Prerađivačima napokon više kredita nego građevincima

Povećanju stope rasta kredita od 6,1 posto lani je najviše pridonijelo ubrzanje kredita poduzećima iako su najvišu stopu, čak 18,6 posto, zabilježili krediti državnim jedinicama. U potrazi banaka za sigurnijim klijentima i u kreditiranju tvrtki rastom su prednjačile one iz javnog sektora, s rastom od 15,3%, dok su kod tzv. ostalih trgovačkih društava krediti rasli umjerenijih 8,1 posto.

U godišnjem izvješću Hrvatske narodne banke (HNB) za 2011. ističe se i zanimljiva sektorska značajka: lani je napokon zaustavljen trend dominacije građevinske djelatnosti u novoodobrenim kreditima. Iako u ukupnoj strukturi kredita još vode građevinari, najveći dio prirasta kredita 2011. bio je usmjeren prerađivačkoj industriji, posebice prehrambenoj, a potom poljoprivredi te poslovanju nekretninama, navodi HNB. Krediti prerađivačkoj industriji su potkraj 2011. ujedno imali i najveći udio u kreditnom portfelju tzv. ostalih trgovačkih društava, a povećani su za 9,4%. U poljoprivredi i poslovanju nekretninama zabilježene su i veće stope rasta kredita, od 28 i 15 posto, ali su i dalje posrijedi relativno niske razine. Naime, glavninu kreditnog portfelja "ostalih trgovačkih društava" i dalje drže prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo. "Zbog znatnog udjela koji u kreditnim portfeljima ima financiranje gradnje te prodaje stanova i drugih objekata banke su nastavile pružati izravnu i neizravnu podršku građevinarstvu. Krediti toj djelatnosti (ne računajući one u javnom sektoru, tj. cestama) u 2011. blago su porasli, a u posljednjem su tromjesečju smanjeni.

Time je prekinut trend njihova snažnog rasta iz prethodnih godina", stoji u analizi HNB-a. Ipak, istodobno kvarenje kvalitete tih kredita i u 2011. dalo je najveći doprinos pogoršanju kvalitete ukupnih kredita. Udio problematičnih (iz skupine B i C) u tom sektoru dosegnuo je 33,5%, a pokrivenost ispravcima vrijednosti i rezerviranjima još je ispod 30%. Kreditiranje novih projekata je usporeno, a banke su obnovile i restrukturirale znatne iznose kredita kako bi potaknule aktivnosti na tržištu nekretnina i izbjegle veće gubitke. Intenziviranje aktivnosti produljavanja rokova otplate i restrukturiranja plasmana (ne samo kredita) općenito je jedno od izraženijih obilježja poslovanja banaka u 2011., a rekordan je u tom smislu bio kraj godine. U prosincu je obnovljeno ili restrukturirano čak 5,7 mlrd. kuna plasmana.