Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lip 2019

Posjetili smo TCL-ovu tvornicu televizora u Shenzhenu i saznali daju li prednost QLED-u ili OLED-u

Izvor: www.bug.hr · Autor: Sandro Vrbanus  

Posjetili smo TCL-ovu tvornicu televizora u Shenzhenu i saznali daju li prednost QLED-u ili OLED-u

Kineska kompanija TCL tek je posljednjih nekoliko godina prisutna na tržištu Europe sa svojim glavnim proizvodom, televizorima, a onima koji prate događanja u industriji mobitela ovo ime zazvučat će poznato u kontekstu preuzimanja licenci za proizvodnju mobilnih uređaja pod brandovima BlackBerry i Alcatel. Godinama se TCL orijentirao tek na tržište Kine, a tek unatrag manje od deset godina kreće u osvajanje SAD-a. Sada je na red, čini se, došla Europa i vrijeme da se ovaj proizvodni gigant iz Kine na pravi način predstavi ovdašnjim kupcima.

O kakvoj je velikoj i moćnoj korporaciji riječ imali smo se prilike uvjeriti početkom lipnja, kada nas je TCL, zajedno s hrvatskim distributerom Agramservisom, pozvao da, u prvoj skupini europskih novinara ikad, posjetimo njihove pogone za proizvodnju LCD panela i sastavljanje televizora. Smještene u impresivnom 10-milijunskom velegradu Shenzhenu i 60-ak kilometara udaljenom Huizhou, tvornice koje smo obišli diče se najmodernijom tehnologijom i rijetko viđenom razinom automatizacije.

Nigdje žive duše
Tvornički su pogoni organizirani u klastere, pa se dobavljači i kupci nalaze jedni kraj drugih tvoreći velike kampuse u kojima proizvodi nastaju od početka do kraja. TCL-ova trenutačno najmodernija tvornica LCD panela tunelom je povezana s dobavljačem stakla za televizore, Asahi Glass, koja im tim putem isporučuje stakla najnovije, 11. generacije. Riječ je o komadima veličine 3,37 x 2,94 metra, debljine tek pola milimetra. Ako ste se zapitali, u procesu se prosječno razbije jedna na tisuću ovakvih tankih staklenih ploča, površine gotovo 10 m2.

Staklo se transportira u čiste prostorije i dovozi do skladišta, kad god je to moguće, na magnetski pogon, da trenje zupčanika ili transportnih traka ne bi stvorilo kontaminirajuće čestice. Potom se premazuje se potrebnim kemikalijama pod žutim osvjetljenjem, na njega se dodaju filteri i polarizatori svjetlosti, zatim ga se reže na potrebne dimenzije – najčešće za panele dijagonale od 23" do 75" – uz malo ili ništa otpada, te se dobiveni sklop spaja s LED elementima kako bi se stvorio televizijski panel. I tako oko 90 tisuća puta na mjesec, kako bi godišnje iz samo jedne od četiri tvornice izašlo oko milijun LCD/LED, QLED ili uskoro mini-LED panela.

Tvornice kojima upravlja TCL-ova kompanija CSOT visoko su automatizirane, pa je zaista rijedak prizor vidjeti ljude u pogonima – sve spomenute operacije, naime, obavljaju robotske ruke, automatizirani skladištari i drugi sofisticirani strojevi. CSOT je vlasnik i druge površinom najveće tvornice panela u Aziji s 83.000 kvadratnih metara, a paralelno s njom već se dovršava izgradnja nove tvornice vrijedne oko sedam milijardi kuna. Time će se proizvodni kapacitet UHD panela na ovoj lokaciji udvostručiti – što za vlastite potrebe, što za druge marke televizora.

Da nam živi rad
Sasvim drugu sliku susrećemo u mjestu Huizhou, gdje se nalaze pogoni za sastavljanje televizora. Ovdje sve vrvi od zaposlenika koji rade u kontroliranim uvjetima tzv. "čistih soba". Elektroničke komponente, napajanja, kućišta i paneli stižu "just-in-time" na proizvodnu traku kako bi ih tisuće radnika, uz poneku robotsku ruku, posložili u završni proizvod. Nakon nekoliko faza sastavljanja televizori prolaze strogu kontrolu (vizualnu, elektroničku, vibracijsku, klimatsku, akustičku…), te odlaze na test starenja. Kad obave pokusni rad od osam puta po 45 minuta, prolaze finalnu inspekciju, dobivaju kontrolnu naljepnicu i odlaze na pakiranje.

Cijeli proces, od dobave sirovina do isporuke, potpuno je digitaliziran i nadziran u cloudu, što omogućava optimizaciju vremena, troškova i organizacije ovako masovne proizvodnje. Ipak, na svakoj proizvodnoj traci i stanici za obavljanje neke od operacija sklapanja nalazi se od jednog pa do dvadesetak radnika. Svaki od njih ima specifičan zadatak i ograničeno vrijeme da ga obavi. Priroda tih radnji takva je da ih roboti (za sada) ne mogu izvesti kvalitetno ili učinkovito kao ljudske ruke – kroz koje i dalje prođe, u svim TCL-ovim pogonima, preko 1.500 televizora svakog sata.

TCL U BROJKAMA
Osnovana 1981. godine kao Telephone Communication Limited, a danas poznata pod nazivom TCL Corporation, ova kompanija broji 75.000 zaposlenika. Diljem Kine i svijeta imaju 28 instituta za istraživanje i razvoj te šest (uskoro i sedam) tvornica panela za mobitele, prijenosna računala, automobile i, najvažnije, televizore. TCL je trenutačno drugi najveći proizvođač televizora u svijetu s 23% tržišnog udjela. Vodeće mjesto u svijetu drže kad je riječ o proizvodnji LED panela dijagonale 55".

Tijekom 2018. godine isporučili su 28,6 milijuna televizora, što je 23% više nego u 2017. godini. Kao tržište s najvećim relativnim rastom istaknuta je Europa u kojoj je prodaja TCL-ovih televizora u prošloj godini porasla za 43%. Prosječna prodajna cijena njihovih televizora u Europi se kreće oko 300 eura, a u Hrvatskoj su kroz maloprodajne kanale dostupni od 2018. godine. Jedan R&D centar kao i jedna tvornica za sastavljanje televizora smješteni su im i u Poljskoj, gdje se sklapaju televizori za naše tržište.

Globalni prihodi TCL-a u prošloj su fiskalnoj godini iznosili 17 milijardi, uz dobit od 3 milijarde američkih dolara. Kompanija se na tržištu televizora postavila kao jedan od lidera jer im to omogućava visok stupanj vertikalne integracije proizvodnje. Kompanija CSOT (China Star Optoelectronics Technology) u njihovom je 89%-tnom vlasništvu i proizvodi panele dijagonale od 23 do 75 inča kako za njih, tako i za druga velika imena u svijetu televizora. Manjinski vlasnički udio u CSOT-u drži i Samsung.

TCL svoje investicije u ovoj i narednim godinama usmjerava u 8K panele, QLED i mini-LED tehnologiju, umjetnu inteligenciju, Internet stvari i rješenja za pametni dom, te u nove proizvode u audio segmentu (slušalice i soundbarove) koje planiraju predstaviti na berlinskoj IFA-i u rujnu ove godine. Govori se i o mobitelima koji bi se pod markom TCL na tržištu Europe trebali pojaviti ove jeseni.

Dizajn plus tehnologija
TCL možda nije razvikano ime koje biste na prvi spomen povezali s televizorima, no ekipa međunarodnih dizajnera, marketingaša i inženjera naporno radi kako bi se to promijenilo. Iz strogo proizvodne paradigme ova je kompanija prije nekoliko godina krenula u transformaciju prema tržištu i potrošaču orijentiranom brandu. U središte svojeg razvojnog tima stavili su dizajn proizvoda i počeli se obraćati modernom kupcu: članu brzo rastuće kineske više srednje klase koji prati aktualne trendove. Od generičke marke TCL se, malo po malo, preobrazio u "lifestyle" brand, što dokazuju i brojne nagrade za dizajn koje su posljednjih godina zaslužili.

Kad je riječ o televizorima, ova kompanija čvrsto vjeruje, te mnogo investira, u LCD/LED tehnologiju. Uvođenjem QLED, mini-LED, a kroz koju godinu i micro-LED rješenja smatraju da će vrlo dobro konkurirati OLED ekranima. Uz nove materijale. polarizatore i premaze, smanjenje veličine LED komponenti, te razvoj "local dimming" tehnologije (vidi okvir uz tekst) razlika u prikazu slike naspram OLED-a, smatraju, više neće biti.

LOKALNIM ZATAMNJENJEM NASUPROT OLED-A
TCL vjeruje kako će napretkom LCD tehnologije s mini-LED pozadinskim osvjetljenjem uskoro dostići razine kontrasta kakve trenutačno mogu postići tek televizijski paneli zasnovani na OLED tehnologiji. Njihovo se rješenje sastoji od visoke razine kontrole skupina mini-LED dioda. Njih se na televizorima može nalaziti od 12 do preko 25 tisuća, a finim podešavanjem njihovog rada može se postići zatamnjenje dijela slike prema potrebi. To znači da bi crna boja bila izražajnija, slična onoj kod OLED panela, jer bi na tamnim dijelovima slike pozadinsko osvjetljenje bilo prigušeno ili potpuno isključeno.

Daljnjim ulaganjima u ovo rješenje TCL planira stvoriti televizore s preko 900 zona ove, te s preko 5.000 aktivnih zona zatamnjenja do sljedeće godine. Primjenom "local dimminga" i mini-LED-a zajedno s naprednim filterima i polarizatorima, ovaj će tip panela do 2021. godine, procjenjuju, nadmašiti OLED panele po pitanju kuta gledanja, kontrasta i prikaza crne boje.

Dodatni motiv za razvoj mini-LED televizora predstavlja i činjenica da ova tehnologija znatno smanjuje potreban optički razmak između pozadinskog osvjetljenja i stakla s tekućim kristalima na manje od jednog milimetra, što znači da se i cijeli televizor značajno stanjuje.

TCL-ovi su televizori danas prilagođeni zahtjevnom kupcu, gotovo redovito dolaze s 4K rezolucijom, od ove godine svi će biti pogonjeni najnovijim Androidom (P i Q), a više klase opremljene su i soundbarovima ili front-firing zvučnicima izrađenima u suradnji s Harman Kardonom ili Onkyom.

Pogled u budućnost otkriva nastavak razvoja mini-LED i micro-LED panela kojima će standardna rezolucija biti 8K uz frekvenciju osvježavanja od 120 Hz. Svi će TCL-ovi televizori ubuduće dolaziti s poboljšanjem prikaza slike za koje je zadužen ugrađeni sustav umjetne inteligencije, a ideja je i da televizor postane središte pametnog doma i hub koji će upravljati svim ostalim senzorima i IoT uređajima – također TCL-ove proizvodnje.


Komentari članka

Vezani članci

NAJMLAĐI STARTUP U HRVATSKOJ RAZVIJA NAJPAMETNIJU DRUŠTVENU IGRU NA SVIJETU

09.07.2019.

Mundus, projekt srednjoškolca Filipa Herciga i njegove ekipe, već je osvojio nekoliko nagrada i došao do prvih kupaca – sve zahvaljujući Internetu, digitalizaciji i mogućnostima učenja na daljinu

Early-bird prijave traju još kratko - osvojite putovanje u Las Vegas i izlagački štand na CES-u 2020

09.07.2019.

Besplatno se prijavite na Bugovo natjecanje tehnoloških ideja i osvojite hotelski smještaj i dvije povratne karte za Las Vegas, kao i izlagački štand na najvećem svjetskom sajmu novih tehnologija!

Suosnivačica Bellabeata Urška Sršen: Ljeto na Kanarima bilo nam je najproduktivnije razdoblje

28.06.2019.

Sjedište tvrtke je u SAD-u, ima ured i u Londonu, proizvodnja je u Kini, ali u Zagrebu je najviše zaposlenih. Iako Sršen radi na sve četiri lokacije, ova mlada Slovenka rado boravi u podružnici tvrtke u Zagrebu, ali ipak najviše voli biti u Kini, gdje nad

Hoće li Facebook postati svjetska središnja banka?

24.06.2019.

Glavni problem koji su kriptovalute imale do sada, tj. imaju još uvijek - s obzirom na to da Facebook još nije lansirao libru i ona neće zaživjeti još godinu dana - jest problem adopcije, odnosno to što se ne koriste na puno mjesta. Kriptovalute omogućava

Orqa FPV naočale u dvije minute ostvarile cilj na Kickstarteru

16.06.2019.

Naočale za upravljanje dronovima domaćeg startupa Orqa ove subote u 20 sati su dobile svoju Kickstarter kampanju. U 20:02 ista je premašila zacrtani cilj

Tag cloud

  1. 1919 članka imaju tag hrvatska
  2. 1941 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 961 članka imaju tag trgovina
  8. 951 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 678 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 961 članka imaju tag EU
  12. 896 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 580 članka imaju tag maloprodaja
  18. 545 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 501 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 423 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija