Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lip 2019

'Rast ćemo 60%, širimo se na strana tržišta, ali domaće radnike ne možemo naći'

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Lucija Špiljak  

'Rast ćemo 60%, širimo se na strana tržišta, ali domaće radnike ne možemo naći'

U Kerestincu pokraj Svete Nedelje, u modernim plastenicima brenda Rajska rajčica, nastaju najkvalitetnije sorte rajčice pod "palicom" direktora Zvonimira Belića i 74 marljivih radnika.

Brend Rajska posluje u sklopu Zarja grupe, najvećeg proizvođača rajčica u Hrvatskoj, a nedavno su nakon više od 10 godina u novom poslovnom iskoraku i rebrandingu promijenili ime. Rajska godišnje proizvede tri milijuna komada pakirane rajčice koja se trenutačno prodaje u Hrvatskoj, u Sloveniju izvoze 25 posto rajčice, a u tijeku je i priprema izvoza za Srbiju te planovi za Bosnu i Hercegovinu.

U 2018. godini ostvarili su prihode od oko 17 milijuna kuna i neto dobit u visini 1,3 milijuna kuna, dok ove očekuju rast od 60 posto. Za odlične je rezultate, osim kvalitete proizvoda i rada, zaslužan i spomenuti rebranding u koji su uložili otprilike 700.000 vlastitih kuna, što je podrazumijevalo i troškove poput kreiranja nove ambalaže i prateće promotivne aktivnosti. Rebranding je bio potaknut proširenjem kapaciteta koje je obuhvatilo stopostotno povećanje površine staklenika s 2,5 hektara.

"Kako smo najveći proizvođač posebnih sorti rajčica u Hrvatskoj, a njegujemo specifičan način proizvodnje pri kojem ne koristimo pesticide i herbicide, htjeli smo stvoriti brend koji će jasno prikazivati naše posebnosti. U tom nastojanju obratili smo se brending agenciji Fabular koja je za nas osmislila ime Rajska i pomogla nam da već i pakiranjem prenesemo poruku kako uzgajamo rajčice punoga okusa prirodnim procesom bez prskanja. Sigurni smo da će cjelokupna priča privući nove kupce, a razveseliti naše vjerne gurmane. Dosadašnji pokazatelji su obećavajući i rebranding se za nas pokazao odličnim potezom", otkriva nam direktor Zvonimir Belić. Rajska rajčica je, inače, jedini licencirani proizvođač posebnih sorti rajčica u regiji, od starih sorti sjemena i najboljeg okusa.

Suradnici - bumbari
Njihova je posebnost to što im prilikom uzgoja pomaže 10.000 bumbara, a sorte rajčica koje uzgajaju među najboljima su u svijetu. "Odlučili smo proizvoditi upravo njih jer su najbolje i najukusnije. Posebno nas veseli oduševljenje posjetitelja prilikom ulaska u naše staklenike. Kažu nam da doslovce imate dojam da ste zakoračili u raj za sva osjetila. Miris naših rajčica vraća ih u djetinjstvo i ponosni smo što su upravo naši proizvodi simbol zdrave, domaće prehrane kojoj se svi težimo vratiti", ističe direktor.

Međutim, izazov u poslovanju s kojim se suočavaju, kao i većina industrija u Hrvatskoj, nedostatak je radne snage. "Trenutačno imamo 74 radnika, a imamo potrebu za povećanjem broja za još 20 posto, no pronalazak ljudi nam predstavlja velik izazov. Do 2016. godine nije bilo problema, ali je posljednjih mjeseci iznimno teško naći nove radnike, jer onih lokalnih nema. Imamo agronome i tehnologe, ali kako smo povećali kapacitete za sto posto, nedostaju nam radnici niže stručne spreme, tako da nećemo imati drugog izbora nego se okrenuti inozemnom tržištu rada.

Svjesni smo da konkurentnost na tržištu ovisi ponajprije o kvaliteti ljudi koje zapošljavamo i zato se u svakom trenutku trudimo omogućiti najbolje moguće uvjete našim zaposlenicima", govori nam Belić. Proces učenja i edukacije radnika kod njih traje otprilike tri mjeseca, tako da je u samim počecima, kaže direktor, potrebno uložiti u zaposlenike.

"Svakome radniku želimo pružiti mogućnost za razvoj i napredak, a takav pristup nam se višestruko vratio i među zaposlenicima imamo ljude koji su s nama već godinama. Na njih smo posebno ponosni i drago nam je što su dio naše priče i uspjeha. Dobro je da su otvorene kvote za strane radnike u sektoru poljoprivrede, no uvoz radnika iziskuje i znatne troškove za smještaj, edukaciju i ostalo, uz vrijeme potrebno za prilagodbu. Naravno da je najjednostavnije rješenje zapošljavati lokalno stanovništvo, njima smo uvijek davali prioritet, ali kako ih sada nema, bili smo primorani potražiti druge opcije. Trenutačno radimo na uvozu prvih radnika, a probleme s dobivanjem dozvola nemamo jer koristimo usluge agencije za zapošljavanje inozemnih radnika", objašnjava Belić.

Kobne oznake i uvoz
Dotaknuli smo se i dugo poznatog problema uvoza nekvalitetne rajčice i dampinških cijena koje ugrožavaju domaće proizvođače uz loše deklariranje proizvoda. "Na nekim proizvodima navedena je zemlja u kojoj se pakiraju proizvodi, ali ne i u kojoj se hrana proizvodi, odnosno uzgaja, tako da kupci ne mogu prepoznati što je domaći proizvod, a što uvozni, niti imaju naznaku o kvaliteti. Naša je rajčica u takvim uvjetima značajno istaknuta kvalitetom - bez obzira na konkurenciju, moram naglasiti kako kupci prepoznaju i traže naše proizvode, i na taj dio smo posebno ponosni", ističe Belić.

U bližoj budućnosti, kaže, planiraju širenje na druga tržišta te zapošljavanje dodatne radne snage, a njihov je najvažniji i dugoročni cilj pružiti svim kupcima kontinuiranu kvalitetu i svježinu proizvoda, uz jačanje svijesti o prednostima zdrave prehrane i značaju ekološke održivosti. "To su principi i standardi od kojih nećemo odustati. Rajska nije samo rajčica, već i dio globalnog nastojanja da se vratimo prirodi i domaćoj, zdravoj prehrani", zaključuje Zvonimir Belić.


Komentari članka

Vezani članci

Shumska farma Nikole Borića: Svinje preruju zemlju, kokoši zagrnu sjeme, pčele opraše

17.01.2020.

Smatram da bi svatko od nas s vremena na vrijeme trebao 'preokrenuti život naglavačke'. Volim učiti nove stvari i ne razumijem baš ljude koji ne razumiju mene, smije se pokretač Shumske farme Nikola Borić.

Hrvatska bilježi rast površina pod povrtlarskim kulturama

18.12.2019.

Od slavonskih županija najviše pod povrćem ima Vukovarsko-srijemska županija 1332 hektara i 1569 OPG-ova, Virovitičko-podravska 1295 hektara i 3318 gospodarstava, Osječko-baranjska 1099 hektara i 2377 poljoprivrednih gospodarstava, Požeško-slavonska 564 h

Nije turizam, ni građevina: Evo kojim poslom se bavi najviše Hrvata u 'zlatnim godinama'

20.11.2019.

Da vas u nekom kvizu pogodi pitanje o djelatnosti u kojoj najviše rade stariji Europljani, oni iznad pedeset pete, ne biste pogriješili ako biste odabrali poljoprivredu, budući da je u agraru gotovo trećina zaposlenih u dobi od 55 do 74 godine.

Iz Indonezije potegnuli u Hrvatsku da bi kuhali

15.11.2019.

Nedostatak radne snage u turizmu i ugostiteljstvu više nije vijest. Ali jest način na koji se poslodavci snalaze. Jedan zagrebački ugostitelj mjesecima nije uspio naći radnike i kvalitetne kuhare pa se odučio na uvoz kuhara iz Indonezije

Hren s OPG-a Bencek i na slovenskom tržištu: posla i ulaganja je više, ali se isplati

11.10.2019.

Nisam dugo u tom poslu, još učim, stječem nova iskustva, no mislim da sam pogodio s hrenom i da će ta kultura biti isplativa, kaže Filip Bencek, koji na svom OPG-u, na ukupno 4 hektara, uz hren uzgaja i buče, batat, luk i češnjak, a proizvodnju si je olak

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1997 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1012 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1023 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 868 članka imaju tag industrija
  14. 612 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 365 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg