Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Ou 2020

Presuda za 'švicarac': Banke odahnule, dužnici razočarani. Borbu nastavljaju najhrabriji

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Presuda za 'švicarac': Banke odahnule, dužnici razočarani. Borbu nastavljaju najhrabriji

S velikim nestrpljenjem iščekivana odluka Vrhovnog suda kojom je konverzija kredita iz 2015. godine proglašena zakonitom bankama je donijela veliko olakšanje, a brojni su potrošači ostali prilično razočarani.

Premda se jučer popodne odluka suda još pomno iščitavala, većina uključenih aktera slaže se s mišljenjem da će nakon nje bivši dužnici u švicarskim francima izgubiti interes za tužbe protiv banaka, barem kada su u pitanju oni koji su prihvatili konverziju.

- Oni najhrabriji vjerojatno će nastaviti pravnu borbu, možda završiti na Europskom sudu i ostvariti neki uspjeh. No, iz odluke Vrhovnog suda proizlazi da oni koji su napravili konverziju imaju novi ugovor s bankom i više nemaju za što tužiti - kaže jedan od odvjetnika koji je dosad bio na strani potrošača, ali ističe da će vjerojatno i dalje moći tražiti neka “otvorena vrata”.

Ogledni postupak
U oglednom postupku koji je pokrenuo Općinski sud u Pazinu postavljeno je pitanje Vrhovnom sudu je li sporazum o konverziji nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli. Nakon tri mjeseca Vrhovni sud je odlučio da je sporazum o konverziji između banaka i potrošača valjan neovisno o tome što su odredbe osnovnog ugovora ništetne. Odluka se temelji na zaključku iz prijašnjih sudski presuda kojima je utvrđeno da su nepoštene i ništetne odredbe osnovnog ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u švicarskim francima, ali ne i to da bi osnovni ugovori iz tog razloga bili u cijelosti ništetni. Također, Vrhovni sud podsjeća da su banke bile dužne postupati po Zakonu o konverziji, a korisnici kredita mogli su odlučiti hoće li prihvatiti sporazum o konverziji ili će zadržati važeće ugovorene uvjete. Sklapanjem sporazuma između banaka i korisnika kredita nastala je nova pravna osnova. Ovim oglednim primjerom očekuje se da će nižestupanjski sudovi brže i lakše rješavati predmete, a osim veće pravne sigurnosti, Vrhovni sud smatra da će se postići i jeftinije sudovanje.

Argumenti koje iznosi u svojoj presudi uglavnom su i argumenti banaka koje već dulje vrijeme tvrde da potrošači koji su prihvatili konverziju više nemaju pravni interes za vođenje spora. Nekoliko sati prije nego što je Vrhovni sud objavio odluku, u Hrvatskoj udruzi banaka su rekli kako je jedina logična odluka ona da je konverzija provedena po posebnom zakonu, koji ima veći utjecaj na odnos dužnika i banke od ostalih zakona.

Deseci milijardi kuna
Kako su banke već povećale rezervacije za sudske sporove u slučaju švicarskog franka, a različite su procjene govorile da bi u slučaju gubitka spora njihov trošak mogao biti u desecima milijardi kuna, najnovija odluka Vrhovnog suda došla im je kao dobitak na lotu. To prije što su proteklih tjedana izložene još jednom neugodnom slučaju za njihovu reputaciju, a to je pranje novca. S druge strane, odluka Vrhovnog suda vrlo vjerojatno predstavlja kraj velike pravne bitke dužnika u švicarskim francima protiv banaka iako se u Udruzi Franak i dalje nadaju da će Ustavni sud, na kraju, još jednom srušiti presuditi Vrhovnog suda. Oni navode da je Vrhovni sud izbjegao obrazložiti imaju li dužnici pravo na obeštećenje nakon provedene konverzije te da je oglednim postupkom rješavano pitanje koje nije bitno. “I sada imamo odgovor koji nam ništa ne govori o tome jesu li ugovori u francima ništetni i kakva su naša prava na obeštećenje do dana konverzije. Opet moramo čekati na revizije koje smo čekali i prije”, tvrde u Udruzi Franak.

Dobra strana
“Banke su očigledno uspjele svojim pritiscima djelovati na suce i sve ono što su tvrdile ušlo je u sadržaj rješenja, a Vrhovni sud nije se ni jednom riječju osvrnuo na naše očitovanje te na očitovanja drugih tužitelja umješača”, smatraju u Udruzi Franak. Denis Smajo iz Udruge Potrošač također je razočaran odlukom Vrhovnog suda.

- Smatram da je odluka loša i da nije u skladu s presudama Suda EU. Odlukom smo saznali da konverzija nije ništetna, no, nažalost, Vrhovni sud opet nije konkretno razjasnio naša prava na obeštećenje do konverzije. Opet je potrošače ostavio u sivilu - kaže Smajo. Međutim, ističe i dobre strane posljednje odluke, a to je da su kroz ogledni postupak svi oni koji su zainteresirani za tužbe protiv banaka prijevremeno saznali neke stavove Vrhovnog suda, što znači da mogu biti pošteđeni dodatnih sudskih troškova.

Čeka se Ustavni sud
No, Smajo je optimist, pa se i on nada da će odluku Vrhovnog suda biti moguće srušiti na Ustavnom sudu. On ističe da je ostalo nejasno vrijedi li konverzija retroaktivno. Ako vrijedi, dužnici koji su prošli konverziju nemaju više nikakva prava, ali ako vrijedi samo nakon 2015. godine, onda mogu i dalje potraživati obeštećenje za preplaćenu kamatu i valutnu odredbu.

Međutim, kako ističe jedan odvjetnik, prostor za takvo tumačenje odluke Vrhovnog suda “gotovo je nepostojeći”.

Kako se može saznati, vrlo je vjerojatno da će mnogi dužnici koji su prihvatili konverziju sada povlačiti tužbe protiv banaka, kako za ništetnost cijelog ugovora tako i za nezakonitost pojedinih njegovih odredbi. Budući da je konverzija proglašena zakonitom, sada se očekuje da će suci na nižim razinama donositi odluke koje idu u prilog bankama i da će biti puno više negativnih sudskih odluka za potrošače. One koji nisu potpisali konverziju, mogu se i dalje pozivati na ništetnost pojedinih odredbi, promjenjive kamatne stope i valute.

Vrhovi sud je ovom odlukom, prvi put od stupanja na snagu Zakona o parničnom postupku 1. rujna 2019. godine, zauzeo pravno shvaćanje “o pitanju koje je od odlučnog značenja za veći broj tužbi koje su u većem broju predmeta podnesene pred prvostupanjskim sudovima ili se njihovo podnošenje očekuje”.


Komentari članka

Vezani članci

Svjetska banka odobrila Hrvatskoj dva projekta od ukupno 500 milijuna dolara

29.06.2020.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ove godine, priopćeno je

Građani i tvrtke u bankama drže preko 300 milijardi kuna, većina štednje je u eurima

17.06.2020.

Ukupni depoziti u bankama, u što su uključeni štedni i oročeni depoziti te depozitni novac krajem travnja iznosili su 311,3 milijarde kuna. U odnosu na ožujak, top je pad za 860,3 milijuna kuna, no na godišnjoj razini depoziti su porasli za čak 25,3 milij

Napokon pomak u korištenju EU novca: Stigli smo do prosjeka, u rangu smo s Njemačkom i Slovačkom

16.06.2020.

Očekujući kako će novac iz Europske unije oživjeti njeno anemično gospodarstvo, Hrvatska se 2013. godine priključila bloku od 28 zemalja, a šest godina kasnije dosegnula je prosjek EU-a u povlačenju tog novca, ocijenjeno je u utorak u Bruxellesu, gdje se

Nikola Škorić: Kriptovalute su u koronakrizi dobile na vidljivosti jer je papirnati novac postao manje poželjan

10.06.2020.

U našem segmentu tržišta promjene neće biti toliko radikalne, koliko ubrzane. Ubrzana adopcija postojećih digitalnih tehnologija za sobom će povući i ubrzani razvoj novih. Ukoliko smo ranije procjenjivali kako će se određeni pomak dogoditi unutar pet godi

Država pokriva minimalac, poslodavac ostatak. Treba li uplaćivati cijeli bruto? NE!

13.05.2020.

Nakon što je pandemija koronavirusa zaustavila gospodarstvo, a država 'uletila' poduzetnicima s prijeko potrebnom pomoći, otvorila su se nova pitanja i problemi. Naime, država 'pokriva' plaće do iznosa 4000 kuna, a poslodavac razliku do punog iznosa. No,

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici