Prema sigurnijoj poljoprivredi

Iako se osiguranje usjeva i nasada sve češće primjenjuje i u Hrvatskoj, još uvijek znatno zaostajemo za većinom europskih zemalja. U nas je tako osigurano tek oko četiri posto zemljišta.

Štete od elementarnih nepogoda u poljoprivredi svake se godine procjenjuju u iznosima od nekoliko stotina milijuna kuna do nekoliko milijardi. Tek mali dio tih šteta – prosječno oko 20 milijuna kuna godišnje - nadoknadi se kroz sustav pomoći kojim država isplaćuje novac nakon prijave štete. S obzirom na to da tu nije riječ o sustavu naknade štete nego o pomoći, iznosi koje poljoprivrednici dobivaju nakon oluje ili tuče najčešće su višestruko manji od pretrpljene štete. Štetama od prirodnih nepogoda valja pridodati i druge rizike u poljoprivredi, od kojih su najznačajnije razne bolesti što mogu zahvatiti kako biljke, tako i životinje. Jedini djelotvoran način stvarne zaštite od svih tih rizika je osiguranje usjeva, nasada i životinja jer se samo tako šteta može nadoknaditi u potpunosti.

Iako se taj oblik osiguranja zadnjih godina širi i u Hrvatskoj, još uvijek znatno zaostajemo za većinom europskih zemalja. U nas je tako osigurano tek oko četiri posto zemljišta, što je četiri puta manje nego u Sloveniji i sedam puta manje od prosjeka 15 “starih” članica Europske unije. Europski rekorderi su Austrijanci, kod kojih je osigurano čak 78 posto zemljišta, a iznad 50 posto su i naši susjedi Mađari.

Presudne su subvencije
Uspjeh tog oblika osiguranja u velikoj mjeri ovisi o subvencijama države i lokalne samouprave. U Austriji su te subvencije 25 posto, u Francuskoj do 30 posto, u Španjolskoj i preko 50 posto, a u poljoprivredno vrlo naprednoj Nizozemskoj čak 75 posto. Toliku razinu subvencija ostvaruju i neki hrvatski poljoprivrednici, a taj bi podatak trebao napokon razbiti predrasudu da je osiguranje usjeva, nasada i životinja preskupo.

Tri su razine subvencija za osiguranje u Hrvatskoj. Na državnoj razini 25 posto premije plaća Ministarstvo poljoprivrede, u kojemu ističu da će s takvim subvencioniranjem svakako nastaviti. Prema njihovim podacima, sve je više poljoprivrednika koji se odlučuju za osiguranje, iako ono još nije obvezno za one koji su u sustavu poticaja. Takvu obvezu u Ministarstvu još ne planiraju uvesti, premda se za to već neko vrijeme zalažu osiguravateljska društva. Drugi dio subvencija, u iznosu od 25 posto, poljoprivrednici ostvaruju na razini županija, što je do sada uvelo 19 županija i Grad Zagreb. Iznimke su samo Istarska i Primorsko-goranska županija. Dodatnih 10 do 25 posto subvencije uveli su neki gradovi i općine, pa tako, primjerice, u Jastrebarskom poljoprivrednici plaćaju tek 25 posto premije osiguranja jer preostalih 75 posto pokrivaju država, županija i grad.

Bik vrijedan 200.000 kuna
Kad je riječ o osiguravateljskim kućama, pionir u osiguranju usjeva, nasada i životinja je Croatia osiguranje koje drži oko 90 posto tog dijela tržišta. Njihove police pokrivaju rizike od ledotuče, oluje, poplave, mraza i više istodobnih vremenskih nepogoda. Klijenti su im uglavnom velike kompanije, poput Agrokora i Adrisa, a ključni cilj privući što više od ukupno 160.000 malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja posjeduju oko dvije trećine poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. Cijena police osiguranja u konkretnom slučaju ovisi o nizu faktora, poput subvencije, rizika osiguranja i procjene prinosa. Premija osiguranja za pšenicu, primjerice, može biti i samo stotinjak kuna za urod s jednog hektara, dok premija osiguranja po stablu masline može, uz sve subvencije, biti i manja od dvije kune.

Unatoč tako niskoj premiji, prema podacima Saše Smreka, šefa Odjela za osiguranje usjeva i nasada u Croatiji, od pet milijuna stabala masline u Hrvatskoj osigurano je tek oko jedan posto. Nešto su bolji rezultati u osiguranju domaćih životinja, posebno svinja, ali to je zbog velikih tvrtki koje su osigurale sve najveće svinjogojske farme, ukupno više od 320.000 svinja. Prošle je godine Croatia od ukupno 430.000 goveda u kontroliranom uzgoju osigurala njih više od 60.000, a štetu su platili za 5222 krave. Najskuplje govedo bio je rasplodni bik koji je 2005. godine uvezen iz Amerike, te potom osiguran na 200.000 kuna. Bik je, nažalost, nakon dvije godine zaklan zbog problema s papcima i artritisom. Osnovno osiguranje za pse i mačke u Croatiji uključuje rizike od uginuća i eutanazije, a moguće je ugovoriti i dopunsko osiguranje veterinarske intervencije. Osiguravaju se još i domaća perad, pernata divljač, divlje životinje u zoološkim parkovima, školjkaši i ribe u uzgoju te puževi, koje se može osigurati i od rizika uginuća zbog međusobnih tučnjava.

Među rijetkim osiguravateljskim društvima koja nude osiguranje usjeva i nasada nalazi se i Triglav osiguranje. Prema njihovim podacima, taj dio tržišta snažno raste jer su u cijeloj 2007. godini ostvarili 4,8 milijuna kuna bruto zaračunate premije, a u prvih devet mjeseci 2008. već 6,8 milijuna kuna. Početkom svake godine Triglav osiguranje potpisuje sa županijama ugovore o subvencioniranju osiguranja usjeva i nasada, a surađuju i s raznim udrugama, poput udruga voćara i vinogradara. Cijena osiguranja u Triglavu varira od županije do županije jer ovisi o subvencijama, ali i i nizu drugih faktora: mjestu osiguranja, većoj ili manjoj izloženost riziku, štetama, kulturi koja se sije ili sadi te o otkupnoj cijeni pojedine kulture koja se formira tijekom godine.

Za većinu prerizično
Većina ostalih osiguravateljskih društava u širokom luku zaobilazi osiguranje usjeva i nasada jer ga smatraju previše rizičnim. Tako u Allianzu kažu da takvo osiguranje u pravilu ostvaruje lošije rezultate na hrvatskom tržištu od rezultata ostalih imovinskih osiguranja, a nerijetke su i godine u kojima ostvare negativan omjer premija i šteta. Ni na razini cijele grupe, razvoj se ne temelji na proizvodima poput osiguranja usjeva i životinja, iako ih neke članice grupe nude, poput Allianza u Slovačkoj i Bugarskoj. U Allianzu načelno podržavaju prijedlog da se osiguranje usjeva, nasada i životinja uvede kao obvezno za sve poljoprivrednike koji dobivaju državne poticaje. To bi vjerojatno potaknulo više osiguravatelja na ulazak u tu vrstu osiguranja i posljedično, kroz veću konkurenciju, donijelo određene prednosti i samim osiguranicima.

Ni Generali osiguranje trenutačno nema u svojoj ponudi tu vrstu osiguranja, niti je namjerava uskoro uvoditi, jer su usmjereni na druge proizvode. S obzirom na klimatske promjene, u Generaliju očekuju nastavak trenda porasta broja ekstremnih vremenskih nepogoda, što će dodatno otežavati izračun premija za osiguravatelje, zato što se premija neće moći odrediti prema statističkim pokazateljima utemeljenima na iskustvima iz prošlosti. Generali Grupa ipak nudi takva osiguranja u nekim drugim državama, poput Mađarske i Srbije. Interes za tu vrstu osiguranja za Generali ne ovisi isključivo o eventualnoj odluci da se uvede kao obveza, nego o procjeni dugoročnog uspjeha u smislu povrata ulaganja i ostvarenja dobiti.

U pet godina 3,5 milijuna kuna
Među jedinicama lokalne samouprave koje prednjače u subvencioniranju osiguranja usjeva, nasada i životinja svakako je i Zagrebačka županija. Prema podacima koje smo dobili od pročelnice za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Gordane Županac, Zagrebačka županija od 2003. godine subvencionira 25 posto premije osiguranja usjeva sjemenskog i sadnog materijala, povrća, cvijeća, višegodišnjih nasada, plastenika i staklenika. U pet godina za subvenciju je izdvojeno oko 3,5 miljuna kuna. Od 2006. subvencionira se i osiguranje rasplodne stoke i kokoši, za što je ukupno isplaćeno 600.000 kuna. Prošle godine Zagrebačka je županija u subvencioniranje osiguranja uložila više od 1,3 miljuna kuna, a s obzirom da su dosad obuhvatili gotovo sve vrste proizvodnje u poljoprivredi, nema planova daljnjeg širenja subvencija.

Zadarska županija počela je subvencionirati osiguranje usjeva i nasada 2006. godine. Korisnici subvencija su zasad samo obrti i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) jer Županija, prema riječima pročelnika za poljoprivredu Željka Katuše, nema novca za subvencije velikim tvrtkama. Subvencija iznosi 25 posto premije, a prve godine kada je uvedena (2006.) iskoristilo ju je 11 OPG-a, a županija je izdvojila 42.800 kuna. Već 2007. godine izdvajanja su gotovo udvostručena, na 81.500 kuna, a subvencije je iskoristilo 16 OPG-a.