Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Srp 2010

Približavanje EU-u povećava šanse za obnovu industrije

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Igor Vukić  

Približavanje EU-u povećava šanse za obnovu industrije

Kad je 1995. godine Siemens uložio u Končarevu tvrtku Energetski transformatori, u njoj je bilo zaposleno 147 radnika, dok je ukupan prihod bio je oko 20 milijuna tadašnjih maraka. Nakon 15 godina, u Končar-ENT-u, zajedničkoj tvrtki s većinskim Siemensovim vlasništvom, radi gotovo 500 radnika, ukupan prihod iznosi 172 milijuna eura, a proizvodi i znanje izvoze se u 80 zemalja svijeta. Približavanjem Hrvatske punopravnom članstvu u Europskoj uniji počelo se iznova buditi zanimanje inozemnih ulagača za sve segmente hrvatske ekonomije, pa tako i za industriju. Na nedavno održanim forumima s njemačkim i talijanskim tvrtkama pokazalo se kako postoji snažno zanimanje i za to ekonomsko područje, prema kojem se često i mnogi u Hrvatskoj odnose s podcjenjivanjem.

Nije teško zaključiti da hrvatskoj prerađivačkoj industriji treba novi investicijski ciklus i ulaganje u tehnološku obnovu. Prema istraživanju Maruške Vizek i Marine Tkalec, znanstvenica s Ekonomskog instituta u Zagrebu, hrvatska je industrija zbog poznatih okolnosti izgubila utrku u tehnološkom razvoju. Dok je 1997. godine proizvodnja s pretežnim udjelom visoke i više tehnološke razine zauzimala 28 posto u ukupnoj dodanoj vrijednosti industrijske proizvodnje, taj je postotak 2007. pao na 23,7 posto. Nasuprot tome, postotak srednjotehnološke proizvodnje porastao je sa 19,2 na 21,6 posto (tu, primjerice, spada brodogradnja). Udjel niskotehnološke proizvodnje porastao je sa 52,3 na 54,7 posto.

Investicije pokreću
Iako je udjel u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije donekle sličan u EU-u i Hrvatskoj (17,1 prema 15,1 posto), na proizvodnju visoke i više tehnološke intenzivnosti u Europi otpada daleko veći postotak: 44,9 posto u 2007. godini, u odnosu na spomenutih 23,7 posto u Hrvatskoj. Mogu li, dakle, investicije vezane s približavanjem Europskoj uniji potaknuti pozitivan tehnološki trend i u Hrvatskoj? Sudionici nedavno održanog Njemačko-hrvatskog foruma smatraju da mogu. Klaus Kellerhoff, stariji potpredsjednik EADS-a, najveće europske aeronautičke kompanije, rekao je u Zagrebu kako je njegova kompanija započela s inspekcijom hrvatskih tvrtki radi moguće suradnje.

“Pregledali smo razne tvrtke i iznenađeni smo visokom obrazovnom razinom zaposlenih”, rekao je Kellerhoff. Ne bude li bilo moguće izravno surađivati s EADS-om, postoji mogućnost suradnje s nekim od njihovih 20.000 dobavljača. EADS je dao signal dobavljačima da rentabilne proizvođače potraže na jugoistoku Europe te je tako u Bosni i Hercegovini već ostvarena suradnja s nekoliko manjih i srednjih poduzeća. Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa u Hrvatskoj, kaže kako njegova tvrtka već razvija visokotehnološku proizvodnju u pogonima u Jankomiru, a vrlo je značajan i rad njihovih brojnih softverskih inženjera. U Jankomiru se izrađuju termoosjetila i osjetila tlaka, a sva proizvodnja ide u izvoz. U Siemensu je i 450 visokoobrazovanih softverskih inženjera koji kreiraju programe za sve podružnice Siemensa u svijetu. “Imamo pametne i obrazovane ljude i na tome treba temeljiti razvoj”, rekao je Fogec. Zajedno s Končar-Energetskim transformatorima, koji su dobitnici priznanja Zlatni ključ za najboljeg hrvatskog velikog izvoznika, grupacija Siemensovih poduzeća ostvarila je prošle godine izvoz veći od 200 milijuna eura.

Slični efekti suradnje s inozemnim tvrtkama vide se i u Elektrokontaktu. “Malo ljudi u Hrvatskoj zna da kupujući štednjak marke Elektrolux, Bosch ili Miele, kupuje i dijelove proizvedene u pogonima na zagrebačkom Žitnjaku”, kaže Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta. Ta je tvrtka dio njemačko-švicarskog koncerna EGO, koji ju je kupio 1993. Prije 11 godina Elektrokontakt se po broju zaposlenih nalazio na 10. mjestu unutar koncerna, a s godinama se popeo na drugo mjesto i sada zapošljava 1400 radnika. Ukupan prihod je 70 milijuna eura, a 90 posto proizvodnje odlazi u izvoz. U siječnju ove godine koncern je u Zagreb iz Švicarske preselio i proizvodnju električnih sklopki. Odlučili su tako jer je ovdje ista razina automatizacije, a niži troškovi visokoobrazovane radne snage. “Taj posao ne bismo dobili da nismo bili inovativni i da nismo pratili trendove u tehnologiji naše proizvodnje”, rekao je Ferdelji.

Visoke tehnologije
Prema riječima Sanija Ljubunčića, ravnatelja Agencije za promociju izvoza i ulaganja, Hrvatska može mnogo toga ponuditi upravo ulagačima iz sektora viših i visokih tehnologija. Uz obrazovanu radnu snagu, njima ne treba mnogo prostora za proizvodne pogone pa mjesta mogu pronaći u nekoj od postojećih poslovnih zona. Zanima ih, međutim, pokretanje proizvodnje u primjerenom roku i bez velikih administrativnih prepreka, ali tu već stvari stoje mnogo lošije. U najavljenoj obnovi željezničke infrastrukture novcem EU fondova, tvrtke iz visokotehnološkog sektora također bi mogle naći mjesto. Primjerice, Altpro, koji proizvodi sofisticirane sustave za željezničku sigurnost. Iako uspijevaju dobiti poslove u Kini i Južnoj Americi, često im poteškoće predstavlja nedostatak domaćih referenci, kaže direktor prodaje Altproa Davor Mrljić. Za to nisu sami krivi. Jednostavno, godinama nije bilo velikih ulaganja u željeznicu.

Bitan utjecaj na ekonomske rezultate prerađivačke industrije imat će proces privatizacije brodogradilišta. U radu Analiza konkurentnosti i strukturnih obilježja prerađivačke industrije RH, što su ga za časopis Ekonomski pregled napisale Maruška Vizek i Ivana Rašić Bakarić, analiziran je ekonomski značaj odjeljaka prerađivačke industrije. Ustanovljeno je da tek nekoliko djelatnosti bilježi pozitivan doprinos neto izvozu. Taj je element bitan jer je Hrvatska mala i otvorena ekonomija koja mora izvoziti kako bi ostvarila ekonomski rast. Pozitivni doprinos neto izvozu imaju, primjerice, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, proizvodnja drva i pluta, proizvodnja duhanskih proizvoda te koksa i naftnih derivata. Kod “ostalih prijevoznih sredstava” riječ je, ustvari, o izvozu brodova. Ističu i kako se značaj tog odjeljka održava time što država subvencijama i jamstvima podupire brodogradnju koja zapravo ostvaruje goleme gubitke.

Pozitivan udjel u neto izvozu duhanske industrije rezultat je pak zakonske regulative koja diskriminira strane proizvođače duhanskih proizvoda. Pozitivan doprinos drvne industrije odraz je obilja drvne sirovine. Analiza pokazuje da Hrvatska u usporedbi s EU-om i svijetom bilježi niže stope rasta industrija s visokom i višom srednjom tehnološkom intenzivnosti proizvodnje, ali istodobno ima više stope rasta industrije niske i niže srednje tehnološke intenzivnosti. Brže povećanje proizvodnosti hrvatske prerađivačke industrije od industrije u EU-u u razdoblju od 2002. do 2007. rezultat je tih visokih stopa industrije niske i niže srednje tehnološke razine, kao i činjenice da je hrvatska prerađivačka industrija krenula od znatno niže tehnološke osnovice. Rad tih dviju znanastvenica potvrđuje tezu da je nužna tehnološka obnova poduzeća kako bi se ukupna industrija približila izvoznoj osnovici razvijenih gospodarstava. Približavanje Europskoj uniji i pojačan interes europskih kompanija za suradnju i investicije u Hrvatskoj prilika je da se smanji taj zaostatak.


Komentari članka

Vezani članci

Porinut brod za polarne ekspedicije; Horvat: To je najveći hrvatski izvozni proizvod

20.05.2020.

Novogradnja 487 putničkog broda za polarne ekspedicije Ultramarine, vrijedan 106 milijuna eura, porinut je u subotu u Brodograđevnoj industriji Split​, a ministar gospodarstva Darko Horvat ustvrdio je kako je to najveći hrvatski izvozni proizvod.

Končar za HŽ radi 12 novih vlakova

19.05.2020.

Hrvatske željeznice naručile su od Končarove tvrtke - Električna vozila - 12 novih vlakova za prigradski i međugradski promet.

Tijekom Q1 2020. broj isporuka pametnih satova se povećao za 20%

11.05.2020.

Prvo tromjesečje 2020. godine pokazalo se dobrim za proizvođače pametnih satova, broj isporuka u navedenom razdoblju skočio je za 20% u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Isporučeno je 14 milijuna primjeraka

Dramatičan pad narudžbi: Njemačka je suočena s najtežom recesijom od Drugog svjetskog rata

06.05.2020.

Domaće narudžbe pale su 14,8 posto a inozemne 16,1 posto, zadavši snažan udarac izvozno orijentiranom njemačkom gospodarstvu

Alarm automatika: Tri nova rješenja za tvrtke koje rade u uvjetima pandemije

28.04.2020.

Trgovcima je ponuđen sustav upravljanja ulaznim vratima koji ne dopušta ulazak novih kupaca dok se njihov broj ne spusti ispod zadanog ograničenja, aerodromima i bolnicama beskontakno mjerenje tjelesne temperature, a financijskim poslovnicama govorna komu

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2044 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1060 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 699 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 887 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija