Potrošnja plina u 2024. na rekordnoj razini, IEA očekuje rast i u 2025.

Geografski motor ‘relativno snažnog rasta‘ bila je azijsko-pacifička regija, među sektorima izdvajala se potražnja u energetskom sektoru i u industriji
Potrošnja plina u svijetu dosegnula je u 2024. novu rekordnu razinu, a trebala bi porasti i u 2025., uz tijesnu ponudu pod pritiskom punjenja skladišta u Europi, upozorila je u utorak Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Potrošnja plina porasla je lani za 2,8 posto, odnosno za 115 milijardi kubika, izračunala je agencija na temelju preliminarnih podataka. Rast je iznad prosjeka u razdoblju od 2010. do 2020. kada je potrošnja rasla za dva posto godišnje, ističu.

Plin je lani bio na vrhu ljestvice goriva po udjelu u rastu potražnje za energijom u 2024., od oko 40 posto, prema preliminarnim podacima.

Geografski motor ‘relativno snažnog rasta‘ bila je azijsko-pacifička regija, među sektorima izdvajala se potražnja u energetskom sektoru i u industriji. I europska industrija trošila je lani više plina, ali još nije ni izbliza dostigla pretkriznu razinu.

Opskrba kaska
Ponuda ukapljenog prirodnog plina (LNG) porasla je lani za 2,3 posto odnosno za 13 milijardi kubika, izračunali su u IEA-i. Rast je tako bio znatno ispod prosjeka u razdoblju od 2016. do 2020. kada je godišnja stopa rasta iznosila osam posto.

Kočnica ponudi bila je odgoda projekata, uz probleme u proizvodnji u skupini proizvođača poput Angole, Egipta i Trinidada i Tobaga.

U ovoj godini trebala bi porasti za pet posto, odnosno za nešto više od 25 milijardi kubika, procjenjuju u IEA-i, ističući očekivano pokretanje projekata i ubrzanu preradu ponajprije u Sjevernoj Americi.

Ruski projekt Arctic LNG 2 nije uvršten u procjene zbog sankcija, napominju.

Protuteža većoj opskrbi LNG-om bit će smanjena isporuka ruskog plina cjevovodima u Europu, ističe IEA, dodajući da procjenu temelji na pretpostavci da ruski plin do kraja godine neće plinovodima preko Ukrajine stizati europskim kupcima.

Zimska opskrba Europe sigurna
- Naša procjena naznačuje da u neposrednoj budućnosti (obustava isporuka ruskog plina cjevovodima - op. ur.) ne bi trebala predstavljati rizik za sigurnost opskrbe članica EU-a s obzirom na obilne zalihe u skladištima, povezanost infrastrukture i pristup svjetskom tržištu LNG-a - stoji u izvješću.

U znatno je težoj poziciji Moldavija, naglasili su, dodavši da njezina opskrba tokom zime zahtijeva blisku suradnju s regionalnim i međunarodnim partnerima.

U cijeloj 2025. obustava će smanjiti opskrbu Europe ruskim plinom putem cjevovoda za oko 15 milijardi kubika u odnosu na 2024., procjenjuju.

Samo od početka godine zalihe plina u EU smanjile su se za 15 milijardi kubika, što bi moglo potaknuti potražnju tokom ljeta kako bi se skladišta napunila. Europa će zato možda ove godine morati uvesti više ukapljenog plina, što će pak ‘zategnuti odnos ponude i potražnje na svjetskim tržištima‘, upozoravaju.

U takvim je uvjetima nužna pojačana međunarodna suradnja kako bi se osigurala opskrba, ističu, navodeći primjer mehanizma pravodobnog upozorenja koji su uspostavili EU i Japan.