Prosječni radni vijek u Hrvatskoj među najkraćima u Europi

Prosječni radni vijek u Hrvatskoj iznosi samo 31 godinu, među zemljama EU najmanje poslije Mađarske i Italije, upozoravaju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), ističući i kako Hrvatska ima nisku aktivnost stanovništva, odnosno nisku uključenost u tržište rada, a jedan od faktora koji na to utječe je kratak radni vijek.

Aktivnost stanovništva, odnosno uključenost u biti predstavlja glavni problem hrvatskoga tržišta rada, a izravna je posljedica loših politika i strukturne neusklađenosti ponude i potražnje za radom, ističe se u aktualnom komentaru HGK.

Analitičari Komore smatraju kako je uznemirujuća činjenica da je trenutno (zadnji podatak za siječanj) stanje aktivnog stanovništva na povijesno niskoj razini (1.619.700 osoba), koja je za 147 tisuća osoba ispod razine iz siječnja 2008.

Jedan od faktora koji utječe na nisku razinu aktivnosti jest i kratak radni vijek na što ima utjecaj rano i prijevremeno umirovljenje.

Prema zadnjim podacima Eurostata (2013. godina), prosječni je radni vijek u Hrvatskoj iznosio 31 godinu, najmanje poslije Mađarske (30,8 godina) i Italije (30,3 godine).

Po dužni radnog vijeka u Europi prednjače pak Island sa 45,6 godina, Švicarska 41,9, Švedska 40,9, Nizozemska 39,8, Norveška s 39,5 godina.

Prosjek za EU iznosi 35,1 godinu.

Iznad tog prosjeka su primjerice i Njemačka s prosječnim radnim vijekom od 37,8 godina, Ujedinjeno Kraljevstvo s 38,4 ili Danska s 38,9 godina.

S druge pak strane, Hrvatsku s radnim vijekom ispod prosjeka slijede Bugarska, Grčka i Rumunjska s prosječnim radnim vijekom od 32 godine, potom Poljska s 32,2 godine, Belgija 32,4 godine, dok prosječni radni vijek u primjerice u susjednoj Sloveniji iznosi 33,7 godina.

Analitičari HGK podsjećaju kako je značajan faktor koji determinira kratak prosječni radni vijek u Hrvatskoj i rašireno prijevremeno umirovljenje, praksa na koju je Hrvatsku upozorila i Europska komisija u sklopu Procedure otklanjanja prekomjerne makroekonomske neravnoteže te ju je ocijenila kao jedinu u kojoj je potpuno izostalo provođenje preporuka.

Iz HGK prenose i podatke HZMO-a prema kojima je u 2014. godini od ukupno 51,5 tisuća osoba koje su stekle pravo na mirovinu, 18 tisuća osoba u mirovinu otišlo pod uvjetima prijevremene mirovine, što je više od trećine (35 posto) te više nego prethodnih godina i u udjelu i u apsolutnom izrazu.

U posljednjih je pet godina prosječno godišnje pod uvjetima prijevremene starosne mirovine odlazilo 15,7 tisuća osoba, dok je pod uvjetima pune starosne mirovine u mirovinu odlazilo prosječno tek oko tisuću osoba više ili oko 16,6 tisuća osoba godišnje. Tako se i odnos osoba u statusu prijevremenog umirovljenja i ukupnog broja novih korisnika mirovina kretao na prosječnoj razini od visokih 31 posto.

Problem prijevremenog umirovljenja potvrđuje i činjenica da je prisutna vrlo niska aktivnost stanovništva u dobi od 50 do 64 godine. Udio osoba ove dobi koje su uključene u tržište rada iznosi tek 52,2 posto (prema posljednjim podacima Eurostata za prva tri kvartala 2014.), najniže poslije Malte, a vrlo udaljeno od prosjeka EU koji se kreće na razini od 65 posto, navode iz HGK.

"S obzirom da je stanje aktivnog stanovništva na povijesno niskoj razini od 1,62 milijuna, te je izraženo rano prijevremeno umirovljenje, u skorije vrijeme u Hrvatskoj nije za očekivati produljenje prosječnog radnog vijeka", ocjenjuje direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.