Prijeti li Hrvatskoj 'double-dip'?

Hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem ovogodišnjem kvartalu zabilježio stopu rasta od 0,2 posto, no analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) trenutno procjenjuju da će četvrti kvartal donijeti novi pad BDP-a na razini od oko 1 posto, pa njihova ukupna ocjena za 2010. ostaje nepromijenjena - pad gospodarske aktivnosti za oko 1,5 posto.

"Podatak da je industrijska proizvodnja u listopadu smanjena za čak 4,4 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije ne ulijeva nam povjerenje da će se ostvareni rast BDP-a u trećem kvartalu nastaviti i u četvrtome. Iako je trenutno vrlo malo raspoloživih podataka koji bi nam dali bolji uvid u kretanja u posljednjem ovogodišnjem kvartalu, naše je trenutna ocjena da će on donijeti novi pad BDP-a i to na razini od oko 1 posto, što ostavlja nepromijenjenom našu ukupnu ocjenu da će 2010. godina zabilježiti ukupni pad gospodarske aktivnosti od oko 1,5 posto. Ukoliko četvrti kvartal donese novi pad gospodarske aktivnosti, a vjerojatnost čega je trenutno izrazito visoka, Hrvatska će se naći u tzv. 'duplom padu'", , ističe Ivana Jović u najnovijim PBZ Tjednim analizama.

U analizi naslovljenoj "Prijeti li nam 'double-dip'?", Jović se osvrće na prvu procjenu Državnog zavoda za statistiku da je BDP u trećem ovogodišnjem kvartalu zabilježio stopu rasta od 0,2 posto, nakon šest uzastopnih negativnih kvartala.Iako još nisu objavljeni detaljni podaci o strukturi, može se pretpostaviti da je taj marginalni rast posljedica turističke sezone koja je utjecala na izvoz usluga, čime je zadržan pozitivan doprinos neto inozemne potražnje ukupnom BDP-u (usprkos činjenici da je u trećem tromjesečju zabilježen i rast robnog uvoza), navodi se u analizi. Dodaje se kako su izmjene u sustavu poreza na dohodak te ukidanje niže stope kriznog poreza vjerojatno imale određeni pozitivan utjecaj na kretanje osobne potrošnje. S obzirom da se radi o prvoj procjeni DZS-a, Jović ostavlja otvorenom i mogućnost da objava punog seta podataka krajem prosinca donese i korekciju stope rasta. Ističe i kako uobičajena usporedba sa sličnim zemljama EU pokazuje da Hrvatska i dalje iz krize izlazi daleko sporijim tempom, da je primjerice Slovačka u trećem kvartalu zabilježila rast od 3,7 posto, a Mađarska od 1,6 posto.

Rast zemalja nove Europe temelji se uglavnom na rastu njihova izvoza potaknutog oporavkom najvećeg europskog gospodarstva – Njemačke, naglašava Jović objašnjavajući da kretanja u industrijskoj proizvodnji odabranih zemalja (Slovačka, Slovenija i Mađarska) prate kretanja u industrijskoj proizvodnji Njemačke, a isto se vidi i iz kretanja novih narudžbi u prerađivačkoj industriji.Napominjući da se Hrvatska izdvaja kao jedina od promatranih zemalja s relativno visokim stopama rasta narudžbi na godišnjoj razini, Jović pita zašto onda Hrvatska na temelju takvog rasta narudžbi ne ostvaruje rast industrijske proizvodnje?

Vjerojatno zato što se rast ukupnih narudžbi za hrvatsku prerađivačku industriju temelji na rastu narudžbi od inozemnih naručitelja, a ne na rastu domaćih narudžbi, ističe Jović i dodaje kako kretanje prerađivačke proizvodnje zapravo prati kretanje domaćih narudžbi, odnosno snažan rast inozemnih narudžbi zabilježen tijekom gotovo cijele ove godine nema značajnijeg utjecaja na ukupnu proizvodnju. Istovremeno, domaća je potražnja još uvijek vrlo nestabilnog karaktera. Za razliku od Hrvatske, Slovačka je daleko bolje integrirana u robnu razmjenu i ne ovisi isključivo o domaćim naručiteljima pa i grafički prikaz pokazuje daleko usklađenije kretanje prerađivačke proizvodnje i narudžbi, navodi Jović i dodaje kako i kretanje prometa u prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj ima izrazito negativan trend u usporedbi, primjerice, sa Slovačkom, posebno u dijelu prodaje na domaćem tržištu.