Prvi hrvatski lan na trgovačkim policama

NAŠICE - Na policama hrvatskih trgovina u rujnu bi se mogle naći prve sjemenke lana proizvedenog u Hrvatskoj nakon više od 20 godina, i to o na polju tvrtke Hana-Breznica koja je ove godine na 15 hektara nedaleko od Našica zasijala tu iznimno kvalitetnu i brojnim vitaminima bogatu žitaricu.

- Na sijanje lana nagnala nas je činjenica da se na policama naših trgovina prodaje uvozni lan za 20 kuna po kilogramu. Budući da se davno lan proizvodio i na našim prostorima, odlučili smo se na ovaj korak i vratili lan na naše oranice. Prošli tjedan skinuli smo sav zasijani lan i sada slijede čišćenje, dorada, pakiranje i plasman na tržište - rekao je direktor proizvodnje u tvrtki Hana-Breznica, Stjepan Zuzjak.

Tako će se na hrvatskom tržištu naći oko 15 tona lana domaće proizvodnje.

Kultura stara 5000 godina

- Prijevod imena lan s latinskog Linum usitatissimum glasi ‘najviše koristan’, što na najbolji način opisuje njegovu nutritivnu vrijednost i svestranu primjenu. To je kultura koja se uzgaja već više od 5000 godina, a mi ga danas u Hrvatskoj skupo plaćamo, bilo u sjemenkama, bilo u obliku tableta, a ipak može biti jeftinije - rekao je Zuzjak.

Širenje proizvodnje

Napominje i da su se u pripremi ovog projekta koristili sugestijama stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ali i podacima s interneta.

U tvrtki Hana-Breznica nadaju se da će se proizvodnja lana pokazati kao pun pogodak, a za 2010. planiraju zasijati 20 hektara te žitarice. Što se tiče njegove cijene, u Hani kažu da će biti jeftiniji od uvoznog, ali konačna cijena ovisi i o trgovačkim maržama. Na poljima IPK Osijek, do Domovinskog rata proizvodio se predivi lan, no nakon rata i ta je proizvodnja stala. Hana-Breznica odlučila se za proizvodnju jestivog lana, a vrijeme će pokazati je li to bio dobar poslovni potez.

Zuzjak ističe kako je u ovome trenutku teško decidirano ustvrditi da je lan isplativije sijati nego, primjerice, pšenicu, i to zbog skučenog tržišta i trenutačne nezainteresiranosti prehra-mbene industrije za lan kao žitaricu.

- Lan bi bio isplativiji za sijanje od pšenice kada bismo ga imali kome prodati. Mi ćemo možda prodati sjemenke s 15 hektara, ali ako se nagodinu pojavi još deset ovakvih poput nas, onda će se pojaviti problem plasmana. Druga bi stvar bila kada bi netko odlučio proizvoditi laneno ulje - objasnio je Zuzjak. S obzirom na to da još nisu odredili cijenu po kojoj će prodavati lan, u Hani nisu mogli konkretno usporediti koliko bi se kilograma pšenice moralo prodati da bi se došlo do cijene koja se dobije za kilogram lana.

- Prinosi na lanu manji i kreću se od jedne do 1,5 tona po hektaru, dok je za pšenicu šest tona po hektaru. Ipak, vjeru-jem da je lan isplativiji, ali s obzirom na to da uvjete diktira tržište, teško je govoriti o brojkama - istaknuo je Zuzjak.

No, uzmemo li u usporedbi da se za kilogram pšenice dobije 1,10 kuna, da bi lan bio isplativiji, njegova bi cijena po kilogramu morala biti najmanje sedam kuna.