Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Stu 2019

Priljev doznaka u Hrvatsku za 61,1% veći u 2018. u odnosu na 2017.

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: T.D./Hina  

Priljev doznaka u Hrvatsku za 61,1% veći u 2018. u odnosu na 2017.

Prema razlici između primljenih i isplaćenih doznaka, od 1,326 milijardi eura, Hrvatska se zadržala među zemljama EU-a s najvećim viškom. Iznos je ujedno 61,1 posto veći nego u godini ranije.

U Eurostatu napominju da većinu osobnih transfera čine novčane doznake migranata, koji novac šalju u matične zemlje.

Daleko najveći višak imao je u 2018. godini Portugal, od 3,07 milijardi eura. Slijede Rumunjska i Poljska s 2,7 milijardi odnosno 2,5 milijardi eura.

Najbliža je Hrvatskoj po visini viška Bugarska s 1,16 milijardi eura.

Poredak u skupini zemalja s najvećim negativnim saldom u inozemnim doznakama ostao je nepromijenjen u odnosu na godinu ranije, s Francuskom na prvom mjestu s deficitom od 10,52 milijarde eura.

Slijede Njemačka, s deficitom u doznakama od 5,1 milijardi eura, Velika Britanija sa 4,7 milijardi te Italija, sa 4,5 milijardi eura.

Priljev doznaka u Hrvatsku znatno veći nego u 2017.

U 2018. godini Hrvatska je zabilježila priljev privatnih doznaka iz inozemstva u ukupnom iznosu 1,743 milijarde eura, nasuprot 1,07 milijardi eura pristiglih u 2017. godini.

Najveći priljev ponovno je zabilježio Portugal, od 3,6 milijardi eura, uz napomenu europskog statističkog ureda da su posrijedi isključivo doznake radnika.

Slijede Rumunjska s priljevom inozemnih privatnih doznaka od tri milijarde eura, Poljska s 2,9 milijardi, Velika Britanija s 2,3 milijarde, te Italija s 2,0 milijarde eura.

Priljev veći od milijardu eura bilježile su još Bugarska, od 1,2 milijarde eura, i Litva, od 1,1 milijardu eura.

Odljev doznaka iz Hrvatske četiri puta manji od priljeva

Odljev privatnih doznaka iz Hrvatske u prošloj je godini dosegnuo 417 milijuna eura, od čega je nešto više od polovine, odnosno 232 milijuna, poslano u zemlje izvan EU-a.

Među zemljama EU-a čiji su podaci objavljeni, najveći odljev ponovo je u 2018. bilježila Francuska, od 11,4 milijardi eura.

Slijede Španjolska sa 7,7 milijardi eura, Velika Britanija s odljevom od 7,0 milijardi, Italija sa 6,5 milijardi, te Njemačka, s 5,2 milijarde eura.

Bugarska je pak prema Eurostatu dostupnim podacima bilježila najmanji odljev privatnih doznaka u inozemstvo, od 20 milijuna eura.

Odljev manji od 100 milijuna eura bilježile su još Slovenija, Estonija i Slovačka.


Komentari članka

Vezani članci

Povećane potpore za inovativna poduzeća

17.01.2020.

Europski investicijski fond (EIF) i UniCredit povećali su jamstva InnovFin, koja imaju za cilj poboljšati pristup financiranju inovativnih malih i srednjih poduzeća i malih poduzeća (MSP) srednje tržišne kapitalizacije u devet zemalja

200,9 milijuna eura za promicanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU

16.01.2020.

Programi bi trebali informirati EU i globalne potrošače o različitim EU shemama kvalitete, kao što su zemljopisne oznake ili ekološki proizvodi.

Loša poduzetnička klima, manjak novca i iseljavanje usporili otvaranje novih tvrtki

13.01.2020.

Loša poduzetnička klima i masovno iseljavanje sve se više odražavaju i na dinamiku otvaranja novih tvrtki u Hrvatskoj. Kako pokazuju podaci Fine, preko servisa Hitro.hr prošle je godine osnovano oko tisuću manje tvrtki i obrta nego u 2018. godini, što pre

EU odobrio milijarde eura subvencija za proizvodnju baterija za električne automobile

11.12.2019.

Europska komisija odobrila je jučer milijarde eura subvencija sedam zemalja članica Europske unije koje žele smanjiti zaostajanje Europe za azijskom konkurencijom u iznimno važnom sektoru električnih automobila

Prodaja europskih automobila u listopadu je bila na najvišoj razini u 10 godina

19.11.2019.

Proteklih godina su proizvođači imali poteškoća s prilagodbom strogim uvjetima kada se radi o zagađenju zraka koji su stupili na snagu 1. rujna 2018. godine. To je pak dovelo do smanjenja prodaje od čak sedam posto u rujnu prošle godine.

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1997 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1012 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1023 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 868 članka imaju tag industrija
  14. 612 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 365 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg