Prvi hrvatski auto do kraja godine

Ponos domaće autoindustrije, dosad isključivo orijentirane na proizvodnju dijelova, uskoro bi mogao postati gradski mališan kodnog imena XD, čije izrade se hrabro prihvatila zagrebačka tvrtka Dok-ing, u svijetu poznata po izradi vrhunskih strojeva za razminiranje.

Hrvatski kooperanti
Gotovo senzacionalno zvuči informacija Autokluba da će prototip pokretan elektromotorom i baterijama nove generacije od litij-željezo-fosfata biti spreman za vožnju već krajem 2009., nakon čega će samo o novcu ovisiti kad će se krenuti i u serijsku proizvodnju. Na hrabru zamisao stvaranja automobila koji će većim dijelom biti plodom domaće pameti i znanja prije godinu dana došao je Vjekoslav Majetić, glavni inženjer i vlasnik Dok-inga.

- Sve što smo dosad projektirali pokazalo se u praksi više nego uspješnim. Ako ne bude većih potresa, već sljedeće godine ćemo tržištu moći ponuditi udoban, siguran i okretan dvosjed, namijenjen za brže i jeftinije kretanje po gradskim središtima. Naš automobil će imati autonomiju do 250 km - kaže Majetić.

Za gradnju pogona i pokretanje serijske proizvodnje bit će potrebno osigurati oko 100 milijuna eura. Usporedo s razvojem, stoga se traže i ulagači voljni sufinancirati projekt sa svijetlom komercijalnom perspektivom.

Dok-ing proizvodnju 260 cm dugačkog gradskog dvosjeda u cijelosti namjerava zadržati u Hrvatskoj i tako zaposliti niz kooperanata. Tvrtka Tema iz Pule već je razvila prikladne elektromotore (45 kW, 600 Nm), koji će se ugrađivati u prednje kotače i razvijati maksimalnih 120 km/h. Osim toga, posao gradnje šasije dogovoren je s Eko-Međimurjem, dok bi dio proizvodnje trebao obavljati i zavod za energetsku i procesnu opremu TPK.

Zbog višegodišnjeg iskustva u proizvodnji dijelova za autoindustriju, novi posao smiješi se i drugim tvrtkama, a jedino što se planira uvoziti su baterije, u čiji razvoj bi bilo nerazumno ulagati. Riječ je o najskupljem dijelu svakog elektromobila, zbog čega se uz skupe litij-ionske baterije planira ugradnja i znatno jeftinijih olovnih.

Zelena vozila
Ovisno o izabranim baterijama i željenoj autonomiji te opremi konkretnog modela, kretat će se i cijena. Trenutno se cilja se na cijenu od 10.000 eura, što nije neizvedivo uz određene subvencije za zelena vozila, poznate u zapadnom svijetu. Budući da je već zacrtano da će u budućnosti cestama vladati bešumna i čista vozila na struju, država bi trebala podržati projekt prvog domaćeg elektromobila.