Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Sij 2016

Porezni udar: Nikad veća naplata poreza iako je ekonomija kao 2005.

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ljubica Gatarić/VL  

Porezni udar: Nikad veća naplata poreza iako je ekonomija kao 2005.

Osim potrošnje u turističkoj sezoni, za dobru naplatu PDV-a zaslužna je i fiskalizacija, koja je smanjila porezne utaje.

Izlazak iz recesije i rekordna turistička sezona donijeli su u hrvatski proračun 43,4 milijarde kuna prihoda od poreza na dodanu vrijednost. Rekordan je to iznos PDV-a naplaćen ikad u Hrvatskoj. Najbolje 2008 godine, nakon koje je BDP izgubio na vrijednosti oko 12 posto u proračun je sjelo 41,3 milijarde kuna od PDV-a.

Budući da pad gospodarske aktivnosti nije pratio smanjenje javne potrošnje, Hrvatska je od tada nekoliko puta povećavala stopu PDV-a s 22 na 23, pa onda na 25 posto, a bilo je značajnih promjena i kod međustopa, od kojih su neke išle u korist obveznika, a dio i u korist državnog proračuna. U primjeni su tri stope PDV-a od 5, 13 i 25 posto. Posljednjih godinu dana od tog je poreza naplaćeno 2,5 milijarde kuna više nego 2014, što je omogućilo Milanovićevoj vladi da godinu završi s fiskalnim deficitom oko 9,5 milijardi kuna. Hrvatski porezi na potrošnju, a među njima su osim PDV-a još i trošarine, najveći su u Europskoj uniji i od njih je lani naplaćeno oko 57 milijardi kuna.

Udio tih dvaju poreza u BDP-u iznosi 17,3 posto. HDZ je u kampanji najavljivao da će smanjiti najveću stopu PDV-a nakon što se stabilizira javni dug i fiskalni deficit spusti ispod 3 posto. Nastavi li ekonomija rasti intenzitetom koji je krenuo u drugoj polovici 2015. godine, taj bi se cilj mogao ostvariti već u 2017. godini, što bi nakon 2018. godine otvorilo prostor za smanjenje PDV-a. Osim potrošnje u turistričkoj sezoni, za dobru naplatu PDV-a zaslužna je i fiskalizacija, koja je smanjila porezne utaje budući da porezne vlasti u svakom trenutku imaju uvid u kretanje izdanih računa kod svih obveznika fiskalizacije. Hrvatska se ekonomija po brojnim pokazateljima spustila na razine na kojima je bila prije deset godina, no naplata poreza i javna potrošnja nisu pratili taj trend.

Primjerice, 2005. godine od PDV-a je država naplatila 32 milijarde kuna, a 2015. godine 43,4 milijarde! Javna potrošnja i izdaci za kamate, nisu pratili sudbinu građana i tvrtki na koje je prebačen dodatni teret. Lani je, naprimjer, naplaćeno 13,8 milijardi kuna trošarina, što također predstavlja rekord, a posebno je velik pritisak trošarina na nafne derivate i duhanske prerađevine. Lani je u proračun sjelo i 40,8 milijardi kuna socijalnih doprinosa, desetak milijardi više nego što je naplaćeno prije deset godina, kada smo imali stotinjak tisuća zaposlenih više nego što ih imamo danas.

Premalo je informacija da bi se moglo procjenjivati u kom će smjeru ići porezna politika nove vlade, a ima znakova da se ni oni neće othrvati pritiscima da se ide na novo povećanje porezne presije, ovog puta kroz porez na nekretnine. Bude li novi premijer slijedio preporuke Europske komisije neće se odmah upuštati u smanjivanje PDV-a na pojedine grupe proizvoda, kao što su hrana i slično što je najavljivao SDP, jer je Komisija stava da ta izuzeća nisu proizvela željeni učinak.

U Bruxellesu ne spore da bi niži PDV-a na hranu, vodu ili neke režijske troškove mogao imati socijalne učinke, no takve su intervencije ‘loše ciljane i nepotrebno skupe’. Dosadašnja smanjenja međustope PDV-a uglavnom su pogodovala poduzetnicima i trgovcima budući da su maloprodajne cijene povlaštenih usluga i proizvoda ostajale iste, pa se niži porez prelio na njihove marže. Kad je u pitanju državna blagajna, jedino bi prihodi od poreza na dobit mogli biti problematičniji nego 2015. godine zbog gubitaka banaka na konverziji CHF kredita. Lani su tvrtke uplatile u proračun 6,2 milijarde kuna poreza na dobit, što je 40 posto manje nego rekorde 2008 godine, kada je u državnu blagajnu uplaćeno 10,5 milijardi kuna tog poreza.


Komentari članka

Vezani članci

Objavljeni podaci o plaćama u Hrvatskoj, evo gdje su najveće

19.11.2019.

Promatra li se kretanje plaća po regijama NUTS 2 (Jadranska i Kontinentalna Hrvatska, op.a.), uočljivo je da je u Kontinentalnoj Hrvatskoj prisutna diferencijacija među županijama i Gradom Zagrebom, pri čemu se Grad Zagreb pozicionira iznad prosjeka Hrvat

Pogledajte koje (za sada) izmjene poreznih zakona stupaju na snagu od 1. siječnja 2020.

14.11.2019.

Ne bi bilo pošteno priznati da Vlada nije napravila značajnije pomake kod donošenja novih zakonskih izmjena i uvažila (barem djelomično) glas javnosti i ono što je najvažnije od svega glas gospodarstva

FINA kupila deset posto dionica Zagrebačke burze

11.11.2019.

Financijska agencija potvrdila je da je od tvrtke Eunex C kupila 9,99 posto dionica Zagrebačke burze putem blok-transakcije, a radi se o kupnji 463.106 dionica po cijeni od 16,50 kuna o dionici

Devet članica EU-a traži uvođenje europskog poreza zrakoplovnim kompanijama

08.11.2019.

Porezi na industrije koje onečišćuju okoliš top je tema među zemljama članicama EU-a u kojoj se odluke u pitanjima poput oporezivanja moraju donijeti jednoglasno.

Novi porezni tretman: Mladima u Hrvatskoj moglo bi u džepu ostati oko 700 milijuna kuna godišnje

06.11.2019.

Država je i sada široke ruke prema tvrtkama i poslodavcima koji zapošljavaju mlade ljude

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1983 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 981 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 587 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 553 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 369 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 263 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 424 članka imaju tag dzs
  30. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija