Rast hrvatskog BDP-a među najvećima u Europskoj uniji

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom ovogodišnjem tromjesečju, i to za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako je rast BDP-a sporiji nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, to je već deveti kvartal zaredom da gospodarstvo raste, i to zahvaljujući rastu gotovo svih sastavnica BDP-a. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 1,4 posto na godišnjoj razini, državna potrošnja veća je za 2,2%, a izvoz robe i usluga za 4,8 posto.

Rast hrvatskog BDP-a među nekoliko je najvećih u Europskoj uniji. Višu ili sličnu stopu rasta imaju samo Španjolska, Cipar i Rumunjska. Gospodarstvo raste i u odnosu na prethodno tromjesečje, što daje razloga za optimizam. Premijer kaže da će godišnji rezultat BDP-a premašiti Vladina očekivanja od 2,2 posto.

- Prema iskustvima koje imamo, ako je prvi kvartal na ovoj razini, a tek slijedi 2. kvartal pa naravno turistička sezona, koji će biti itekako dobri i u 3.kvartalu, tradicionalno isto tako dobar 4. kvartal, ja vjerujem da ćemo imati gospodarski rast i viši od onog koji smo sami projicirali, rekao je premijer Andrej Plenković.

Prognoze rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu većina institucija već je podignula naviše, a tako bi se moglo i nastaviti. HNB, koji je u prethodnim prognozama očekivao rast BDP-a za ovu godinu od 1,5 posto, prognozu rasta ponovno će podizati - najavio je guverner.

- Očekujemo veću stopu rasta BDP-a u Hrvatskoj nego što smo očekivali u prošloj projekciji tako da ono što za sada vidimo u Hrvatskoj su podaci bolji od onih koje smo prognozirali na kraju prošle godine, kazao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Iako je izvoz porastao za gotovo 5 posto, to je znatno usporavanje u odnosu na rast u prethodnom tromjesečju od čak 14 posto, a to bi, kaže Damir Novotny, mogla biti posljedica slabljenja ekonomije naših vanjskotrgovinskih partnera.

- Ono što ohrabruje su započete investicije naročito u obnovi grada Zagreba i Banovine, korištenje europskih fondova koji će imati pozitivan učinak na ukupna ekonomska kretanja, ali tu postoji velika opasnost da neće biti dovoljno radne snage ni u građevinarstvu a vidimo da je to problem i u turističkom sektoru, rekao je Novotny.

Analize HGK kao negativne rizike navode pad hrvatskog uvoza od 0,8 posto zbog recesije u Njemačkoj, ali i teškoće u industrijskom sektoru na globalnoj razini. No, zaključuju, turizam i ostali pozitivni utjecaji šengena i eurozone trebali bi prevagnuti pa i oni vjeruju da će godina u konačnici biti iznad očekivanja.