Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ruj 2019

Portugal zadovoljan eurom, ali nosi upozorenje Hrvatskoj

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Portugal zadovoljan eurom, ali nosi upozorenje Hrvatskoj

Dvadeset godina od uvođenja eura Portugal danas uvođenje zajedničke valute smatra vrlo pozitivnim, ocijenio je guverner Banco Portugal Carlos Da Silva Costa na predavanju u Hrvatskoj narodnoj banci pod nazivom “Dva desetljeća s eurom - portugalska perspektiva”. Prednosti eura ta je zemlja posebice osjetila tijekom financijske krize koju je lakše prebrodila zahvaljujući dostupnosti jeftinog novca.

“Euro je promovirao pomak prema režimu koji karakteriziraju niže i manje nepredvidljive kamatne stope, kao i stope inflacije, a doveo je i do važnih strukturnih promjena u portugalskoj ekonomiji”, rekao je guverner Da Silva Costa.

Konvergencija, ali...

Za domaće skeptike koje brine rast cijena zbog eura, portugalsko iskustvo govori da je u prvom tromjesečju 2002. konverzija escuda u euro donijela 0,2 postotna boda višu inflaciju, a cijene usluga podigla 0,5 bodova.

Nakon ulaska u tečajni mehanizam Portugal je praktično prepolovio dugogodišnju inflaciju, s prosječnih 11,7 na 4,9 posto, a gospodarstvo brzo konvergiralo pa je 1998. BDP po glavi dosegao 70 posto EU prosjeka. A sad slijedi “ali”. Na krilima obilja novca i pada kamatnih stopa, realna konvergencija sakrila je gomilanje makro neravnoteža, posebice u fiskalnoj domeni. Zaduživanje privatnog sektora je eksplodiralo: od 1995. do 2007. štednja se prepolovila, a dug udvostručio na (prosječnih) 187,2% BDP-a. Portugalci su dugom financirali potrošnju i niskoprofitabilna ulaganja, a jeftinom novcu nije odoljela ni država koja je provodila procikličku fiskalnu politiku.

Zaronili u dug

Budžetski deficit 2010. premašio je 11%, a javni dug 100% BDP-a. Kakva je danas situacija? Prosječni deficit državne blagajne (2015-2018.) iznosi -2,4%, javni dug 128,3%, a dug privatnog sektora 216,3% BDP-a. Ekonomija je u tom periodu rasla tek 2,2% (potencijal rasta tek 1,2% što je lošije i od Hrvatske). “Zadnjih 25 godina povijesti u Portugalu uči nas da su neravnoteže uzrokovali pretjerano zaduživanje uz slabi potencijal rasta. Uči nas i da je kombinacija lakog pristupa kreditima i nedovoljno kvalitetnih institucija i politika ograničila potencijalni rast", ustvrdio je portugalski guverner kojeg je uz tu visinu duga bez sumnje razveselio nastavak ekspanzivne politike ECB-a. Pouke te male i otvorene ekonomije itekako bi se mogle ozbiljno razmatrati i u Hrvatskoj na njenom putu prema euru, samo je pitanje hoće li se poruka čuti na pravim adresama


Komentari članka

Vezani članci

Država pokriva minimalac, poslodavac ostatak. Treba li uplaćivati cijeli bruto? NE!

13.05.2020.

Nakon što je pandemija koronavirusa zaustavila gospodarstvo, a država 'uletila' poduzetnicima s prijeko potrebnom pomoći, otvorila su se nova pitanja i problemi. Naime, država 'pokriva' plaće do iznosa 4000 kuna, a poslodavac razliku do punog iznosa. No,

Vlada odlučila o rebalansu proračuna, minus između 23 i 25 milijardi kuna

08.05.2020.

Vlada je na sjednici odlučila o rebalansu proračuna zbog velikog smanjenja prihoda izazvanog krizom. Ušteda ima u svim resorima, a rashodna strana ostala je ista, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Uvođenje eura: Hrvatska spremna za iduću fazu

08.05.2020.

Sljedeći koraci su slanje pisma obavijesti o provedbi reformskih mjera. Pismo će obuhvatiti i zahtjev za formalnu ocjenu provedbe tih mjera od strane euroskupine. Slijedit će formalna predaja zahtjeva za ulazak u ERM2 a potom i odluka o ulasku u ERM2 - re

Zašto direktori koji ne rade puno radno vrijeme moraju plaćati doprinose kao da rade?

22.04.2020.

Ta mjera najviše pogađa poduzetnike početnike, a Hrvatsku na globalnoj listi konkurentnosti stavlja iza Armenije i Azerbejdžana, pokazuje analiza koju je za Lipin Barometar konkurentnosti izradila Dagmar Radin.

HUP traži hitno ukidanje i smanjenje parafiskalnih nameta i analizu njihove opravdanosti

21.04.2020.

Taj je zahtjev unatrag zadnjih 20-ak godina postavljen pred niz hrvatskih vlada, ali nekoliko dosadašnjih najava i inicijativa za njihovu analizu i smanjivanje nije dalo vidljivih rezultata.

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1061 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija