena definirale samo promjene novčanih iznosa iz kuna u eure, neka su uz to regulirale i neke važne promjene, primjerice kod poreza na dohodak, sprečavanja pranja novca itd.

Dodatni porez na dobit po stopi od 33 posto
Kraj prošle godine obilježila je rasprava i donošenje Zakona o dodatnom porezu na dobit, a po svemu sudeći će obilježiti i ovu godinu, jer se najavljuju i prijedlozi za ocjenu ustavnosti toga zakona.

Sam zakon izglasan je u Saboru 16. prosinca, u Narodnim novinama je objavljen 22. prosinca a dan nakon te objave je stupio na snagu, dok će porez obveznici morati platiti u ovoj godini. Naime, obveza dodatnog poreza dospjet će im s danom podnošenja poreza na dobit u 2023. godini.

Tako će veliki poduzetnici platiti porez na dobit po stopi od 18 posto, a na ostvareni će "ekstra profit" platiti i 33 posto dodatnog poreza na dobit.

Taj će dodatni porez platiti kompanije koje su u 2022. ostvarile prihod veći od 300 milijuna kuna, i to samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek (2018. do 2021. godine).

Obveznici poreza su i brodari, i to po tonaži broda.

Prema zakonu, u izračun utvrđivanja porezne osnovice neće se uzimati godine u kojima je ostvaren gubitak.

Zakon se ne odnosi na novoosnovane poduzetnike u 2022. godini niti na one koji su lani prestali s poslovanjem (bez prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike).

Zakon propisuje i neka izuzeća odnosno olakšice koje će se uzimati u obzir prilikom izračuna porezne osnovice, npr. prihodi i dobit koji su rezultat otpisa od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, prihodi ili dobit od prodaje materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje ili pružanju usluga, nerealizirani gubiti poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti financijske imovine, olakšice koje se ostvaruju temeljem Zakona o poticanju ulaganja i sl.

Po podacima Vlade, a prema prijavama poreza na dobit za 2021. godinu, dodatni bi porez obuhvatio 192 poduzetnika, ponajprije u sektorima trgovine, prerađivačke industrije, financijske i djelatnosti osiguranja te građevinarstva.

Vlada također procjenjuje da bi od toga poreza mogla ostvariti proračunski prihod od 1,5 milijardi kuna.

Predstavnici Vlade u raspravama su isticali da je dodatni porez jednokratan, da je solidaran i da će se prihodi od njega usmjeriti isključivo za pomoć najugroženijim građanima, no poduzetnici su ga popratili oštrim kritikama i porukama da nepravedno pogađa mnoge kompanije, da se novim nametom dovodi u pitanje investicijski potencijal, konkurentnost i likvidnost najuspješnijih tvrtki.

Velik broj poduzetnika koji će se smatrati oštećenim, dizat će ustavne tužbe, najavio je sredinom prosinca predsjednik HUP-a Mihael Furjan.

Porez na dohodak: Povećava se cenzus za uzdržavane članove
S početkom godine na snagu stupa i većina članaka izmijenjenog Zakona o porezu na dohodak, a jedna od važnih odredbi stupila je na snagu dan nakon objave u Narodnim novinama (151/2022) odnosno 23. prosinca 2022.

Riječ je o odredbi kojom je povećan iznos primitaka koje neka osoba, primjerice učenici i studenti, mogu ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom, a koji je sada utvrđen u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, što iznosi 24 tisuće kuna na godinu (oko 3.185 eura), umjesto dosadašnjih 15 tisuća kuna. Ta će se odredba primjenjivati na postupak godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2022. godinu i nadalje.

U vezi s time, iz resora financija su najavili i izmjene Pravilnika o porezu na dohododak, a kojima bi se podigla i granica od koje učenici i studenti za isplate primitka za rad preko učeničkih i studentski udruga postaju obveznici poreza na dohodak. Tako će u 2023. učenici i studenti koji ostvare više do 72.000 kuna primitaka (uz fiksni tečaj konverzije to bi bilo oko 9.556 eura) na iznos iznat toga imati obvezu plaćanja poreza na dohodak, dok je dosada taj limit bio 63.000 kuna.

Novina je zakonskih izmjena i da se plaće više ne moraju obvezno isplaćivati na tekući račun već će se moći isplaćivati na bilo koji "račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet".

Prema dosadašnjim odredbama, plaće su se mogle isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun.

Budući da je sustav porezne uprave sada tako povezan da to nije nužno niti potrebno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, ta bi se obveza sada ukinula pa isplate mogu ići na bilo koji račun koji građanin želi, obrazložili su iz resora financija.

Administrativna suradnja u području poreza: Razmjena podataka obuhvatit će i platforme
Izmjena Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza je, u skladu s EU direktivama, proširen i opseg obvezne automatske razmjene informacija između EU članica i na aktivnosti koje se provode putem digitalnih platformi.

Zakonom se, kako su isticali iz resora financija, zbog brzog digitaliziranja gospodarstva i prekogranične dimenzije poslovanja putem tzv. platformi, daljnje jača borba protiv poreznih prijevara, sprječavaju utaje i izbjegavanje plaćanja poreza.

Naime, izmjenama su operateri digitalnih platformi obvezani dostaviti informacije o prodavateljima dobara i pružateljima usluga koji svoje usluge i dobra plasiraju putem tih platformi.

Obveza izvješćivanja primjenjivala bi se na svakog operatera platforme koji je rezident u porezne svrhe u članici EU i na one koji nisu rezidenti, ali omogućuju obavljanje relevantne aktivnosti prodavateljima o kojima se izvješćuje ili relevantne aktivnosti, što uključuje i najam nekretnine koja se nalazi u državi članici EU.

Operateri platformi tako će ubuduće dostavljati Poreznoj upravi informacije o prodaji dobara, najmu bilo kakve vrste prijevoza, osobnim uslugama te najmu nekretnina preko digitalnih platformi.

To se odnosi na platforme koje su osnovane u Hrvatskoj (e-kup i dr.) i one koje se nalaze u drugim državama, ali ih koriste naši građani (Booking.com, Glovo, Wolt, Uber i dr), istaknuo je u saborskoj raspravi državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić.

U vezi nekretnina najavio je kako će se sada i našoj poreznoj upravi dostaviti i primitci stranih državljana koji imaju nekretnine u Hrvatskoj, iznajmljuju ih, a primitke ne prijavljuju našoj poreznoj upravi.

Automatska razmjena informacija o kojima izvješćuju operateri platformi regulirana je i izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Sprečavanje pranja novca: Prag za obavještavanje o gotovinskim transakcijama spušten na 10.000 eura
Izmjenama tog zakona je uz ostalo smanjen i prag obavještavanja nadležnog ureda o gotovinskim transakcijama, i to s 200 tisuća kuna na 10 tisuća eura.

Taj prag izjednačen je s Francuskom, Italijom i Rumunjskom pa se očekuje da će broj prijava porasti za 5 do 6 puta, procjene su iz saborske rasprave o zakonskim izmjenama.

Njima je također i prag za provođenje dubinske analize povremenih transakcija koje se ne obavljaju u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa smanjen na 10 tisuća eura.

Zakonskim je izmjenama propisana i registracija pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom u registar koji će voditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a predviđa se i suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine.

Sukladno izmjenama od početka ove godine automatska razmjena informacija o dostupnim vrstama dohotka i imovine obuhvatit će i dohodak od autorskih naknada. Do sada se ta automatska razmjena informacija odnosila na dohodak od nesamostalnog rada, mirovine, primitke članova upravnih odbora i upravnih vijeća, proizvode životnog osiguranja te vlasništvo nad nekretninama i dohodak od imovine i imovinskih prava.

Trgovačka društva: Usklađenje temeljnog kapitala
S uvođenjem eura i trgovačka društva su dužna u svojim poslovnim knjigama iskazivati temeljni kapital u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i propisana pravila zaokruživanja na dvije decimale, predvidio je zakon o uvođenju eura.

Nakon tako provedenog preračunavanja iznosa temeljnog kapitala na dan 1. siječnja 2023. godine, u propisanim će rokovima trebati te iznose uskladiti s propisanim minimalnim iznosima temeljnoga kapitala i njegovih dijelova, koje su regulirane izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, koje stupaju na snagu s uvođenjem eura.

Te izmjene reguliraju i najniže iznose temeljnog kapitala, a za dionička društva to je 25.000 eura (do sada 200.000 kuna), pri čemu nominalni iznos dionice ne može biti manji od jednog eura (do sada 10 kuna).

Za društva s ograničenom odgovornošću najniži iznos temeljnog kapitala je 2500 eura (do sada 20.000 kuna), pri čemu nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 10 eura (do sada 200 kuna), a za jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću to je jedan euro (do sada 10 kuna), koliko iznosi i najniži nominalni iznos poslovnog udjela.


Komentari članka

Vezani članci

Vladimir Nol o poreznom rasterećenju: Jedna dodatna plaća na godišnjoj razini nije zanemariva

29.05.2023.

Napokon će se, smatra, izjednačiti i porezni tretman dodjela radnicima udjela u društvima s ograničenom odgovornošću s dodjelom dionica u dioničkim društvima jer trenutno postoji ‘nerazumno različit porezni tretman‘ što je značajno kompliciralo uvođenje t

Izračun poreznika: Niži PDV nije snizio cijene, a već krajem mjeseca došlo je do daljnjeg povećanja

26.05.2023.

Nakon što je u proljeće lani proširena primjena snižene stope poreza na dodanu vrijednost (PDV), Porezna uprava utvrdila je da porezni obveznici na dan 1. travnja 2022. nisu snizili cijene svojih proizvoda u visini snižene stope PDV-a, nego su to iskorist

Zbog porezne reforme jednoj skupini građana ‘dominantno rastu plaće’

26.05.2023.

Kako je objasnio ministar financija Marko Primorac, briše se pojam osnovnice osobnog odbitka, a povećavaju se i iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove i djecu – za uzdržavanog člana i prvo dijete na 280 eura, za drugo dijete na 392 eura, za treće di

Prilikom osnivanja nove tvrtke sud će znati postoji li porezni dug

20.05.2023.

Reorganizacija u prekograničnim okvirima poslovanja kod nas za sad nema puno, pa tek jedan od primjera je pripajanje Ini njihovog društva kćeri Ina Adria iz Nizozemske, s ciljem reorganizacije unutar grupacije. Međutim, u predstojećem razdoblju, posebice

Od dodatnog poreza na dobit već raspodijeljeno 102 milijuna eura

12.05.2023.

Kada je riječ o obvezama kompanija, prednjače one iz prerađivačke industrije, a njih 41 mora platiti 103 milijuna eura dodatnog poreza. Nadalje, 69 subjekata iz trgovine na veliko i malo obveznici su plaćanja gotovo 35 milijuna eura, tvrtke iz djelatnosti

Tag cloud

  1. 2466 članka imaju tag turizam
  2. 2316 članka imaju tag hrvatska
  3. 1441 članka imaju tag svijet
  4. 1516 članka imaju tag izvoz
  5. 1783 članka imaju tag financije
  6. 1119 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1224 članka imaju tag ict
  8. 1182 članka imaju tag trgovina
  9. 1330 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1058 članka imaju tag investicije
  11. 988 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1091 članka imaju tag industrija
  13. 803 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1102 članka imaju tag EU
  15. 907 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 502 članka imaju tag poticaji
  18. 704 članka imaju tag maloprodaja
  19. 519 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 653 članka imaju tag marketing
  22. 356 članka imaju tag potpore
  23. 480 članka imaju tag eu fondovi
  24. 580 članka imaju tag tehnologija
  25. 443 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 527 članka imaju tag krediti
  27. 492 članka imaju tag obrazovanje
  28. 459 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 460 članka imaju tag porezi
  30. 394 članka imaju tag osijek
  31. 436 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 384 članka imaju tag start up
  33. 465 članka imaju tag dzs
  34. 411 članka imaju tag energetika
  35. 401 članka imaju tag hnb
  36. 438 članka imaju tag BDP
  37. 332 članka imaju tag hgk
  38. 409 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor