Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lip 2021

"Putujući" 16. Euro donijet će znatno manje prihode svima

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Goran Roguljić  

"Putujući" 16. Euro donijet će znatno manje prihode svima

Utakmicom Turske i Italije u Rimu, u petak navečer počelo je 16. Europsko nogometno prvenstvo. Specifično zbog mnogo razloga, između ostaloga i činjenice da je prvo koje se igra u neparnoj godini, ali i zbog specifičnih uvjeta u kojima će se održati, a zbog kojih će prihodi u sljedećih mjesec dana biti manji u odnosu prema dosadašnjim velikim nogometnim natjecanjima.

Pandemija koronavirusa zadala je težak udarac cjelokupnoj svjetskoj ekonomiji u posljednjih gotovo godinu i pol, pa tako i onoj sportskoj. Nogomet je ne samo najpopularniji i najpraćeniji sport na svijetu, nego i onaj koji generira najveći financijski prihod. A "pandemijski" Euro donijet će značajno manju zaradu svima koju su u njega na bilo koji način uključeni, izravno ili posredno. Koliko manju, teško je procijeniti na njegovu početku, no sigurno je kako će i prihodi, a i dobit, ako je uopće bude, biti dramatično manji negoli na posljednjoj kontinentalnoj smotri.

Sama UEFA prije pet godina na Euru u Francuskoj ostvarila je 1,92 milijarde eura prihoda, što je bilo povećanje od 500 milijuna eura, ili čak 38 posto u odnosu na Euro 2012., koji su organizirale Poljska i Ukrajina. Najveći dio prihoda, više od polovine, stiglo je od prodaje TV prava (1,024 milijarde eura), značajan iznos donijela su i komercijalna prava (483 milijuna), a "kapnulo" je i od prodaje oko 2,5 milijuna ulaznica (269 milijuna eura). Sve to UEFA-i je od Eura donijelo 847 milijuna eura čiste dobiti, što je bilo iznimno važno za svih 55 europskih reprezentacija, jer je UEFA od toga čak 600 milijuna eura podijelila nacionalnim savezima u razdoblju od 2016. do 2020.

Za "putujući" Euro 2020. UEFA je navodno planirala čak 6,1 milijardu eura prihoda, u optjecaju je bilo više od tri milijuna ulaznica za 51 utakmicu, no više od 60 posto, gotovo dva milijuna, ostat će ih neprodano. Naravno, ne zbog pomanjkanja zanimanja, nego zbog restrikcija koje zemlje organizatori imaju zbog epidemioloških mjera. Utakmice će se igrati pred smanjenim stadionskim kapacitetima, uglavnom od 20 posto (München) do 33 posto (Amsterdam), a odskaču Baku (50 posto) i Budimpešta, koja će jedina ugostiti navijače s punim kapacitetom (oko 67.000). S obzirom na cijene ulaznica, za prvi krug od 30 do 125 eura (Baku, Bukurešt, Budimpešta), odnosno 50 do 185 eura za ostale gradove i osminu finala, pa do finala (London) u rasponu od 95 do 945 eura, procjenjuje se da će samo od ulaznica prihod biti umanjen za oko 250 milijuna eura. Moguća su povećanja kapaciteta tijekom Eura, ovisno o epidemiološkoj slici i odlukama lokalnih vlasti, no to neće značajnije promijeniti situaciju.

Ni zemlje domaćini, njih 11 s 11 gradova, financijski neće biti ni blizu onome kako je svoj Euro 2016. godine "naplatila" Francuska. Domaćin 15. Eura od svog je domaćinstva dobio financijsku injekciju od 1,22 milijarde eura u svim sferama, od turizma, povećane potrošnje, pa do izdašnijeg priljeva poreza.

Prema izračunima, tijekom mjesec dana u deset francuskih gradova stiglo je više od 600.000 inozemnih turista, koji su u prosjeku dnevno potrošili 154 eura, a ostajali prosječno osam dana. Restorani, kafići, trgovine, prijevoznici, hoteli, pansioni…, osjetili su značajan utjecaj Eura i Francuzi sigurno nisu požalili zbog organizacije. Jedan od gradova domaćina, St. Etienne, u kojem su se igrale četiri utakmice (među kojima i Hrvatska - Češka, nap. a.), ostvario je čistih 45,1 milijun eura, odnosno 17 puta više od troškova organizacije. I država je odlično prošla, uložila je manje od 200 milijuna eura javnog novca, a dobila mnogo više.

Sličnome su se nadali i domaćini ovoga Eura, kojih je od prvobitnih 13 ostalo 11. No više je nego sigurno kako će ovogodišnje brojke biti daleko od priželjkivanih, koje bi se ostvarile u vremenima "starog normalnog".

Putovanja navijača vrlo su ograničena, neke destinacije, poput Velike Britanije, praktički su nedostupne većini (zbog obvezne desetodnevne karantene te dva testiranja), pa ovoga ljeta nećemo gledati krcate ulice i trgove pune kao u nekim prijašnjim, kada je nogomet zaokupio Europu i svijet na mjesec dana.


Komentari članka

Vezani članci

Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku

03.06.2026.

Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici

Tomislav od kiteboardinga želi napraviti pravu turističku senzaciju u Hrvatskoj. Objasnio nam je kako - Uplift

02.06.2026.

Kada Tomislav Krčelić govori o kiteboardingu, iz svake rečenice jasno je da ne govori samo o sportu. Za njega je to način života, prostor slobode i izlaska iz zone komfora, ali i vrlo konkretan turistički potencijal koji Hrvatskoj može donijeti novi tip g

Bavarci preplavili Istru - na poluotoku ih se odmara 90 tisuća

01.06.2026.

U dijelu njemačkih pokrajina traju dvotjedni školski praznici pa su Nijemci, osobito Bavarci, preplavili Istru. Od oko 130 tisuća turista, na poluotoku ih je gotovo 90 tisuća. Napunili su hotele, dio privatnog smještaja i kampove

Hotel Keight podiže ljeto u Opatiji na novu razinu: Rooftop koncept s pogledom na Kvarner među 1% najboljih hotela globalne Hilton mreže

29.05.2026.

Iznad opatijskih krovova, uz pogled na Kvarner, Hotel Keight ovog ljeta otvara novo poglavlje svoje lifestyle priče. Rooftop hotel, jedini takve vrste u Opatiji i široj okolici, postao je posljednjih godinu dana jedno od najtraženijih mjesta za večernja d

Šolta spojila tradiciju, gastronomiju i održivi razvoj kroz Festival meda i ulja

25.05.2026.

Središnja događanja održana su u Grohotama, gdje su Dom kulture i park bili ispunjeni posjetiteljima željnima autentičnih otočnih okusa i edukativnih sadržaja

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk