Postupno smanjiti broj distributera

Iako je dosad najveća plinska kriza iza nas, još uvijek postoji mogućnost da do kraja zime i uz redovni dotok ruskog plina bude redukcija za dio gospodarstva. Naime, jedino skladište plina Okoli je zbog duljeg prekida isporuka ruskog plina ispražnjeno više nego što je uobičajeno za ovo doba godine, pa se približava granici kad više neće moći davati maksimalnih 240.000 prostornih metara na sat. Zato, kao i zbog nedovoljnih tehničkih karakteristika sustava koji ne može primiti dovoljno plina za vršnu potrošnju, u slučaju duljih velikih zahlađenja i povećane potrošnje postoji mogućnost uvođenja redukcija dijelu gospodarstva, kažu u Ini.

Naime, Gazprom im neće većim isporukama nadoknaditi neisporučeno, nego će im za toliko smanjiti račun. Osim toga, zbog tehničkih razloga uobičajeno je da se zimi plin samo vadi iz skladišta, a ne i utiskuje. U Ini ističu da takvih problema s plinom ne bi bilo da je prije nekoliko godina uvedena realna cijena tog sve popularnijeg energenta. Ona bi omogućila brojna neophodna ulaganja koje su predlagali prošlih godina, od kojih se ovako zbog njihove neisplativosti odustalo ili se njihova provedba jako oduljila. Tu spadaju gradnja novog skladišta plina i pet »isparivačkih stanica« kod distributera, čime bi se u vrijeme vršne potrošnje osiguralo dodatnih 25.000 'kubika' na sat, te gradnja LNG terminala. Ali to nije ni čudo kad se zna da su, prema njihovim podacima, Ini u posljednjih devet godina zbog nerealnih cijena plina prihodi smanjeni za čak 16 milijardi kuna.

Loše je i što je pogrešna politika cijena većinu potrošača orijentirala na plin.
Zato predlažu ubrzano otklanjanje dispariteta među cijenama energenata te tržišni princip određivanja cijena plina sa socijalnim klauzulama. U Ini upozoravaju i na uglavnom nekontrolirano povećavanje potrošnje plina, što ne prati i njegova dobava, te na preveliki broj od čak 39 distributera koji nemaju dovoljnu kadrovsku i financijsku snagu za povećanu sigurnost opskrbe. Zato smatraju da bi se njihov broj postupno trebao smanjiti na pet. U Ini očekuju skoro izdvajanje trgovine plinom i skladišta Okoli u neku državnu tvrtku, a za skladište kao realnu odštetu spominju 150 milijuna dolara.

Ministarstvo: Nema govora o ponovnim redukcijama
Nema govora o ponovnim redukcijama plina, izjavio je savjetnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva i glasnogovornik Tomislav Mazal, koji je time demantirao najave iz Ine da bi u slučaju niskih temperatura moglo doći do ponovnih redukcija u opskrbi prirodnim plinom.»Stanje u skladištu Okoli je 323 milijuna prostornih metara plina. Uz obnovljeni uvoz iz Rusije i domaću proizvodnju nema govora ni o kakvim redukcijama i ako temperature padnu«, rekao je Mazal. Prema podacima iz Plinacroa, u Hrvatsku trenutačno stiže 100 posto ugovorenih količina plina iz Rusije odnosno 131.000 prostornih metara na sat. Iz Plinacroa također naglašavaju da plinski transportni sustav omogućava prihvat i većih količina plina od dosadašnjih te da tehničke karakteristike plinskog transportnog sustava ni u kojem slučaju nisu niti mogu biti uzrok redukcija.

Za tisuću 'kubika' 450 dolara
U Ini doznajemo da su interventni uvoz plina koji je Hrvatsku spasio od još strožih redukcija platili oko 450 dolara za tisuću 'kubika' (bez transportnih troškova). Pritom im je, napominju, na ruku išla činjenica da su ga kupili na »spot« tržištu na kojem se cijene plina nakon tri mjeseca usklađuju sa sada znatno smanjenim cijenama nafte, dok ih Rusi usklađuju nakon devet mjeseci.