Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ruj 2024

Postrnom sjetvom do dvije žetve - ječam u listopadu, soja u lipnju

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Nikola Kučar  

Postrnom sjetvom do dvije žetve - ječam u listopadu, soja u lipnju

Glavni koncept je jednostavan, na istoj oranici imamo dvije žetve godišnje: jedan glavni usjev i jedan postrni. Kao najbolja varijanta pokazala se sjetva ječma u jesen, nakon koje slijedi postrna sjetva soje, pojašnjava Ante Rogić iz Axereala.

Procjenjuje se da je ove godine u Hrvatskoj posijano oko 15 tisuća hektara postrne sjetve, većinom soje, uz nešto suncokreta i kukuruza, kaže nam Ante Rogić, voditelj veleprodaje za sjeme i zaštitu u Axereal Croatia.

Postrna sjetva, podsjeća, novi je koncept koji je kod nas postao popularan prije nekoliko godina, a dolazi iz Njemačke i Francuske.

"Glavni koncept je jednostavan – na istoj oranici imamo dvije žetve godišnje: jedan glavni usjev i jedan postrni. Kao najbolja varijanta pokazala se sjetva ječma u jesen, nakon koje slijedi postrna sjetva soje", pojašnjava.

Produžena vegetacija i znatno veći prinosi
Sjetva ječma obavlja se u listopadu, a žetva u lipnju, nakon čega odmah slijedi sjetva postrne kulture, najčešće soje, koja se žanje krajem rujna ili početkom listopada.

"Time smo produžili vegetaciju i postigli znatno veće prinose u usporedbi sa sjetvom u ranim proljetnim rokovima, za koje je ječam inače predviđen", pojašnjava Mario Đukić, menadžer komercijalnog tima. Dodaje, druga važna inovacija je sjetva postrne soje, koja je proizašla iz njihovog programa sjetve ranih ozimih ječmova. Ova soja ima vrlo kratku vegetaciju, koja traje oko 90 do 95 dana.

Ono što čini ovu praksu posebnom je dodatna zarada uz minimalna ulaganja, napominje Rogić. Tlo je već obrađeno, a na oranici tijekom ljeta ne raste korov, što je bio problem u prošlosti. "Osim toga, pokrov na zemlji pomaže spriječiti eroziju i poboljšava vodno-zračni režim te mikrobiološki sastav tla“, dodaje.

Prednosti postrne sjetve uključuju poboljšanje kvalitete tla, sprječavanje erozije, održavanje tla pokrivenim cijele godine i povećanje prihoda za proizvođače.

Lideri u proizvodnji pivarskog ječma
Axereal je u Hrvatskoj prvenstveno prepoznat kao najveći organizator proizvodnje pivarskog ječma, s ugovorenom proizvodnjom na približno 15 tisuća hektara diljem zemlje.

"Osim toga, bavimo se proizvodnjom, doradom i prodajom sjemena soje i pšenice. Jedno smo od rijetkih doradnih postrojenja u Hrvatskoj koja koristi optički čistač, što nam omogućuje da ponudimo samo najkvalitetnije sjeme", objašnjava Đukić.

Prema službenim podacima, ova tvrtka danas drži 30 posto udjela i vodeća je kompanija u segmentu sjemena soje. Njihov daljnji fokus su sjemena pšenice, s obzirom na nadolazeću sjetvu, a isti pristup primjenjuju i na cijeli asortiman.

"Imamo vrhunsku genetiku, visokorodne sorte izuzetne kvalitete i iznimno kvalitetnu doradu. Naš laboratorijski tim pušta na tržište samo najkvalitetnije sorte soje, kukuruza, ječma i pšenice. Posebno smo usmjereni na vlastite površine, uključujući veliko ogledno polje u Novoj Gradiški, gdje sve prolaze rigorozna testiranja prema svojim karakteristikama", pojašnjava Đukić.

Kada je riječ o soji, fokusiraju se na grupe zriobe, broj mahuna i njihovu visinu. Slično postupaju i s pšenicom. Prvo je proizvode na vlastitim površinama, a zatim dorade i distribuiraju svojim partnerima.

Njihove najprodavanije sorte soje su ES Tribor i ES Pallador.

"Tribor, iz grupe zriobe 0, najrasprostranjeniji je u Hrvatskoj te se dokazao u uvjetima sjeverozapadne i istočne regije. Iz grupe zriobe I ističe se ES Conqueror, koja je postigla izvanredne rezultate", dodaje.


Komentari članka

Vezani članci

Žito grupa preuzima baranjsku tvrtku s više od 1.000 ha poljoprivrednog zemljišta

11.03.2026.

Žito grupa nastavlja širenje poljoprivredne proizvodnje u istočnoj Hrvatskoj. Potpisan je kupoprodajni ugovor između tvrtke Novi Agrar, članice Žito grupe, i baranjske tvrtke Anabbela iz Duboševice, čime potonja prelazi u stopostotno vlasništvo Žito grupe

Proljetna sjetva 2026.: Dovoljno sjemena, rast interesa za jednu uljaricu, a što je s gnojivom?

09.03.2026.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini proizvedeno je oko 1,05 milijuna tona pšenice, čime je prvi put premašena simbolična granica od milijun tona

Darko Babić: Uz vrhunske hibride i sorte imamo i dobre vijesti o cijeni

20.02.2026.

Ususret proljetnoj sjetvi, na stručnom predavanju tvrtke AgroChem MAKS predstavljen je sjemenski program SelectiS. Razgovarali smo s voditeljem divizije sjemenarstva dr.sc. Darkom Babićem.

VSŽ osigurala milijun eura za kreditiranje sjetve, za većinu poljoprivrednika uz 1% kamate

13.02.2026.

Iznosi se kreću od minimalnih 5.000 do maksimalnih 35.000 eura, a koriste se isključivo za nabavu sjemena, presadnica, zaštitnih sredstava, gnojiva i goriva

Mladen Ferenčak: Nije nam cilj samo "ne orati" već pratiti stanje tla

02.02.2026.

Mladen Ferenčak iz Đurđevca obrađuje 280 hektara, a svoju proizvodnju bazira na analizama tla jer smatra da bez poznavanja stvarnog stanja tla dolazi do nepotrebih troškova i slabijih rezultata

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke