Priča osnivača Nanobita: Morao sam skrivati da ne studiram i da sam pokrenuo posao

ALAN SUMINA, osnivač Nanobita, gostovao je u HRT-ovoj emisiji U svom filmu gdje je ispričao svoju priču o tome kako je postao uspješan poduzetnik.

"Prije 10 godina morao sam skrivati da sam pokrenuo biznis, tada je to bilo sumanuto. Oduvijek sam znao da želim upravljati svojom sudbinom, a poklopilo se da je ono što volim i profitabilno", kazao je Sumina, šef domaće tvrtke koja je nedavno za 148 milijuna dolara postala dio švedske Stillfront grupe.

"Imamo motiv da Nanobit raste"
Alan i njegov poslovni partner Zoran Vučinić pokrenuli su Nanobit prije 12 godina. Kompanija od tada konstantno raste, a sada je došao trenutak za prelazak na sljedeću stepenicu.

"Odlučili smo prodati većinski paket i povezati se s partnerom za kojeg vjerujemo da će dugoročno osnažiti timove i naše kapacitete da budemo još veća kompanija u budućnosti. Odabrali smo Stillfront jer smo kroz njihovu povijest vidjeli da dobro obavljaju akvizicije i da znaju raditi s tvrtkama koje akviziraju. Mi smo njihova 15. akvizicija, ne uče se oni na nama", kazao je Sumina.

Nanobit je ovom suradnjom ostvario jednu od najvećih IT transakcija u povijesti, a Sumina naglašava da im je bilo bitno taj novac podijeliti s ljudima koji su najzaslužniji za uspjeh tvrtke.

"Ovo je samo dio paketa, dobit ćemo još dionice grupe i nakon dvije godine dobit ćemo još na temelju rezultata. Imamo taj motiv da Nanobit raste. Ljudi su također dobili značajnu količinu novaca za hrvatske pojmove, 50 milijuna kuna smo rezervirali za 20-ak zaposlenika", kazao je Sumina.

Igre besplatne, a zarađuju milijune
Nanobit radi mobilne igre za globalno tržište, a ciljana skupina su žene od 25 do 45 godina.

"To u Hrvatskoj uvijek privlači dosta upita. U zapadnom svijetu žene su bolji potrošači na mobitelima. Nije nama cilj raditi samo igre za žene, ali se ispostavilo da su nam to uspješniji proizvodi te da su žene populacija koja više prepoznaje to što radimo", pojasnio je Sumina.

Na Hrvatsku nisu orijentirani jer je, kako kaže, tržište malo i ne postoji kultura kupovanja softvera. Iako su njihove igre besplatne, zarađuju milijune. Kako je to moguće?

"Ako je vaša konkurencija besplatna, ne možete vi nešto naplaćivati. Tržište diktira cijenu. Naša prva aplikacija se kupovala i mi smo uspjeli zaraditi oko milijun dolara. Prodajemo dodatni sadržaj koji korisnici mogu, ako žele, konzumirati. Time smo omogućili da svi vide naš proizvod, a da oni koji ga stvarno žele konzumirati, to plate", govori Sumina.

Temeljni kapital posudio od oca
Da bi osnovao Nanobit, 20.000 kuna temeljnog kapitala posudio je od oca. Novac mu je nakon tri dana vratio, a sve ostalo je povijest.

"Došli smo na ideju koju ćemo aplikaciju raditi. Zoran je bio uvjeren da će to baš na iPhoneu uspjeti. Podijelili smo poslove. U početku je bilo samo nas dvoje. Prvi proizvod smo kompletno samostalno proizveli. Počeli smo se širiti tek kad smo zaradili dovoljno novaca", kazao je Sumina.

Napustio fakultet zbog biznisa
Fakultetu računalstva, nakon što se na 3. godini upustio u poslovne vode, više se nikada nije vratio. Sumina kaže da je to gledajući iz današnje perspektive bila pametna odluka, no nije se tada takvom činila.

"Kad imate zaposlene ljude, imate odgovornost prema njima. Neki bi možda mogli paralelno studirati i razvijati biznis, ja to nisam mogao. Sada u retrospektivi to se pokazalo kao pametna odluka. Ali ja sam to dugo skrivao da sam napustio fakultet, nije mi bilo svejedno. Kada bih rekao prijateljima, oni bi me gledali u čudu i pitali: 'Jesi li ti normalan?' To su bile jake recesijske godine, a diploma FER-a je bila šansa da relativno bez problema možete naći posao", kazao je suosnivač Nanobita.

Iza Nanobitovog uspjeha ne stoje investitori. Vlastiti kapital su tijekom godina reinvestirali i tako se širili. Iako je to najsporiji način, Sumina naglašava da je najodrživiji jer nisu morali ovisiti o volji investitora.

"Upravljanje vlastitom sudbinom bilo nam je bitno kad smo pokretali biznis. Rekli smo da nećemo prodavati dok ne nađemo partnera u kojeg vjerujemo i dok tu ne budemo većinski paket", rekao je Sumina.

U Hrvatskoj treba mijenjati mindset
Koliko je Nanobitov uspjeh iznimka, odnosno pravilo da je takvo što gotovo pa nemoguće ostvariti u Hrvatskoj?

Sumina napominje da je najbitniji ekosustav. Kod nas, kaže Sumina, vlada negativan stav prema svemu.

"Kad pričate s tipičnim Hrvatom, on će naći 100 razloga zašto nešto ne može uspjeti, dok će Amerikanac naći sto razloga zašto može uspjeti. Bitna je promjena u mindsetu i ona se kod mlađih generacija stvara", kaže Sumina.

Iako bi volio da se to brže odvija, i dalje je optimističan.

"Imamo problem da se dosta mladih iselilo, onih najhrabrijih. Volio bih da se dio tih ljudi vrate. Bitno je stvoriti okruženje u kojem hrvatske tvrtke mogu poslovati, onda će doći i stranci. Prije 10 godina sam skrivao da sam pokrenuo biznis, tada je to bilo sumanuto. Danas mladi i ranije pokreću svoje biznise. Stvara se ta neka masa, ona nije još dovoljno velika, ali bitna je inicijativa da se može uspjeti", napominje.

A za uspjeh u poduzetničkom svijetu, kaže suosnivač Nanobita, najvažnija je želja za učenjem odnosno želja da izazovete samog sebe.

"Nema alternative, što prije ljudi to osvijeste, to bolje. Pogledajte ovu pandemiju, ona je jako puno stvari promijenila. Bez poriva da sami sebe konstantno preispitujemo i usvajamo nova znanja nećemo biti konkurentni. Izlazak iz komforne zone je jedini način da narastemo", poručio je Sumina.

Što u budućnosti?
Gdje se vidi za 5 do 10 godina još ne zna, ali siguran je da će ostati u poduzetničkim vodama. O odlasku iz Hrvatske ne razmišlja.

"Ja nisam osoba koja želi čitav život biti obilježena jednom kompanijom. Želim pokušati raditi druge stvari. Ovaj kapital mi to omogućuje", zaključuje Sumina.