Proračun za 2013. nategnut je do bola

Već na prvi pogled konačni prijedlog državnog proračuna izgleda prilično nategnuto. Baziran je na turbo optimističnoj projekciji gospodarskog oporavka, a u sebi sadrži teško ostvariva očekivanjima rasta pojedinih proračunskih prihoda i tempiranu bombu na rashodnoj strani proračuna.

Pritisnuta negativnim ekonomskim trendovima i nezadrživim rastom rashoda Vlada je odustala od daljnjeg smanjenja proračunskog deficita. U idućoj godini planira se manjak od 10,87 milijardi kuna dok je u nedavno objavljenim smjernicama ekonomske politike planiran deficit od 9,64 milijarde kuna. To je svakako loša vijest, ali je još gore to što se i na prihodnoj i na rashodnoj strani kriju brojni ozbiljni rizici koji bi lako mogli dovesti do znatno većeg proračunskog manjka. Glavni generator povećanog deficita je povećanje rashoda za više od dvije milijarde kuna u odnosu na smjernice ekonomske i fiskalne politike usvojene početkom kolovoza, što ukazuje da Vlada, unatoč proklamacijama, nije u stanju staviti pod kontrolu nabujalu državnu potrošnju. Međutim, rashodnoj strani proračuna prijeti još jedna tempirana bomba. Radi se troškovima za mirovine, zdravstvo, dječji doplatak, porodiljne naknade, naknade za nezaposlene i socijalnu skrb, koje čine najveći dio proračunskih rashoda, a prema vladinim projekcijama bi trebali porasti svega 0,6 posto. Premda Vlada planira uštede kroz racionalizaciju zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, teško se oteti dojmu da ove osjetljive stavke kriju puno više opasnosti za rast troškova nego prilika za uštede. Kada je riječ o mirovinama, njihovi troškovi će neminovno rasti oko 500 milijuna kuna zbog usklađivanja s inflacijom. Sudeći prema ovogodišnjim trendovima na tržištu rada, može se očekivati i značajno povećanje naknada za nezaposlene. U zdravstvenom sustavu ne treba zanemariti povećani trošak za lijekove na recept zbog uvođenja PDV-a od pet posto. Teško će biti smanjiti i troškove za socijalne naknade u uvjetima naočigled rastućeg siromaštva. Veliki rizici kriju se i na prihodnoj strani proračuna koja se bazira na projekciji rasta BDP-a od 1,8 posto, a ekonomski stručnjaci i međunarodne institucije u 2013. očekuju znatno slabiji opravak ili čak stagnaciju gospodarstva. U takvim uvjetima više se ne može govoriti o konzervativnom planiranju prihoda s čime se do sada hvalila Vlada. Na temelju ovako optimističkih projekcija prihodi su planirani na razini od 113,7 milijardi kuna što je milijardu kuna više nego što je predviđeno nedavnim proračunskim smjernicama i čak 4,3 posto više od ovogodišnjeg plana.

Prvo što upada u oči su planirani prihodi od poreza na dobit. Iako je sasvim jasno da će smanjenje gospodarske aktivnosti tijekom 2012. godine izrazito negativno utjecati na poslovne rezultate kompanija, Vlada je s punim optimizmom procijenila da će se prohod od poreza na dobit smanjiti za samo 1,1 posto. Ako se zna da je dobit bruto poduzetnika u devet mjeseci smanjena za 5,6 posto, a istovremeno je stupio na snagu i zakon o neoporezivanju reinvestirane dobiti, gotovo je sigurno da će podbačaj ove vrste prihoda biti puno veći. Prilično optimističnim čini se i očekivanje rasta prihoda od PDV-a od čak sedam posto. Prema Vladinim projekcijama, pozitivni efekti od gospodarskog oporavka i uvođenja stope PDV-a za proizvode koji su dosad bili neoporezivi bit će znatno veći od gubitka koji će nastati smanjenjem stope PDV-a (sa 25 na 10 posto) na ugostiteljske usluge. Izmjena zakona o PDV-u trebala bi donijeti plus od 1,2 milijarde kuna, a dodatnih 1,7 milijardi kuna očekuje se od rasta gospodarske aktivnosti. Drugim riječima, ako izostane gospodarski rast što nam previđa većina analitičara, možemo zaboraviti na ostvarenje plana. U Vladinom prijedlogu proračuna odnosu u odnosu na proračunske smjernice naglo su skočila i očekivanja od trošarina. Dok je u smjernicama planiran prihod od trošarina na razini 2012., u prijedlogu proračunu predviđa se rast od 1,3 milijarde kuna. Iako će trošarinski sustav zbog ulaska u EU pretrpjeti velike promjene, prema Vladinim najavama, jedino će rast trošarina na cigarete imati značajniji učinak na proračunske prihode. Stoga nije jasno otkud toliki optimizam u pogledu rasta trošarina, tim više što je još prije samo tri mjeseca u proračunskim smjernicama predviđena stagnacija te vrste prihoda.

Uz sve navedene opasnosti, nema sumnje da će Linićeva ekipa u 2013. puno teže ostvariti postavljene ciljeve nego što je to bilo ove godine. Čini se da će za ostvarenje proračuna u konačnici presudna biti bitka za gospodarski rast, jer bez njega padaju u vodu sve proračunske projekcije.