Pristup optici svim operaterima

Vijeće Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) je odlukom od 17. srpnja 2009. godine odredilo Hrvatski telekom kao operatora sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnog širokopojasnog pristupa te su Hrvatskom telekomu, među ostalim regulatornim obvezama, određene i regulatorna obveza pristupa i regulatorna obveza transparentnosti.

Na temelju rezultata „Analize tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa“ Hrvatskom telekomu (ZSE:HT-R-A) je u okviru obveze pristupa određeno da mora ostalim operatorima pružiti pristup putem svjetlovodnih niti u obliku veleprodajne usluge. Isto tako, sukladno obvezi transparentnosti, Hrvatski telekom je obvezan unutar standardne ponude za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa, ugraditi tehničke uvjete i cijene pružanja navedene usluge. S obzirom na obavijest Hrvatskog telekoma iz veljače 2008. godine o pokretanju pilot-projekta s ciljem testiranja svjetlovodne pristupne infrastrukture i pripadajućih mrežnih rješenja te nastavno na najave Hrvatskog telekoma o uvođenju odgovarajuće infrastrukture i priključenje oko 50 tisuća korisnika do kraja 2009. godine, HAKOM je u okviru svojih regulatornih poslova koji proizlaze iz Zakona o elektroničkim komunikacijama bio obvezan reagirati kako bi spriječio ograničavanje tržišnog natjecanja u području elektroničkih komunikacija. Stoga je HAKOM u okviru analize tržišta odredio da Hrvatski telekom ne smije na maloprodajnoj razini ponuditi usluge koje se temelje na svjetlovodnoj pristupnoj infrastrukturi šest mjeseci prije nego što na veleprodajnoj razini ne ponudi odgovarajuće veleprodajne usluge. Međutim, u slučaju da je barem jedan od ostalih operatora, a koji nije povezano društvo Hrvatskog telekoma, spreman ponuditi maloprodajne pakete na temelju navedenih veleprodajnih ponuda i prije isteka gore navedenih šest mjeseci, Hrvatski telekom također može početi nuditi usluge na maloprodajnoj razini i prije isteka navedenih šest mjeseci. U slučaju da HAKOM nije pravodobno regulirao pristup mrežama nove generacije, Hrvatski telekom bi bio u mogućnosti odbiti pružati veleprodajnu uslugu pristupa na temelju svjetlovodne pristupne infrastrukture ili bi mogao ponuditi veleprodajne uvjete kojima bi mogao ograničiti djelotvorno tržišno natjecanje u području elektroničkih komunikacija. S druge strane, Hrvatski telekom bi istovremeno na maloprodajnoj razini na temelju navedene infrastrukture mogao pružati naprednije i kvalitetnije usluge od postojećih, čime bi jačao svoj tržišni položaj, a što bi u konačnici moglo dovesti i do izlaska drugih operatora s tržišta te ponovne uspostave monopola. Iznimno je važno naglasiti kako HAKOM Hrvatskom telekomu nije zabranio ulaganja u svjetlovodnu pristupnu infrastrukturu, već mu je kao operatoru sa značajnom tržišnom snagom uvjetovao mogućnost pružanja maloprodajnih usluga na temelju pristupnih mreža nove generacije i to na način da mora drugim operatorima pravodobno omogućiti veleprodajnu uslugu kakvu zapravo nudi svom maloprodajnom dijelu te omogućiti operatorima razumno razdoblje potrebno za prilagodbu kako bi se isti mogli natjecati s maloprodajnim ponudama Hrvatskog telekoma. Isto tako, HAKOM smatra važnim istaknuti kako je prema odluci na temelju „Analize tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa“ Hrvatski telekom obvezan objaviti veleprodajnu cijenu pristupa mreži na temelju svjetlovodnih niti, a koja pored troška mora sadržavati i razumnu stopu povrata na ulaganja. Iz navedenog jasno proizlazi da HAKOM nije definirao iznos veleprodajne cijene već je samo definirao elemente koji trebaju biti uključeni u izračun cijene, a koji osiguravaju operatoru koji je predmet regulacije pokrivanje rizika ulaganja, kao i zajamčenu razumnu stopu povrata na ulaganja. Također je važno napomenuti da regulatorna tijela država članica EU, kao primjerice njemačko regulatorno tijelo (BNetzA), donose regulatorne odluke u vezi regulacije svjetlovodne pristupne infrastrukture koje su na tragu odluka HAKOM-a, a temelje se na sličnim osnovama.

Time se pokazuje da regulacija pristupnih mreža nove generacije postaje sve više pravilo, a ne iznimka. Tako je BnetzA, u nacrtu odluke koji je Europska komisija prihvatila u rujnu 2010. godine, samo na najavu Deutsche Telekoma da će do kraja 2012. godine osigurati pristup putem svjetlovodne infrastrukture za 10 posto kućanstava reagirala proširenjem definicije tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa na način da su u definiciju uključene mreže nove generacije, kao i pripadajuća regulacija. Uspoređujući navedeni nacrt odluke njemačkog regulatora s analizama tržišta HAKOM-a, razvidno je da je njemački regulator, i to samo na najavu izgradnje od strane Deutsche Telekoma, napravio isto što i HAKOM prije godinu dana, u situaciji gdje Hrvatski telekom nije samo najavljivao, već i počeo graditi svjetlovodnu pristupnu infrastrukturu, stoji između ostalog u priopćenju HAKOM-a