Prvi u svijetu odobrili sjetvu GMO pšenice otporne na sušu

Argentina je u petak službeno postala prva zemlja na svijetu koja je odobrila upotrebu genetski modificirane (GMO) pšenice otporne na sušu. Ova je vijest izazvala žestoke kritike na račun te južnoameričke zemlje koja već ima masovnu izvoznu poljoprivrednu industriju.

Transgena pšenica HB4 tvrtke Bioceres otporna je na sušu i podnosi herbicid natrijev glufosinat, kombinaciju za koju tvrtka kaže da može pomoći u povećanju prinosa u godinama bez oborina. No, vlada je rekla da se ipak sjeme ne može prodati prije nego što Brazil, najveći njihov kupac ove kulture, odobri njegov uvoz.

Prošle je godine 45% od 11,3 milijuna tona zrna koju je izvezla Argentina otišlo u Brazil, koji još uvijek nije komentirao izglede za odobrenje kupnje GMO pšenice.

Nijedna država još nije odobrila uvoz
Mnoge poljoprivredne skupine usprotivile su se vladinom odobrenju proizvoda zbog zabrinutosti da bi to moglo stigmatizirati izvoznike.

"Ne samo da postoji rizik za izvoz ove žitarice i brašna već i škroba, glutena, pekarskih proizvoda, tjestenina i svih drugih prerađevina", stoji u izjavi koju su potpisala regionalna udruženja poljoprivrednika, trgovci i komora izvoznika žitarica (CEC).

Nijedna druga zemlja na svijetu još nije odobrila uvoz GMO pšenice, a to za ondašnje poljoprivrednike znači tek malo poticaja za njezinu sjetvu.

Osim toga, grupe za zaštitu okoliša upozorile su da se još uvijek ne zna dovoljno o takvim usjevima kao i sredstvima za uništavanje korova, kao što je natrijev glufosinat te jesu li takvi proizvodi sigurni za konzumaciju i ljude.

Traže uvjerenje da pšenica koju kupuju nije GMO
"Čak ni zeleno svjetlo iz Brazila ne bi pokrenulo tvrtku Bioceres da odmah komercijalno lansira novu tehnologiju prije nego što dobije odobrenje s drugih tržišta", rekao je za reuters, Federico Trucco, izvršni direktor te tvrtke dajući naslutiti kako će se ova vrsta žitarice uzgajati i u drugim zemljama svijeta(?)

Udruge povezane s lancem opskrbe farmi u Argentini upozorile su da nacionalne i međunarodne tvrtke već traže uvjerenja da pšenica i brašno koje kupuju nema genetske modifikacije.

"Šteta koja bi se dogodila na našem tržištu bila bi nenadoknadiva i nepovratna", poručili su iz te udruge dodajući kako ih vlada nije kontaktirala prije odobrenja.

Inače, sortu pšenice HB4 razvio je Trigall Genetics uz ulaganje tvrtke Bioceres BIOX.A i francuskog Flormimonda Despreza.

Najčešći GMO su soja, kukuruz, repica i pamuk
Dakle, ovo je prva GMO pšenica koja je dobila dozvolu za proizvodnju.

Prije toga je najrazvijenija transgega pšenica bila Monsantova MON 71800, otporna na glifosat. Upotreba za hranu joj je odobrena u Kolumbiji, ali poljoprivrednici su bili zabrinuti zbog potencijalnog gubitka tržišta u Europi i Aziji pa je na kraju Monsanto povukao svoju prijavu za odobrenje.

Najčešće genetski modificirani usjevi su soja, kukuruz, uljana repica te pamuk. Podsjetimo, nedavno je Europska komisija odobrila genetski modificiranu soju (GMO) za upotrebu u prehrani ljudi te hranidbi životinja. Riječ je o sorti MON 87708 x MON 89788 x A5547-127, tvrtke Monsanto.