Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Stu 2019

Priljev doznaka u Hrvatsku za 61,1% veći u 2018. u odnosu na 2017.

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: T.D./Hina  

Priljev doznaka u Hrvatsku za 61,1% veći u 2018. u odnosu na 2017.

Prema razlici između primljenih i isplaćenih doznaka, od 1,326 milijardi eura, Hrvatska se zadržala među zemljama EU-a s najvećim viškom. Iznos je ujedno 61,1 posto veći nego u godini ranije.

U Eurostatu napominju da većinu osobnih transfera čine novčane doznake migranata, koji novac šalju u matične zemlje.

Daleko najveći višak imao je u 2018. godini Portugal, od 3,07 milijardi eura. Slijede Rumunjska i Poljska s 2,7 milijardi odnosno 2,5 milijardi eura.

Najbliža je Hrvatskoj po visini viška Bugarska s 1,16 milijardi eura.

Poredak u skupini zemalja s najvećim negativnim saldom u inozemnim doznakama ostao je nepromijenjen u odnosu na godinu ranije, s Francuskom na prvom mjestu s deficitom od 10,52 milijarde eura.

Slijede Njemačka, s deficitom u doznakama od 5,1 milijardi eura, Velika Britanija sa 4,7 milijardi te Italija, sa 4,5 milijardi eura.

Priljev doznaka u Hrvatsku znatno veći nego u 2017.

U 2018. godini Hrvatska je zabilježila priljev privatnih doznaka iz inozemstva u ukupnom iznosu 1,743 milijarde eura, nasuprot 1,07 milijardi eura pristiglih u 2017. godini.

Najveći priljev ponovno je zabilježio Portugal, od 3,6 milijardi eura, uz napomenu europskog statističkog ureda da su posrijedi isključivo doznake radnika.

Slijede Rumunjska s priljevom inozemnih privatnih doznaka od tri milijarde eura, Poljska s 2,9 milijardi, Velika Britanija s 2,3 milijarde, te Italija s 2,0 milijarde eura.

Priljev veći od milijardu eura bilježile su još Bugarska, od 1,2 milijarde eura, i Litva, od 1,1 milijardu eura.

Odljev doznaka iz Hrvatske četiri puta manji od priljeva

Odljev privatnih doznaka iz Hrvatske u prošloj je godini dosegnuo 417 milijuna eura, od čega je nešto više od polovine, odnosno 232 milijuna, poslano u zemlje izvan EU-a.

Među zemljama EU-a čiji su podaci objavljeni, najveći odljev ponovo je u 2018. bilježila Francuska, od 11,4 milijardi eura.

Slijede Španjolska sa 7,7 milijardi eura, Velika Britanija s odljevom od 7,0 milijardi, Italija sa 6,5 milijardi, te Njemačka, s 5,2 milijarde eura.

Bugarska je pak prema Eurostatu dostupnim podacima bilježila najmanji odljev privatnih doznaka u inozemstvo, od 20 milijuna eura.

Odljev manji od 100 milijuna eura bilježile su još Slovenija, Estonija i Slovačka.


Komentari članka

Vezani članci

Čak 85 posto kućanstava ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive, što je znatno više nego u drugim članicama Europske unije

26.10.2020.

Prosječna vrijednost neto imovine kućanstava u Hrvatskoj iznosi 107 tisuća eura, a 85 posto kućanstava ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive, što je znatno više nego u drugim članicama Europske unije, pokazuje analiza stručnjakinje Instituta za javn

Hrvatska u škarama precjenjene kune

21.10.2020.

Ulagači u hrvatsku robnu proizvodnju već četvrt stoljeća stradavaju uslijed monetarno-političke zaštite interesa uvoznika roba i novca: velikih banaka i trgovačkih lobija.

Izvanredna potpora: EK odobrila 2,5 milijuna eura za stočarstvo

15.10.2020.

Europska komisija je odobrila izvanrednu potporu za pomoć stočarima koji se nose s nedostatkom likvidnosti zbog koronakrize.

Čak 77 % kupaca u Europi kupuje od osoba koje poznaju

08.10.2020.

Prema istraživanju dvije trećine (65 %) Europljana izjavilo je da su od početka pandemije koronavirusa ponovno shvatili važnost zajednice i lokalnih trgovina, a u tri glavna razloga zbog kojih su ljudi ponovno otkrili kvartovske trgovine pripadaju praktič

Države troše previše novca zbog koronakrize, puno kompanija-zombija opstaje zahvaljujući državnom novcu

07.10.2020.

Europske vlade moraju biti oprezne pri trošenju rekordnih iznosa na koronakrizi, tvrdi izvršni direktor njemačkog osiguravatelja Allianza, nagađajući da bi se mnogi građani mogli naljutiti zbog velikih računa. Pandemija koronavirusa potaknula je vlade dil

Tag cloud

  1. 2057 članka imaju tag hrvatska
  2. 2138 članka imaju tag turizam
  3. 1598 članka imaju tag financije
  4. 1335 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 782 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  8. 1040 članka imaju tag trgovina
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 982 članka imaju tag ict
  11. 881 članka imaju tag investicije
  12. 1017 članka imaju tag EU
  13. 714 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 912 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 938 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 508 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 319 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 290 članka imaju tag potpore
  25. 374 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 338 članka imaju tag opg
  29. 394 članka imaju tag porezi
  30. 371 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici