Proračun zbog Uljanika tone u deficit

ako je Hrvatska u 2017. godini prvi put ostvarila višak u državnoj blagajni i, prema podacima Eurostata, svrstala se među 13 zemalja EU koje su imale proračunski suficit.

Kako objašnjava DZS, najveći utjecaj na ostvarenje suficita imalo je znatno poboljšanje rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća, kao i povećanje poreznih prihoda. Lani prikupljeni porezi iznosili su 71,4 milijarde kuna, što je 5,2 posto više nego godinu prije. No ono što je za ekonomiju manje ohrabrujuće, lani su smanjene i investicije: iznosile su 9,9 milijardi kuna, 12,1 posto manje nego u 2016. godini. Na generiranje suficita utjecalo je i smanjenje izdataka za kamate koji su iznosili 9,76 milijardi kuna, 9,7 posto manje nego godinu prije.

Javni je dug na kraju prošle godine iznosio 283,3 milijarde kuna, u apsolutnim iznosima slično kao i proteklih godina, ali kako je BDP povećan, smanjen je njegov udjel, s 84 posto BDP-a 2014. godine na 77,5 posto lani, piše Jutarnji list.

Pozitivni trendovi trebali bi se nastaviti i ove godine, s obzirom na to da su podaci za prvih šest mjeseci pokazali kako je proračun opće države u plusu od 1,6 milijardi kuna. Ovaj put za to su više zaslužni lokalna samouprava i izvanproračunski korisnici koji su bili u plusu od 3,5 milijardi kuna, dok je središnji proračun u tom razdoblju imao minus od 1,9 milijardi kuna.

Sudeći prema posljednjim istupima ministra financija Zdravka Marića, da država ove i iduće godine ne mora plaćati dugove Uljanika, proračun bi također bio u plusu. Prema podacima koje je iznio, Uljanik će ove godine proračun stajati oko 2,5 milijardi kuna, a ukupni ceh mogao bi iznositi 4,2 milijarde kuna.

U ovoj godini plan je bio deficit središnjeg proračuna od 0,5 posto, što bi se trebalo i realizirati, s obzirom na to da su prihodi veći od plana, dok su rashodi države, ne računajući Uljanik, pod kontrolom. Prijedlog proračuna za iduću godinu očekuje se sredinom studenog, a deficit bi trebao iznositi 0,4 posto BDP-a.