Radnicima se dnevno nudi 2000 radnih mjesta

Unatoč krizi koja trese gospodarstvo i velikom broju nezaposlenih, na hrvatskom tržištu rada ne vlada baš potpuno mrtvilo te se i dalje dnevno nudi zavidan broj radnih mjesta.
Iako broj objavljenih potreba za radnicima varira na dnevnoj bazi, svaki se dan radnicima u Hrvatskoj nudi oko 2000 radnih mjesta. Tako je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) protekloga petka objavljeno 1127 oglasa za 2241 radno mjesto.

Pritom je najviše radnika, točnije 401, traženo u ugostiteljstvu i turizmu, kažu u HZZ-u. Uz to, traženo je 376 trgovaca, promotora i oglašivača, 224 građevinara i geodeta te 218 strojara i brodograditelja. Najnovije potrebe za radnicima ne odstupaju od uobičajenih, odnosno sektori ugostiteljstva i trgovine i inače trebaju najviše radnika, tako da se to ni u vremenu krize nije promijenilo.

A radnici koji se nalaze u evidenciji nezaposlenih na HZZ-u nemaju više, kao nekad, mogućnost odbiti ponuđeni posao. »Prema novoj regulativi, stvar je poprilično jasna. Naime, posljedica svakog odbijanja posla je brisanje iz evidencije«, rekla je Vjesniku glasnogovornica HZZ-a Matijana Blašković.

»Sve nezaposlene osobe koje su evidentirane na Zavodu moraju prihvatiti ponuđeno zaposlenje ako je ono dogovoreno profesionalnim planom koji dogovara nezaposlena osoba i savjetnik za zapošljavanje. Ako su osobe u evidenciji nezaposlenih dulje od 12 mjeseci, moraju prihvatiti i svaki drugi ponuđeni posao ako on odgovara procijenjenim psihofizičkim sposobnostima nezaposlenih radnika« kaže Matijana Blašković. Radnik, pritom, napominje ona, mora prihvatiti i ponuđeno zaposlenje izvan mjesta boravka. Točnije, do 50 kilometara udaljenosti od mjesta prebivališta svaki posao, a ako se ponuđeni posao nalazi dalje od 50 kilometara udaljenosti od prebivališta, mora ga prihvatiti ako poslodavac osigura odgovarajući smještaj.

Pritom postoje i iznimke. »Naime, trudnica, jedan od roditelja s djetetom do osme godine života, jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ako je drugi roditelj zaposlen, jedan od roditelja s troje i više malodobne djece ako je drugi roditelj zaposlen te roditelj koji samostalno skrbi o djetetu do 15. godine života može odbiti posao izvan mjesta prebivališta a da ne bude brisan iz evidencije nezaposlenih«, naglašava glasnogovornica HZZ-a.

Prema istraživanju koje je nedavno proveo portal MojPosao, na preseljenje zbog bolje poslovne prilike u Hrvatskoj je spremno 66 posto radnika. Slično istraživanje o mobilnosti radne snage provedeno je i 2005. godine, a kada se usporede rezultati, vidljivo je da je mobilnost radne snage u posljednje četiri godine smanjena za 13 posto. Ujedno, istraživanje je pokazalo i da su na preseljenje zbog posla spremniji muškarci nego žene. Također, stupanj obrazovanja ne utječe na spremnost na preseljenje, a najmobilnijim radnicima u Hrvatskoj pokazali su se stanovnici središnje i istočne Hrvatske, dok su preseljenju manje skloni stanovnici Dalmacije te Istre i Kvarnera. Kao najpoželjnija odredišta za preseljenje navedena su Istarska županija i Zagreb.

Ove je godine, u odnosu na 2005., porastao i broj neodlučnih radnika kada je u pitanju preseljenje. Naime, prije četiri godine bilo ih je 13 posto, a danas je čak 25 posto onih koji ne mogu odlučiti jesu li se spremni preseliti zbog posla. Relativno slabu mobilnost hrvatskih radnika stručnjaci objašnjavaju, među ostalim, i činjenicom da su ljudi u našoj kulturi dosta vezani uz nekretnine, kuće i stanove, te da iz tog razloga mobilnost kakva postoji u svijetu u Hrvatskoj nije uzela maha.