Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Srp 2020

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

PRVOG dana srpnja 2013. godine Hrvatska je postala punopravnom članicom EU.

Kada se danas, sedam godina kasnije, podvuče crta, malo tko će reći da nam se članstvo u prestižnom EU-klubu, unatoč svim propustima, nije isplatilo. Hrvatska je, naime, ulaskom u EU postala dijelom jedinstvenog tržišta s oko pola milijarde potencijalnih potrošača. Članstvo u EU pomoglo nam je i u jačem uklapanju u globalizacijske trendove, a od njega smo imali i sasvim opipljive ekonomske koristi.

Koristi od članstva su velike, ali imamo i puno propusta

O tome, uostalom, dovoljno govore i brojni pokazatelji. Primjerice, 2012. godine hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP), prema podacima HNB-a, iznosio oko 44 milijarde eura, a do kraja prošle godine ukupna vrijednost roba i usluga proizvedenih unutar hrvatskih granica popela se na oko 54 milijarde eura, što je oko 10 milijardi eura više. Porastao je i BDP po stanovniku: dok je 2012. godine taj pokazatelj iznosio nešto manje od 10.500 eura, 2019. godine je dosegao gotovo 13.300 eura. Ubrzao se i gospodarski rast, pri čemu valja voditi računa da smo u EU ušli dok smo još bili u recesiji, pa smo 2012. godine, prema podacima središnje banke i državne statistike, zabilježili pad gospodarske aktivnosti od 2,2 posto, dok smo 2019. imali rast BDP-a od 2,9 posto.

Članstvo u EU naše je tvrtke snažno usmjerilo prema jedinstvenom europskom tržištu. Ono je, doduše, i prije ulaska Hrvatske u EU bilo naš vodeći vanjskotrgovinski partner, no nakon pristupanja Uniji dodatno smo se povezali s njim. Dogodila se i kakva-takva internacionalizacija hrvatskoga gospodarstva, sa sve većim značajem izvoza roba i usluga u ekonomskom životu. Inventura sedmogodišnjice hrvatskoga članstva u EU svakako mora obuhvatiti i javne financije, u segmentu kojih je napravljen iskorak u dovođenju u red stanja u državnoj blagajni.

Pretekla nas je i Rumunjska, samo je Bugarska u EU iza nas

Ipak, u odnosu na druge nove članice EU, Hrvatska svoje članstvo u EU, upozoravaju ekonomisti, nije uspjela dovoljno iskoristiti. U prilog tome govori i podatak da nas je posljednjih godina po stupnju razvijenosti pretekla čak i Rumunjska, pa smo sada, s Bugarskom, na samom začelju ljestvice EU. Razina životnog standarda, iskazana u BDP-u po stanovniku u odnosu na prosjek Unije, pokazuje da smo 2012. godine bili na 61 posto Unijina prosjeka, dok smo lani dosegli samo 65 posto prosjeka EU. Drugim riječima, nismo tapkali na mjestu, ali napredovali smo znatno manje nego što se to očekivalo.

>> Koliko smo zapravo siromašni? Toliko da će nam trebati godine da stignemo Rumunje

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Austrija, kojoj 1. srpnja istječe sedmogodišnje prijelazno razdoblje koje su u Beču odlučili iskoristiti kada je riječ o ograničenju slobode kretanja hrvatske radne snage.

Unatoč tome, ekonomisti ističu kako je Hrvatskoj članstvo u EU itekako koristilo.

Bez članstva u EU bilo bi nam još gore

"Članstvo u EU nam se svakako isplatilo jer, da nije bilo tog članstva i priljeva kakvih-takvih novaca iz fondova EU, teško da bi Hrvatska uopće mogla uhvatiti ritam gospodarskog rasta kakav imamo posljednjih godina", ocjenjuje za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

No oba naša sugovornika upozoravaju i na naličje dosadašnjeg hrvatskog članstva u EU. To se, prije svega, odnosi na neprovođenje ključnih reformi, od kojih su dosad zazirale sve hrvatske vlade. Osim toga, i dalje imamo razmjerno slabe institucije, kao i raširenu korupciju u društvu. Nismo uspjeli privući ni veća strana ulaganja, posebno greenfield, ona koja kreću „od nule“, a za posljedicu imaju rast zaposlenosti, proizvodnje i izvoza. Hrvatski problem ostaje i premali značaj inovacija u ekonomskom životu, po čemu znatno zaostajemo za drugima u EU.

Nismo ušli ni u eurozonu ni u Schengen

Hrvatskoj dosad nije pošlo za rukom ući ni u eurozonu i Schengen, što vlasti u Zagrebu smatraju jednim od strateških ciljeva. Prvi korak prema članstvu u eurozoni trebali bismo napraviti ulaskom u Europski tečajni mehanizam II. (ERM-II) pa se uvođenje eura, ne dogodi li se nešto nepredviđeno, može očekivati 2023. godine, odnosno 10 godina od pristupanja EU.

Sa Schengenom je situacija nešto složenija, kako zbog meke granice prema BiH, što je u Hrvatskoj i sada vruće političko pitanje, tako i zbog nevoljkosti pojedinih članica Schengena da nastave širiti zonu bez granica. Hrvatska je, doduše, ispunila tehničke uvjete za članstvo u Schengenu, no otvorenim ostaje pitanje kako će u budućnosti izgledati schengenski prostor, s obzirom na to da su migrantska kriza i pandemija koronavirusa vratile granične kontrole među državama članicama. Do članstva u Schengenu Hrvatima kao utjeha ostaje da po cijeloj EU, pa i šire, mogu putovati samo uz predočenje osobne iskaznice.

Hrvatska ostala izvan regionalnih blokova u EU

Hrvatska je u EU bila manje uspješna i u političkom smislu. Bez obzira na politički značajno predsjedanje EU-om u prvoj polovici ove godine, analitičari su u više navrata upozorili da se hrvatski glas u Bruxellesu slabo čuje.To ne čudi ako se uzme u obzir da spadamo među manje i siromašnije članice, ali ostaje činjenica i da Hrvatska nije dovoljno poradila na povezivanju s drugim sličnim i bliskim članicama kako bi njen glas u institucijama EU bio jači.

Ovdje je dovoljno navesti da sličan pristup, model bloka, koriste brojne druge članice pa su tako Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska povezane u Višegradsku skupinu, dok Estonija, Latvija i Litva nastupaju kao baltički blok, a posljednjih je godina afirmirana i suradnja Rumunjske, Bugarske i Grčke kao svojevrsnog balkanskog bloka unutar EU. Slične regionalne inicijative postoje i kod starih članica pa tako Belgija, Luksemburg i Nizozemska nastupaju kao Beneluks, dok skandinavske zemlje, uključujući i one koje nisu u EU, također u mnogočemu nastupaju zajednički.

EU je u koronakrizi za Hrvatsku tzv. sigurnosni kišobran

Analitičari s kojima smo razgovarali smatraju da će se u narednim godinama nastaviti integracija Hrvatske u EU. Opstanak EU i daljnju integraciju članica, ističu, neće zaustaviti ni Brexit, a ni koronakriza. Za Hrvatsku se članstvo u EU pokazuje posebno korisnim u koronakrizi koja je naše gospodarstvo snažno uzdrmala.

"Iako mnogi misle suprotno, uvjeren sam da će se EU nastaviti integrirati i nakon Brexita. U tom smislu, i Hrvatska će se nastaviti integrirati s ostalim članicama, posebno s Njemačkom", ističe Novotny.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj zabilježen rekordan broj zaraženih. Stožer najavio strože mjere za jesen

14.08.2020.

HRVATSKA je danas imala rekordan broj zabilježenih slučajeva zaraze koronavirusom u jednom danu od početka epidemije. Nacionalni stožer je objavio da je novozaraženih 180, a Hrvatska je do sada, računajući i današnji dan, imala sedam puta više od 100 no

Tko će platiti 22 milijarde eura koje će Hrvatska dobiti iz EU? Pa mi, naravno, kroz nove poreze!

12.08.2020.

Lijepo zvuči da Hrvatska od Europske unije dobiva 22 milijarde eura, no velika je zabluda da taj novac stiže umotan u šareni papir s crvenom vrpcom. Milijarde koje će se raspodijeliti kao pomoć u krizi svim zemljama članicama itekako imaju svoju cijenu i

Koronakriza srezala prihode i dobit većine kompanija, ali ima i pozitivnih iznenađenja

10.08.2020.

Hrvatski poduzetnici zasigurno će drugo tromjesečje ove godine pamtiti kao jedno od najtežih razdoblja u poslovnoj povijesti. O tome svjedoče i polugodišnji rezultati kompanija koji ovih dana stižu na Zagrebačku burzu. Zbog razornih posljedica zaključavan

Građani većine europskih zemalja prebrodili krizu, Hrvati među gubitnicima, a pazite što nas tek čeka

10.08.2020.

Eurostat je objavio ohrabrujuće podatke o kretanju osobne potrošnje u Europskoj uniji. Nakon dramatičnog pada prometa u maloprodaji u ožujku i travnju, u svibnju i lipnju stanje se u većini zemalja normaliziralo što ukazuje na brzi izlazak iz koronakrize.

Nautika u srpnju dosegla 75 posto lanjskih dolazaka

05.08.2020.

Kako sezona odmiče, hrvatska nautika bilježi sve bolje rezultate, naročito u srpnju. Ako isključimo podatke o mini kruzerima, ukupan pad od početka godine iznosi 59 posto, dok je u sedmom mjesecu zabilježen pad od samo 25 posto.

Tag cloud

  1. 2030 članka imaju tag hrvatska
  2. 2106 članka imaju tag turizam
  3. 1580 članka imaju tag financije
  4. 1308 članka imaju tag izvoz
  5. 1088 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1025 članka imaju tag trgovina
  8. 1051 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 744 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 866 članka imaju tag investicije
  11. 957 članka imaju tag ict
  12. 1009 članka imaju tag EU
  13. 700 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 897 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 616 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 276 članka imaju tag koronavirus
  25. 369 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 410 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 387 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 315 članka imaju tag osijek
  33. 428 članka imaju tag dzs
  34. 315 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici