Poduzetnički portal · Članak
07 Tra 2015
Rad legalizirala svaka petstota dadilja: U vlastitom domu djecu čuvaju samo 23 registrirane osobe
Izvor: www.novilist.hr · Autor: Gabrijela Galić
Dvije godine nakon stupanja Zakona o dadiljama na snagu u Hrvatskoj su se uspjele registrirati 23 dadilje koje u vlastitom domu čuvaju djecu. No, od tog broja registriranih obrta za čuvanje djece dva još uvijek ne rade, odnosno nalaze se u postupku registracije.
Zakon o dadiljama stupio je na snagu početkom travnja 2013. godine, a jedan od njegovih ciljeva je legalizacija posla čuvanja djece. Procjenjuje se kako u Hrvatskoj radi oko 10 tisuća dadilja, a s obzirom na podatke o tome koliko je dadilja legaliziralo svoj rad, očito je da se tim poslom, uglavnom žene, i dalje bave u sivoj zoni rada.
Dobrim dijelom posljedica je zakonskih i podzakonskih odredbi koje očito predstavljaju prepreku za legalizaciju djelatnosti.
Brojne prepreke
»Teta čuvalica« koja je odgojila generacije djece teško se može preko noći legalizirati i otvoriti vlastiti obrt u kojem, bez angažmana pomoćne dadilje ili još jedne dadilje, može skrbiti o najviše šestero djece.
Jedna dadilja, dakle, može skrbiti o šestero djece, ako zaposli još jednu dadilju može brinuti o 12 djece. Angažman pomoćne dadilje, broj djece povećava za dvoje, odnosno dadilja i pomoćna dadilja mogu skrbiti o najviše osmero djece.
Jedan od uvjeta obavljanja djelatnosti dadilje je stručna osposobljenost za dadilje, a ona se dokazuje odgovarajućim uvjerenjem ili svjedodžbom koje izdaju škole za obrazovanje odraslih. Naravno, škole koje osposobljavaju dadilje trebaju imati dopusnicu resornog ministra obrazovanja.
Sudeći prema podacima različitih učilišta koja su uvela programe osposobljavanja za dadilje, cijena osposobljavanja kreće se od oko tri tisuće kuna pa sve do preko šest tisuća kuna. Od stručnog osposobljavanja izuzete su jedino osobe koje imaju završen studij predškolskog odgoja.
Trošak stručnog osposobljavanja vjerojatno je prva prepreka koja dadiljama otežava legalizaciju njihova posla. Novi troškovi nastaju otvaranjem obrta, a prostorni uvjeti za otvaranje djelatnosti dadilje određeni su kako zakonom tako i pravilnikom.
Primjerice, površina prostora u kojem se skrbi za djecu treba biti najmanje četiri kvadratna metra površine poda po djetetu. Prostor treba biti funkcionalan tako da u njemu postoji kuhinja, blagovaonica, dnevni boravak, spavaonica, kao i sanitarni čvor i kupaonski prostor.
Pravilnikom su detaljno razrađeni minimalni uvjeti prostora, opremljenost odgovarajućom opremom i ostali uvjeti za obavljanje djelatnosti dadilje u stambenom ili poslovnom prostoru.
Spora procedura
Sve u svemu, ako dadilja obrt otvara u vlastitom stambenom prostoru, njeni početni troškovi, kako su izračunali u Hrvatskoj udruzi dadilja, kretat će se do 20 tisuća kuna. Unajmljuje li prostor, a najam poslovnog prostora mora osigurati na najmanje tri godine, trošak ulaska u posao mogao bi se uduplati.
Kako se, unatoč činjenici da je zakon dvije godine na snazi, administracija još nije prilagodila, dadiljama za pokretanje posla treba najmanje pola godine, a u nekim slučajevima i dulje od godinu dana. Poseban su problem cijene usluga čuvanja djece, jer je riječ o ekonomskim cijenama koje su roditeljima previsoke i kreću se od dvije do 2,5 tisuće kuna.
Stoga dadilje snažno lobiraju u lokalnoj zajednici da se i njihov posao sufinancira, no sve to sporo ide. Zagreb, Opatija i Jastrebarsko samo su neki od gradova koji su još lani donijeli odluke o sufinanciranju obrta za čuvanje djece, a nedavno je to učinio i Kastav, uglavnom prema kriterijima sufinanciranja cijene klasičnog vrtića čime je roditeljima usluga obiteljskog čuvanja djece postala dostupnija. No, sve je to još uvjek nedovoljno što pokazuju i podaci o broju otvorenih obrta za čuvanje djece.
Komentari članka
Vezani članci
Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama 3,5 posto manje
13.11.2026.U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je u rujnu ove godine bilo 231.810 zaposlenih, što je za 3,5 posto ili 8.348 osobe manje nego u mjesecu prije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Svaki treći aktivni poslovni subjekt u Hrvatskoj nema zaposlenih
12.11.2026.Prema DZS-u, čak 66.315 aktivnih pravnih osoba nema zaposlenih, dok više od polovice ima najviše devet radnika
Stvara li Hrvatska jednoroge zato što je okrutna prema poduzetnicima?
10.11.2026.Hrvatski tehnološki uspjesi nastaju unatoč brojnim preprekama. No njihova najveća vrijednost možda su ljudi koji stvaraju nove kompanije Kada je Daytona u listopadu uz investiciju od šezdeset milijuna dolara postala treći hrvatski jednorog, nakon Infobipa
Hrvatska po visini plaće pretekla devet EU zemalja
09.11.2026.Prosječna godišnja bruto plaća za puno radno vrijeme za zaposlenike u EU iznosila je lani 41.500 eura, što je 4,3 posto više nego predlani.
Neven Vidaković: Hrvatska ekonomija izgleda fenomenalno, ali samo kada gledamo unatrag
09.11.2026.Ekonomist Neven Vidaković gostovao je kod našeg Hrvoja Krešića u N1 studiju uživo, gdje je komentirao stanje hrvatskog gospodarstva uoči predstavljanja državnog proračuna za 2027. godinu, budućnost europskih fondova i provedbu Nacionalnog plana oporavka i
Tag cloud
- 2936 članka imaju tag turizam
- 2756 članka imaju tag hrvatska
- 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1844 članka imaju tag svijet
- 1412 članka imaju tag ict
- 1599 članka imaju tag poljoprivreda
- 2023 članka imaju tag financije
- 545 članka imaju tag krediti
- 1668 članka imaju tag izvoz
- 1334 članka imaju tag trgovina
- 1388 članka imaju tag industrija
- 1277 članka imaju tag investicije
- 1091 članka imaju tag zapošljavanje
- 1106 članka imaju tag menadžment
- 722 članka imaju tag tehnologija
- 1194 članka imaju tag EU
- 882 članka imaju tag poduzetništvo
- 706 članka imaju tag opg
- 464 članka imaju tag BDP
- 555 članka imaju tag porezi
- 391 članka imaju tag kompanije
- 804 članka imaju tag maloprodaja
- 570 članka imaju tag poticaji
- 535 članka imaju tag hotelijerstvo
- 717 članka imaju tag marketing
- 416 članka imaju tag potpore
- 468 članka imaju tag start up
- 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 431 članka imaju tag vlada
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 518 članka imaju tag eu fondovi
- 966 članka imaju tag kriza
- 498 članka imaju tag gospodarstvo
- 444 članka imaju tag osijek
- 536 članka imaju tag obrazovanje
- 500 članka imaju tag prehrambena industrija
- 521 članka imaju tag dzs
- 459 članka imaju tag energetika
- 420 članka imaju tag hnb
- 349 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
