Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Lip 2011

Potpora za edukaciju ima, zašto se ne koriste?

Izvor: www.privredni.hr · Autor: PV  

Potpora za edukaciju ima, zašto se ne koriste?

Kao glavni razlog nekorištenja potpora poduzetnici ističu složenu proceduru zbog koje ih je većina sklonija samostalnom financiranju cjeloživotnog obrazovanja. Drugi važan razlog je neinformiranost o potporama.

Veći dio znanja i vještina za koji je iskazan interes među poduzetnicima i obrtnicima pokriven je programima poticanja razvoja i obrazovanja malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, navodi se u zaključku Analize edukativnih potreba i poduzetničkih vještina Centra za razvoj ljudskih potencijala Hrvatske gospodarske komore. Analiza se u Hrvatskoj radi već treću godinu za redom, svaki put u suradnji s Institutom za javne financije i Hrvatskom obrtničkom komorom te uz financijsku pomoć Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP). Kako je kazala Vesna Štefica, pomoćnica direktora Centra i voditeljica projekta, istraživanje za ovu godinu je pri kraju, a u listopadu će se provesti i regionalno istraživanje u osam zemalja. Uz Hrvatsku, ono uključuje i Albaniju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru i Tursku. “Možemo ustvrditi da su programi MINGORP-a relativno dobro prilagođeni potrebama potencijalnih korisnika te da su moguća tek mala poboljšanja u procesu definiranja programa”, ističe se, među ostalim, u prošlogodišnjem istraživanju.

Jedan od tih programa je rješavanje problema i konflikata za što bi se trebali osmisliti programi za edukaciju voditelja ljudskih resursa, a potom i programi informatičkih znanja i vještina, kao i neki drugi programi. “Za poboljšavanje usmene i pismene komunikacije na hrvatskom i stranom jeziku te za unaprjeđivanje matematičko-numeričkih znanja i vještina trebalo bi uspostaviti dvojaki sustav djelovanja. Prvo, sustav osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja trebalo bi prilagoditi kako bi se na dugi rok ostvarili pozitivni pomaci u tom smjeru. S druge strane, potrebno je omogućiti i kreirati programe obrazovanja za postojeće poduzetnike. Za znanje stranih jezika poduzetnicima se mogu omogućiti sufinancirani programi u dogovoru sa školama stranih jezika s naglaskom na poslovnu korespondenciju. Za komunikaciju na hrvatskom jeziku valjalo bi poduzetnike upoznati s poslovnim bontonom te povezati programe s razvojem informatičkih znanja i vještina poput obrade teksta (MS Word), prezentacijskih vještina (MS Powerpoint) i korištenja e-mail komunikacije (MS Outlook). Osnovne koncepte matematike i numerike valjalo bi povezati s poslovnim potrebama te uz nadogradnju korištenja standardnih alata za manipulaciju podacima (npr. MS Excel, MS Access)”, stoji u istraživanju. Jednako kao i 2009., lanjsko istraživanje je pokazalo da se državne potpore za obrazovanje nedovoljno koriste. Mala i srednja poduzeća češće ih koriste kroz porezne olakšice, a manje u formi sufinanciranja ili potpunog financiranja obrazovnih programa. Ipak, korištenje poreznih olakšica u odnosu na 2009. znatno se povećalo, dok je stagnirao udio koji se odnosi na sufinanciranje. Još je nepovoljnije stanje kod obrtnika koji gotovo uopće ne koriste raspoložive poticaje za obrazovanje. “Za efikasno provođenje edukativnih usluga nužno je umrežavanje provoditelja programa i lokalnih i regionalnih institucija te poslovnih asocijacija poput županijskih komora, regionalnih razvojnih agencija i slično. Potrebna je i intenzivnija kampanja prezentiranja i približavanja svih oblika potpora u javnosti putem šireg spektra dostupnih lokalnih i nacionalnih medija”, zaključuje se.

Istraživanje je pokazalo i zbog čega se potpore ne koriste dovoljno. Glavni je razlog, navodi se, složena procedura za njihovo dobivanje, zbog koje anketirani očito nemaju motivaciju takve potpore uopće tražiti i jednostavno su skloniji samostalnom financiranju jer smatraju da bi ih složena procedura i birokracija mogle stajati puno vremena. Sljedeći važan razlog je neinformiranost ispitanika, koja se očituje u nepravodobnom dobivanju informacija o korištenju potpora ili pak potpunom nepoznavanju sustava državnih potpora. Zamjetno je da mikropoduzeća češće navode neinformiranost o postojanju potpunog financiranja obrazovnih programa (41 posto) od malih (29 posto) i srednje velikih poduzeća (25 posto). Krivnja za takvu neinformiranost nije isključivo i samo na malom i srednjem poduzetništvu nego i na onima koji takve potpore omogućavaju, jer je iz podataka očito kako prezentacija potpora i njihova prisutnost u medijima i glasilima nije dovoljna. Drugim riječima, možemo pretpostaviti kako bi konstantna i relativno jeftina kampanja prezentiranja takvih potpora u javnosti dovela do boljih rezultata u njihovom korištenju, a svakako u tome svoje mjesto moraju naći i značajnu ulogu odigrati i državna, lokalna i regionalna tijela te druge cehovske organizacije. Zanimljivo je i to da je čak 18 posto ispitanika koji ne koriste potpore potpunog financiranja navelo da su znanja i vještine njihovih zaposlenika zadovoljavajuće pa im zbog toga te potpore nisu ni potrebne, dok je udio takvih kod obrtnika 24 posto. Inače, kako se navodi, MINGORP je u programu poticanja malog i srednjeg poduzetništva za razdoblje od 2008. do 2012. definirao smjernice provedbe poticaja za razvoj malog gospodarstva te utvrdio ciljeve, mjere i mehanizme provedbe i praćenja aktivnosti i projekata. Na taj je način Ministarstvo željelo stvoriti uvjete i pretpostavke za daljnji razvoj malog i srednjeg poduzetništva koje obuhvaćaju i jačanje konkurentske sposobnosti, u prvom redu cjeloživotnim obrazovanjem u poduzetništvu i obrtništvu. Upravo iz tih razloga pokrenuti su i projekti kojima je cilj cjeloživotno obrazovanje i usvajanje specifičnih znanja i vještina za poduzetništvo i posebno za obrtništvo.

Ukupan iznos dodijeljenih potpora u 2009. iznosi 222,6 milijuna kuna za odobrenih 4246 poduzetničkih zahtjeva, a najviše je zahtjeva odobreno za projekte jačanja konkurentnosti malog gospodarstva (1210) te dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrtništvu (1063). Najveći dio potpora odnosio se na poduzetničku infrastrukturu (68,2 milijuna kuna) te također na jačanje konkurentnosti maloga gospodarstva (55,8 milijuna kuna). U 2010. je za jačanje konkurentnosti maloga gospodarstva izdvojeno 64,2 milijuna kuna, a za poduzetničku infrastrukturu, tj. izgradnju poduzetničkih zona 74,2 milijuna kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Zagrebačka tvrtka razvila sustav za edukaciju liječnika. Reakcije su fantastične

12.08.2019.

“Reakcije liječnika su fantastične. Kažu da je ovo sustav koji donosi novi standard u edukaciju. Prošle godine je u Hrvatskoj bilo preko četiri tisuće medicinskih događanja - od minijaturnih pa sve do velikih kongresa. Medicina se razvija jako brzo, dolaz

Studentima godišnje 10 tisuća kuna

08.08.2019.

Sporazum o suradnji se sklopio za četiri iduće akademske godine, a novac je iz Državnog proračuna

Bez posla je 10.715 Hrvata s diplomom, najviše ekonomista

29.07.2019.

Trenutačno se na hrvatskoj burzi nalazi 10.715 nezaposlenih građana s diplomom nekog fakulteta ili akademije. Jednako tako bez posla je i 7441 osoba koja ima diplomu prvog stupnja fakulteta, stručnog studija ili visoke škole, piše u nedjelju Večernji list

Nitko ih ne želi završiti: Ovih 19 srednjoškolskih smjerova nije upisao niti jedan učenik

19.07.2019.

I dok je u pojedinim školama vladala borba za svako mjesto, dio srednjoškolskih programa na netom završenom upisnom roku nije odabrao niti jedan školarac

Djelatnici FERIT-a educirali se u Poduzetničkom inkubatoru BIOS

16.07.2019.

Laboratorij je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima koji se bave inovacijama i razvojem tehnološke opreme i uređaja. Osnovna je ideja da se u hardverskom laboratoriju pored opreme mogu naći i osobe koje imaju potrebna znanja i vještine.

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1958 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 902 članka imaju tag ict
  12. 963 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 332 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija