Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Lip 2017

Proslavila ih slatka stevija, a sad im je hit ljuta penis papričica

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Luka Filipović  

Proslavila ih slatka stevija, a sad im je hit ljuta penis papričica

Malo koji ozbiljniji domaći vrtlar nije čuo za obitelj Jurić iz Velike Kosnice. Iz njihovih plastenika godišnje izađe gotovo milijun presadnica ili flanaca raznih sorta paprika, rajčica, začinskog i ljekovitog bilja. Poznavatelji kažu da se radi o najvećem rasadniku među obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) u čitavoj Hrvatskoj

Na tvrdnju da su najveći, 26-godišnji Ilija, sin vlasnika OPG-a Ante Jurića, skromno kaže da je to moguće, ali se s tim ne opterećuju. Dok s njim obilazimo plastenike, ukupna površina im je oko 3500 kvadrata, Ilija nam predstavlja pojedine biljke.

'Ovo vam je grčki bosiljak. Pomirišite. Ima mnogo intenzivniji miris od običnog. Ona tamo s velikim listovima je rabarbara. Sve je popularnija među uzgajivačima', govori Ilija.

Dok ga slušate kako stručno objašnjava sve tajne uzgoja raznih vrsta rajčica, stavili biste ruku u vatru da pred vama stoji diplomirani agronom - i ostali bez nje. Ilija je inženjer medicinske radiologije. Odradio je i pripravnički staž u Klinici za tumore u Zagrebu, ali nedostatak posla u struci i obiteljsko naslijeđe odvojili su ga od bijele kute.

Naša obitelj je iz jednog sela pored Gradačca u Bosni. Tamo su se svi bavili presadnicama. Selo je nadaleko bilo poznato po tome. Moji to rade generacijama. Kad je izbio rat, došli smo u Kosnicu. Otac je prvo uzgajao povrće, ali dolaskom velikih igrača preorijentirao se prije deset godina na presadnice', priča nam Ilija.

On i njegove dvije sestre od malena pomažu roditeljima. Dok su njihovi vršnjaci ljeta provodili na moru, Ilija je sa sestrama ručno oprašivao rajčice ili vezao krastavce.

Jurići su prvi u Hrvatskoj umjesto stiropora i teglica, flance počeli uzgajati u tresetnim kockama. Riječ je o prešanoj zemlji koja bolje zadržava vlagu i korijenje biljaka je zdravije i gušće. Krenuli su s rajčicama i paprikama, na koje i danas otpada više od 50 posto proizvodnje, da bi s godinama širili paletu presadnica.

'Uvijek nešto eksperimentiramo. Ove godine smo uzgojili desetak starih sorti rajčica. Sjeme smo nabavili iz raznih izvora. Obično u uzgoju koristimo vlastito sjeme. Tako si siguran što si nekome prodao', objašnjava Ilija.

Veliki 'bum' su napravili sa stevijom. U uzgoj te južnoameričke biljke, čije je sušeno lišće do 40 puta slađe od šećera, krenuli su među prvima prije šest godina. Prirodni zaslađivač koji nema štetne posljedice za organizam poput običnog šećera, jedno vrijeme je bio strašno popularan. Proizvodnju je srezala Europska unija sa svojim propisima koji ne dopuštaju prodaju lišća ili zelenog praha u trgovinama jer se stevija ne nalazi na europskom popisu tzv. nove hrane.

'Zbog toga smo odustali od prerade lišća i sad imamo samo presadnice te biljke. U kontaktu smo s našim eurozastupnikom Toninom Piculom i imamo informaciju da bi se krajem ove godine nešto trebalo promijeniti u europskim propisima na bolje', nada se Ilija.

Ovogodišnji hit Jurićevih, ali ni približno kao stevija, razno je začinsko bilje: već spomenuti grčki bosiljak, metvica s mirisima čokolade, banane ili jagode; sočne crne kumato rajčice, a posebno čili papričice, netko bi rekao, prostog izgleda, imena peter's pepper ili penis papričica.

'Kad sam predložio ocu da idemo s njima u prodaju, nije bio sretan. Ali uspio sam ga nagovoriti da napravimo samo 500 komada. I sve je planulo. Cijena presadnice je 10 kuna. Na Bundeku na Floraartu bilo je zanimljivih scena. Ljudima je neugodno reći ime biljke i onda bi samo pokazali prstom', smije se Ilija.

Jurići imaju velike planove za budućnost. Žele podignuti novi plastenik s automatiziranom proizvodnjom. Planiraju sa svojim flancima izaći na tržište Dalmacije, što će od njih tražiti raniju proizvodnju. Sad im je sezona od travnja do početka svibnja, s tim da glavnina toga ode tjedan dana prije i poslije 1. svibnja. Ilija iduće godine namjerava pokrenuti i web prodaju.

'Trenutno imamo tri svoja prodajna mjesta: Kosnica, tržnica u Dubravi i zagrebački Glavni kolodvor. A ostalo je veleprodaja i poljoapoteke. Svaku godinu završimo u plusu, ali daleko od toga da se od ovog posla možete obogatiti. Ako nam ostane od ukupnih prihoda deset posto, mi smo sretni', kaže Ilija kojem je želja nastaviti obiteljski biznis i kad mu se otac povuče, jer smatra da će se sve više ljudi baviti vrtlarenjem.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj sve manje poljoprivrednika, u četiri godine 24 tisuće OPG-ova manje

27.07.2017.

Preko 23 tisuće OPG-ova je od početka 2013. izbrisano iz registra jer su njihovi vlasnici preminuli, dio njih je izbrisan jer nisu imali zemlje niti drugih poljoprivrednih resursa, a dio jer su isti vlasnici imali više prijavljenih gospodarstava

Rožići rade kruh kakvog su radile naše bake

20.07.2017.

Gotovi kruh od kilograma košta im 25 kuna, a u jednoj smjeni može se, kaže naš sugovornik, napraviti oko četiri tone. To je proizvodnja malog gabarita gdje u jednu peć na četiri etaže stane oko 500 kg

U dobroj godini uberu 600 kg graha po hektaru

20.07.2017.

Najviše se možemo pohvaliti proizvodnjom zelenog graha i trešnjevca kada prilikom sadnje vodimo računa o kvalitetnoj pripremi tla, prilikom čega grah sadimo u tlo bogato organskim tvarima koje je dobro pognojeno

Država zakonom želi OPG-ove pomladiti te ih učiniti profitabilnijima

14.07.2017.

Većina gospodarstava obrađuje do 3 ha, a vrijednost proizvodnje im je manja od 3000 eura

'U Zagrebu smo izdržali 15 dana i vratili se, na otoku se od rada može živjeti'

06.07.2017.

Obrađujemo oko tri hektara zemlje, razbacane u puno parcela. Ovo lito smo posadili najviše pomidora, oko 3000 sadnica, jer nam svake godine ponestane dovoljnih količina. I sve drugo povrće, paprike, kukumare, balancane, zelenu salatu, petrusimul

Tag cloud

  1. 1642 članka imaju tag hrvatska
  2. 1676 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 682 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 376 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 213 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 259 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja