Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Tra 2012

Propala tvrtka s najvećim brojem JPP projekata

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ivica Kruhoberec  

Propala tvrtka s najvećim brojem JPP projekata

Nakon što je početkom godine njezinih dvjestotinjak od tri stotine zaposlenika gotovo neprimjetno završilo na Zavodu za zapošljavanje, varaždinska Meteor Grupa pridružit će se nemalom broju graditeljskih tvrtki koje nisu uspjele o(p)stati u ova, krizna vremena. Propast je neminovna, jedino zasada nije jasno hoće li prije toga biti otvoren stečajni postupak ili će jedna od najvećih varaždinskih graditeljskih tvrtki, koja je izgradila većinu školskih objekata po modelu javno-privatnog partnerstva u Varaždinskoj županiji, biti - likvidirana.

Na varaždinskom Trgovačkom sudu održano je ročište na kojem se razmatrao prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad Meteor Grupom čiji je račun, prema podacima FINA-e, u blokadi od 32,7 milijuna kuna dulje od 60 dana. Iako Poreznoj upravi, primjerice, duguje gotovo 14 milijuna kuna na ime poreza i doprinosa, prijedlog za otvaranje stečaja dala je zagrebačka tvrtka KORNI s potraživanjem od 614 tisuća kuna na ime izvedenih građevinskih radova na stambeno-poslovnom objektu u Kninu. Upozorivši da se prije svega radi o spornoj tražbini u vezi koje se vodi parnični postupak, direktor Meteor Grupe Duško Paripović usprotivio se otvaranju stečaja, odnosno prijedlogu zagrebačke tvrtke da se ispita financijsko-gospodarsko stanje poduzeća i njegov odnos s povezanim tvrtkama. Premda nije osporio da postoje stečajni razlozi s obzirom da su Meteor Grupu 15. prosinca prošle godine blokirale banke i Porezna uprava, a zatim i dobavljači, Paripović je naglasio da su dugovanja manja te da se vode pregovori s poreznicima i najvećim vjerovnikom, Hypo Alpe Adria Bank, radi restrukturiranja poduzeća u vezi čega je i napravljen plan prema kojem će se tijekom postupka likvidacije namiriti vjerovnici. Sukladno tome, tijekom veljače osnovane su četiri nove tvrtke koje su nastavile poslovati sa sredstvima za rad od Meteor Grupe, a preuzele su i obveze prema radnicima. Riječ je o društvima s ograničenom odgovornošću Meteor Trgovina, Meteor Graditeljstvo, Meteor Proizvodnja i Meteor Grupa Privatno partnerstvo u kojima je ostalo raditi stotinjak od 311 zaposlenika Meteor Grupe u koja ima potraživanja od 83 milijuna kuna te nekretnine čiju vrijednost nije naznačio. S obzirom na iznesene podatke, kao i uvida u račune tvrtke Korni i spis parničnog postupka, sutkinja varaždinskog Trgovačkog suda Jasna Lekić zaključila je da su ispunjeni uvjeti za ispitivanje gospodarsko-financijskog stanja Meteor Grupe, što će napraviti Marija Holetić koju je postavila za privremenu stečajnu upraviteljicu. U roku od 15 dana ona će ispitati i stečajne razloge, odnosno postoji li vjerojatnost tražbine predlagatelja stečaja te mogu li se troškovi stečaja pokriti imovinom Meteor Grupe s kojoj tvrtka ne može više raspolagati bez njezine suglasnosti. Obrazlažući zabranu raspolaganja imovinom Meteor Grupe, sutkinja je ukazala da iz iskaza direktora proizlazi da je u vrijeme blokade žiroračuna poduzeće poslovali na način da se opterećivala i otuđivala njegova imovina, odnosno mijenjalo njegovo imovinsko stanje koje bi za vjerovnike moglo biti nepovoljno. Naime, kako je na sudu ustvrdio Paripović, Meteor Grupa poslovala je i tijekom blokade žiroračuna, i to kroz kompenzacije isključivo da bi se završila rekonstrukcija Termi Tuhelj i izgradio hotelski kompleks. Da bi se platili radovi podizvođačima, ali i namirile obveze prema radnicima, prodavana je i imovina, ali uz potvrdu i suglasnost banaka koje su upisane kao razlučni vjerovnici.

'U poslovne teškoće došli smo zbog recesije, a najviše upravo zbog projekta Termi Tuhelj gdje smo imali velike izvantroškovničke radove koji nisu priznati, zbog čega smo zapali u probleme i gubitke, nakon čega nam je naplaćena i garancija od 12 milijuna kuna', naglasio je Paripović govoreći o uzrocima propasti Meteor Grupe, tvrtke koja ima 18 projekata sklopljenih po modelu javno-privatnog partnerstva, što je daleko najviše ne samo u Varaždinskoj županiji, nego i u Hrvatskoj.


Komentari članka

Vezani članci

Planiraju proizvesti 30 milijuna komada crijepa

17.02.2020.

Iza vinkovačkog Dilja, najvećeg hrvatskog proizvođača crijepa, uspješna je poslovna godina kakva se godinama ne pamti, a prema svemu sudeći, ova će biti još uspješnija, najavljuje Dražen Ivezić, direktor Dilja, dodajući kako su radili svim raspoloživim ka

Nitko ne želi raditi za 10.000 kuna mjesečno, uz plaćen stan i hranu

06.02.2019.

Sad kad ima posla, nema ljudi, a kad nije bilo posla, ljudi je bilo viška.

Napustio bauštelu i u Gradištu osnovao građevinsku tvrtku

16.06.2017.

I dok mladi masovno napuštaju županjsku Posavinu i odlaze trbuhom za kruhom, a u potrazi za boljim životom u bogate europske zemlje sele se i cijele obitelji, neki se ipak odlučuju vratiti, pokrenuti vlastiti posao i svoju egzistenciju osigurati u domovin

Presušio najvažniji resurs – kvalificirani radnici

03.01.2017.

Josip Purić iz primorsko-goranskoga građevinskog poduzeća GP Krk trenutačno potražuje barem stotinu građevinskih radnika ...

Hrvatskoj fali tri tisuće građevinaca

15.04.2016.

Od 2008. do 2014. obujam građevinskih radova smanjen je za 43 posto, a broj je radnika pao za 35 tisuća u pravnim osobama i za ...

Tag cloud

  1. 2670 članka imaju tag turizam
  2. 2530 članka imaju tag hrvatska
  3. 1651 članka imaju tag svijet
  4. 1334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1906 članka imaju tag financije
  6. 1601 članka imaju tag izvoz
  7. 1471 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1278 članka imaju tag trgovina
  9. 1327 članka imaju tag ict
  10. 1171 članka imaju tag investicije
  11. 1227 članka imaju tag industrija
  12. 1045 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1012 članka imaju tag menadžment
  14. 844 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1147 članka imaju tag EU
  16. 606 članka imaju tag opg
  17. 763 članka imaju tag maloprodaja
  18. 519 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 682 članka imaju tag marketing
  21. 628 članka imaju tag tehnologija
  22. 378 članka imaju tag potpore
  23. 961 članka imaju tag kriza
  24. 503 članka imaju tag eu fondovi
  25. 480 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 503 članka imaju tag porezi
  27. 464 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 536 članka imaju tag krediti
  30. 510 članka imaju tag obrazovanje
  31. 416 članka imaju tag osijek
  32. 412 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 431 članka imaju tag energetika
  35. 454 članka imaju tag BDP
  36. 408 članka imaju tag hnb
  37. 420 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor