Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Stu 2008

Prljav, skup, zao

Izvor: www.bankamagazine.hr · Autor: Lidija Martinović  

Prljav, skup, zao

Novčano i bankarsko tržište, uz napetosti zbog nelikvidnosti, živjet će u 2009. na visokim kamatama i naknadama, ali nitko ne zna odgovor na čemu će opstati tržište kapitala.

Jedna velika banka u Hrvatskoj troškove opomene već neko vrijeme naplaćuje 200 kuna. To nema nikakve veze sa stvarnim troškovima, to je čista pohlepa i opasno natjecanje s cijenama. Druga, još veća banka, na depozite poduzeća prije nekoliko tjedana počela je nuditi kamatnu stopu od 9 % godišnje. To nema veze sa zdravom konkurencijom, ali ima veze s glađu za novcem i pohlepom koja kamatni rast čini opasnijim nego što je to nužno.

Povjerujemo li da se slični primjeri sljedeće godine neće proširiti kao zaraza, stvari bi mogle ostati pod kontrolom. Novca će nedostajati, dakle bit će skup i to će biti njegovo glavno obilježje u 2009., no bitno je zadržati realni okvir kretanja njegove cijene.

Jedan bankar priznaje kako ga je informacija o brzorastućim kamatama nekih banaka bacila u očaj. Jedno je pitanje - koje će banke odgovoriti na taj izazov, a koje to ne mogu pratiti. Drugo je - kakvu to strašnu poruku tržištu šalju bankari s takvim cijenama.

Bankama nije lako

Bankama nije lako - imale su i navalu štediša koji su uzeli svoj novac, neke i teškoće u održavanju minimalno potrebnih deviznih potraživanja, strane su na udaru loših vijesti o vlasnicima, dok za domaće, u pravilu male, nemilosrdan lov na novac postaje iscrpljujući.

Nepovjerenje iz svijeta globalnog biznisa prelilo se i kod nas. Tko novac ima čuva ga za sebe, iako na Tržištu novca Zagreb kažu kako nema institucije kojoj baš nitko ne želi posuditi.

Bankari odgađaju isplate kredita poduzećima i građanima, pooštravaju uvjete, pa uz više kamate na velika vrata vraćaju jamce i druge omražene kriterije ne bi li dodatno smanjili potražnju.

HNB od početka krize intervenira različitim mjerama i instrumentima, a u studenome Savjet donosi i dugo priželjkivanu odluku o snižavanju stope obvezne pričuve banaka sa 17 na 14 posto. Očekuje se da poboljšanje likvidnosti malih i velikih banaka omogući i lakše financiranje države bez istiskivanja gospodarstva. Intervencije HNB-a za održavanje (i poboljšanje) likvidnosti nisu upitne i jedini uvjet koji guverner Rohatinski pritom postavlja jest da se likvidnost ne smije koristiti za špekulacije i zarade na tečaju.

Kako će se u takvoj atmosferi, uz zatvorenost vanjskih tržišta, vraćati dugovi ili financirati nova potražnja? Država će svoje dugove vratiti i koliko god se pričalo i pisalo o njenom problematičnom refinanciranju - tu ne smije biti problema. Kad je riječ o poduzećima - bit će kako kome, a građanima već mjesecima bankari šalju poruke neka se strpe i odgode kredite te da će ih sljedeće godine biti još manje.

Kako god bilo, novčano i bankarsko tržište uz napetosti zbog (povremene) nelikvidnosti živjet će u 2009. na visokim kamatama i naknadama - život ide dalje. Ali, na čemu će živjeti tržište kapitala, kako će opstati nakon što je Crobex u studenome neshvatljivom brzinom počeo propadati kad je dotaknuo 2000 bodova? Strani ulagači su se povukli i njihov se povratak može očekivati kad bude primjetan oporavak u njihovim zemljama. Istodobno, domaći ne reagiraju ni na niske cijene dionica, ni na dobre rezultate kompanija. Jedan analitičar objašnjava kako sadašnji dobri rezultati poslovanja nisu poticaj jer su očekivanja postala katastrofalna, nitko se ne nada napretku.

Što je s tržištem kapitala

“Tržište se krajem ove godine s volumenima vraća nekoliko godina unatrag, kad trgovanje nisu obilježavali veliki institucionalni investitori i kad kompanije gotovo uopće nisu vodile računa o transparentnosti“, kaže Silvana Milić, analitičarka tržišta kapitala u PBZ Investu.

Milić napominje kako tržište kapitala u Hrvatskoj devedesetih godina nije osnovano radi primarnog cilja postojanja, a to je prikupljanje kapitala, nego kao organizirano tržište na kojemu radnici koji su u privatizaciji stekli dionice mogu te dionice prodavati, a ne biti izloženi torbarenju. Stoga će, kaže, to tržište egzistirati i u krizi, istina na manjim volumenima jer primarni razlog postojanja - prikupljanje kapitala - nikad uistinu nije zaživio. Naš je sustav bankocentričan, a mali odmak koji smo vidjeli u 2007. nije mogao biti dovoljno jak zamašnjak.

U uvjetima vrlo slabe likvidnosti, u 2009. može nas izvući nova potražnja koja bi se pojavila u liku novih većih institucionalnih investitora, ili u liku preuzimatelja koji bi bio zainteresiran za neku od kompanija s dovoljno velikom količinom slobodno raspoloživih dionica da može biti meta, a istodobno ima perspektivu. S obzirom na to da je riječ o eksternim uvjetima teško ih je predvidjeti, no prema sadašnjem stanju stvari takav bi razvoj događaja mogao pozitivno utjecati, kaže Milić.

Dojam je da će, kad jednog dana započne oporavak, svi ulagati prioritetno na inozemnim tržištima.

I u ovom trenutku je određeni dio portfelja naših institucionalnih ulagača okrenut stranim tržištima, koja u većini slučajeva pružaju neusporedivo veću likvidnost, dakle i mogućnost lakšeg unovčavanja pozicija. Jasno je da će se u budućnosti nastaviti ulaganja na inozemnim tržištima koja, između ostalog, pružaju i mnoge dobre prilike za kupovanje, ali smatramo da se neće zaobilaziti ni naše tržište, odgovara Marko Bešlić, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria Investa,

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavog mirovinskog fonda, vjeruje da će uvijek postojati takozvani home county base i da će se domaći investitori uz jednake uvjete i potencijale ipak u značajnijoj mjeri odlučivati za ulaganja u hrvatske dionice. Po tome ne bismo bili izuzetak jer je općepoznato da se investitori ipak radije odlučuju za kupnju dionica poduzeća koja su locirana u njima poznatoj okolini. No svakako se slaže s tim da će se investitori sve češće odlučivati i za kupovanje stranih dionica.

Silvana Milić o tome kaže: “Pri odabiru tržišta uvijek pobjeđuje onaj tko ima najbolji odnos prinosa i rizika. Ako s približavanjem EU uspijemo nastaviti snizivati rizik zemlje, vjerujemo da će naše kompanije zahvaljujući poboljšanim uvjetima poslovanja imati priliku za veću progresiju, od istih ili sličnih u razvijenim zemljama, kad je riječ o poslovanju i profitabilnosti. Naravno, za to je potreban oporavak na globalnoj sceni, jer hrvatske kompanije imaju perspektivu budu li širile poslovanje izvan naših granica.“

Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ/CO obveznog mirovinskog fonda, smatra da će mnogi izvući pouku “o tome koliko na ovakvom tržištu možete zatvoriti pozicija kad krene loš trend“. Ipak, uvjeren je da će domaće dionice, one kvalitetnih korporacija, i dalje biti zanimljive domaćim institucionalnim investitorima.

Po Bešlićevu mišljenju tijekom 2009. mogle bi početi slabiti posljedice krize u svijetu, pa onda i kod nas. Možemo očekivati stabilizaciju, možda i početak oporavka, kaže. Nažalost, potop na tržištima ostavio je traga na većini ulagača i stoga će povratak povjerenja dugo trajati.

U traženju slamke spasa u vidu pozitivnih naznaka Bešlić navodi kako bi takav signal bio zadržavanje rejtinga države, nastavak uspješnog servisiranja vanjskog duga i zadržavanje stabilnosti bankarskog sustava. Oporavak dioničkog tržišta, kaže, svakako će uslijediti prije gospodarskog, jer sudionici dioničkog tržišta anticipiraju gospodarska kretanja, te reagiraju na ta očekivanja.

Štimac dodaje kako je vrlo bitno koliko će recesija ugroziti poslovanja naših poduzeća - koliko dugo pojedina poduzeća mogu trpjeti visoke kamate, pad izvoza, lošiju turističku sezonu...

Gdje počinje oporavak

Menadžeri iz investicijskih fondova ovu bi godinu rado izbrisali i svojih karijera - nakon što su postali zvijezde uživajući blagodati euforičnog tržišta, mogu, kao i svi mi, zapanjeno gledati u trećinu imovine, koliko je preostalo od početka ove godine. Bešlić podsjeća kako su otvoreni investicijski fondovi tijekom cijele godine bili pod snažnim pritiskom zahtjeva za isplatu ulagača i nisu bili u stanju braniti tržište. Za mirovince, kao najjače sudionike na tržištu kapitala, kaže da su “u određenim trenucima uspjeli sačuvati tržište od raspada“.

Pitali smo menadžere u mirovinskim fondovima ono što ne vole da ih se pita, pa uglavnom niti ne odgovaraju: kako gledaju na negativne komentare o svojoj ulozi na tržištu? Jesu li mogli više sudjelovati u održavanju stabilnosti, a ne isključivo se voditi zaradom?

“Mirovinski fondovi u ovom su trenutku najznačajniji kupci domaćih dionica i bez njih bi dioničko tržište bilo u potpunosti nelikvidno. Kada se odlučujemo za kupnju određenih dionica, svjesni smo da na ovakvom negativnom tržištu kratkoročno možemo ostvarivati gubitke, no kupujemo dionice za koje mislimo da je njihova tržišna vrijednost dosta niža od fundamentalne“, napominje Vlaić.

Dolazi teška godina, najblaži je komentar koji se može izreći. Uz nedostatak povjerenja među tržišnim sudionicima i povratak skupog novca Hrvatsku čeka još jedna bitka - usmjerena je na prljavi novac. Oduzimanje nelegalno stečene imovine i suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala našli su se, napokon, u fokusu Ministarstva pravosuđa i novog ministra Ivana Šimonovića. Na snagu stupa i Zakon o sprečavanju pranja novca, počinje edukacija za bankare. Bit će u 2009. i prljavog i skupog novca, a kakvi ćemo izaći iz te očajne godine ovisi samo o nama.


Komentari članka

Vezani članci

Poljoprivredna komora: Stanje je alarmantno, prijeti gašenje OPG-ova. Situacija izmiče kontroli

29.07.2026.

Situacija u poljoprivredi vrlo je loša, negdje i alarmantna jer se uz afričku svinjsku kugu pojavila kuga malih preživača, a poskupljenje plavog dizela prisilit će male poljoprivrednike na zatvaranje OPG-ova, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za nov

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Novina: Svaka kupnja na rate postaje kredit, potrošač će dokazivati kupovnu moć

10.07.2026.

Svi koji prodaju proizvode ili usluge na rate morat će tražiti licencu HNB-a da su sposobni procijeniti kreditnu sposobnost

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk